Svjetski dan hepatitisa 2024.

Svake godine se 28. srpnja na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obilježava Svjetski dan hepatitisa. Cilj je podizanja svijestiopće i stručne javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Tom prigodom brojne zdravtsvene ustanove i organizacije civilnog društva provode različite aktivnosti informiranja i edukacije o virusnim hepatitisima te važnosti prevencije, testiranja, liječenja i podrške oboljelima i njihovim obiteljima. Ove godine nacionalna akampanja ima slogan „Virusni hepatitisi B i C mogu uzrokovati rak jetre – Djeluj. Testiraj se“, te naglašava važnost cijepljenja protiv hepatitisa B kao metode sprječavanja nastanka infekcije,  testiranja u slučaju povećanog rizika za zarazu u cilju što ranijeg otkrivanja bolesti te pravovremenog liječenja, jer su ishodi tada bolji, a za hepatitis C je moguće i izliječenje.

Hepatitis B je virusna infekcija koja oštećuje jetru i može uzrokovati akutnu i kroničnu bolest, a kronična neliječena bolest može uzrokovati cirozu i rak jetre. Virus se prenosi spolnim kontaktom sa zaraženim partnerom, bliskim kućnim kontaktom sa zaraženom osobom, kontaktom sa zaraženom krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama, injektiranjem droga prilikom korištenja nesterilnog pribora za injektiranje te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće i porođaja.

Hepatitis C je infekcija uzrokovana virusom hepatitisa C koja također oštećuje jetru, a kronična neliječena bolest može uzrokovati cirozu i rak jetre. Virus se prenosi krvlju, najčešće prilikom korištenja već tuđeg pribora za injektiranje droga, a može i tijekom spolnog odnosa.

Hepatitis B se u današnje vrijeme uspješno može liječiti, a za prevenciju je dostupno cijepljenje.

Zahvaljujući današnjim lijekovima, hepatitis C se u gotovo u svim slučajevima može izliječiti.

Liječenjem hepatitisa B i C se sprječava razvoj komplikacija bolesti i prijenos na druge.

Testiranje na hepatitis B i C osoba koje imaju veći rizik za zarazu ili su bile izložene infekciji i povezivanje sa zdravstvenom skrbi radi liječenja je ključno je za ranu dijagnozu i bolje ishode liječenja, jer ljudi mogu dugo vremena nakon infekcije biti bez simptoma.

 

Epidemiologija virusnih hepatitisa u svijetu

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je u 2022. godini u svijetu bilo oko 254 milijuna s kroničnim hepatitisom B, oko 1,2 milijuna novih dijagnoza te bolesti, a oko 1,1 milijun ljudi je umrlo od posljedica hepatitisa B, uglavnom od ciroze i raka jetre. Procjenjuje se da je globalno u 2022. godini oko 50 milijuna ljudi imalo kronični hepatitis C, oko milijun novih dijagnoza, a oko 242 000 ljudi je umrlo od posljedica hepatitisa C, uglavnom od ciroze i raka jetre.

U području ispunjenja globalnih ciljeva eliminacije hepatitisa B i hepatitisa C u svijetu, SZO je u svojem posljednjem izviješću naglasila da je potrebno ubrzati i pojačati aktivnosti prevencije i liječenja kako bi se postigli globalni ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih Naroda i strategija SZO-a za eliminaciju virusnih hepatitisa do 2030. godine.

I u Hrvatskoj je prevencija virusnih hepatitisa s posebnim naglaskom na hepatitis B i hepatitis C jedan su od javnozdravstenih izazova i prioriteta.

Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj

Hepatitis B i C

U Hrvatskoj je učestalost (prevalencija) hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od oko 30 % do 65 % prema podacima različitih istraživanja prevalencije protutijela na hepatitis C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj. Prema procjenama matematičkog modeliranja iz epidemioloških podataka u Hrvatskoj je 2019. bilo oko 24 300 osoba koje imaju kronični hepatitis C.

Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 40 oboljelih od hepatitisa B i 90 oboljelih od hepatitisa C, a prema spolu među prijavama obje bolesti nešto je više muškaraca. Prema dobi, većina oboljelih od hepatitisa B su osobe s 40 godina i starije, a od hepatitisa C osobe 30 godina i starije. Broj zaprimljenih prijava hepatitisa B i C u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti pokazuje trend pada, no valja naglasiti da taj broj ne pokazuje broj stvarno oboljelih od tih bolesti, s obzirom su hepatitis B i C bolesti koje najčešće dugo vremena nakon infekcije ne pokazuju vidljive ili izražene simptome, pa dio inficiranih osoba nije dijagnosticiran. Po spolu, nešto više je oboljelih muškaraca.

Prema putu prijenosa, među prijavama oboljelih od hepatitisa B za koje je ispunjen taj podatak,  najčešće su bili navedeni prijenos medicinskim postupcima u zdravstvenim ustanovama, kućni kontakt s oboljelim od kriničnog hepatitisa B i spolni put prijenosa. Među prijavama oboljelih od hepatitisa C kao najčešći put prijenosa bili su navedeni prijenos putem injektiranja droga, spolni kontakt i kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa C.

Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je u stalnom padu nakon uvođenja sustavnog cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program obaveznog cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B cijepe sva dojenčad, kada s navršenih dva mjeseca dobivaju prvu od tri doze cjepiva.

Hepatitis A i E

Hepatitis A i hepatitis E se javljaju kao sporadični slučajevi ili povremeno manje epidemije. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačan slučaj bolesti ili u sklopu manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 47 odnosno 96 oboljelih od hepatitisa A i 2022. godine kada je bilo 207 oboljelih. U današnje vrijeme osim putem zagađene hrane i vode ili prljavih ruku, dio oboljelih se zarazi i spolnim kontaktom, posebice kod prakticiranja analnih seksualnih odnosa, pa i kod hepatisa A treba misliti na rizik spolnog puta prijenosa. U slučaju spolnog puta prijenosa većina oboljelih su muškarci, a rizik predstavljaju analni i oralno analne seksualni odnos. Hepatitis E se bilježi sporadično, s oko 5 prijava oboljelih godišnje, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.

 

I za kraj, ponovimo mjere za zaštitu od virusnih hepatitisa:

Hepatitis A: postoji cjepivo za hepatitis A koje se preporučuje u slučaju putovanja u zemlje u kojima je povećan rizik infekcije hepatitisom A i u slučaju epidemije biskim kontaktima oboljelih i osobama u povećanom riziku za zarazu. Rizik od izlaganja virusu možete smanjiti prakticiranjem pravilnih higijenskih navika (važna je higijena ruku zbog izlučivanja virusa stolicom), osiguravanjem zdravstveno ispravnih uvjeta te izbjegavanjem konzumiranja sirovog voća i povrća, kao i vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora, te hrane pripremljene u nehigijenskim uvjetima.

Hepatitis B: postoji cjepivo koje može spriječiti bolest i u Hrvatskoj se kroz nacionalni program obaveznih cijepljenja provodi rutinsko cijepljenje dojenčadi. Kako biste smanjili vjerojatnost izlaganja, preporučljivo je koristiti kondome i izbjegavati međusobno dijeljenje igala ili predmeta kao što su četkice za zube, grickalice za nokte ili žileti. Također treba izbjegavati tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenim/neprofesionalnim salonima. Novorođenčad majki zaraženih virusom hepatitisa B trebaju se cijepiti protiv hepatitisa B unutar 12 sati nakon rođenja i primiti specifični imunoglobulin da se spriječi infekcija i razvoj kroničnog hepatitisa B.

Hepatitis C: smanjenje rizika od izlaganja se provodi izbjegavanjem uporabe tuđih, već korištenih igala i ostalog pribora za injektiranje droga i ostalih predmeta za osobnu upotrebu kao što su četkice za zube, grickalice za nokte ili žileti. Također, treba izbjegavati tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenim salonima. Zaštitu od spolnog puta prijenosa pruža upotreba kondoma.

Hepatitis E: prakticiranje mjera osobne higijene (važna je higijena ruku zbog izlučivanja virusa stolicom). Preporučuje se izbjegavanje konzumiranja vode iz potencijalno nesigurnih izvora (preporučuje se prokuhavanje vode za piće). Također, treba izbjegavati konzumaciju sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa, posebno svinjskog, divljači i školjkaša.

Preporuke za testiranje na hepatitis B i C osoba koje su u većem riziku za zarazu:

  • Osobe s povišenim jetrenim enzimima (AST/ALT)
  • Osobe koje koriste droge injektiranjem
  • Osobe koje imaju rizično spolno ponašanje (učestalo mijenjanje partnera, nekorištenje kondoma…)
  • Osobe čiji partneri boluju od virusnih hepatitisa
  • Osobe koje su imale operativni zahvat prije 1993. godine (kada je uvedeno obavezno testiranje davatelja krvi, stanica, tkiva i organa)
  • Osobe koje su dobivale pripravke krvi ili tkiva ili organe prije 1993. godine
  • Članovi obitelji/kućanstva koji u zajedničkom kućanstvu žive s osobom koja boluje od virusnog hepatitisa
  • Osobe sa tetovažama i piercingom
  • Bolesnici na hemodijalizi
  • Osobe koje imaju infekciju HIV-om
  • Zatvorenici ili osobe koje su bile u zatvoru
  • Osobe koje su doselile u Hrvatsku iz zemalja srednje ili visoke prevalencije kroničnog hepatitisa B, što uključuje zemlje Afrike, Azije, Kariba, Srednje i Južne Amerike, Istočne i Južne Europe, Bliskog istoka i Pacifičkog područja

O potrebi testiranja na virusne hepatitise informirajte se kod liječnika.

Više o virusnim hepatitisima možete pročitati na: Virusni hepatitisi  Sve o hepatitisu