Svjetski dan hepatitisa 2020.

Svjetski dan hepatitisa obilježava se svake godine 28. srpnja u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitisi, posebno hepatitis B i C, još uvijek su globalni javnozdravstveni izazov.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti. Svjetski dan hepatitisa obilježava se na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje virusa hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

Tema  i slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana hepatitisa Svjetskog saveza za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) je i dalje Pronađi izgubljene milijune (engl. Find the Missing Millions), a SZO-a  Budućnost bez hepatitisa (engl. Hepatitis-free future), koje prenose poruke o važnosti prevencije, testiranja, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa da bi se postigli ciljevi Globalne zdravstvene strategije o virusnim hepatitisima 2016.–2021. i Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a to je smanjenje i konačno eliminacija oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine. Prevencija i kontrola hepatitisa B je i jedan od ciljeva  Europskog akcijskog plana cijepljenja (engl. European Vaccine Action Plan 2015-2020; EVAP).

Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E. S virusnim hepatitisom živi stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti značajan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije.

Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, zagađenom hranom i vodom i najčešći su u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A i E, koji se naziva još i „zarazna žutica“ ili „bolest prljavih ruku“, uzrokuju akutnu, prolaznu bolest, a u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično.

Virusni hepatitisi B i C  prenose se zaraženom krvlju i tjelesnim tekućinama te spolnim putem, a često imaju blage ili čak nikakve simptome, no mogu prijeći u neprepoznatu kroničnu bolest, koja se kod dijela bolesnika može razviti u cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C javljaju se u svim dijelovima svijeta, a učestalost im se uvelike razlikuje od jednog zemljopisnog područja do drugog, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih zemljopisnih područja.

Prema posljednjim podatcima SZO-a u svijetu živi oko 325 milijuna ljudi oboljelih od kroničnog hepatitisa B ili C (257 milijuna oboljelih od kroničnog hepatitisa B, a oko 71 milijuna od kroničnog hepatitisa C). Kronični hepatitis B i C glavni su uzrok nastanka ciroze i raka jetre i najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi. Komplikacije virusnih hepatitisa B i C godišnje uzrokuju smrt oko 1,34 milijuna svjetske populacije, što je više ili usporedivo od broja smrti od HIV-a/AIDS-a (oko 1 milijuna) i tuberkuloze (oko 1,7 milijuna).

Aktivnostima u povodu Svjetskog dana hepatitisa želi se podsjetiti na važnost svjesnosti o globalnom opterećenju virusnim hepatitisom i pokretanja promjena unaprjeđenja prevencije i liječenja.

Epidemiologija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je učestalost  hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %). Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C.

Učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 % (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja). Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kroničnu HBV infekciju, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C (pozitivno je na anti-HCV protutijela). Prema podatcima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 120 oboljelih od hepatitisa B i 190 oboljelih od hepatitisa C. Prema podatcima prijava zaraznih bolesti, u prvih šest mjeseci 2020. godine, od hepatitisa B oboljelo je 11 osoba, a od hepatitisa C 26 osoba.

Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.

U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 50 godina i posljednjih se godina godišnje bilježi oko pet do petnaest slučajeva godišnje, čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeta života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. U 2017. i 2018. godini zabilježena je povećana pojavnost oboljelih od hepatitisa A, kao posljedica većeg broja slučajeva i u europskim državama, odnosno međunarodne epidemije hepatitisa A.  Hepatitis E prijavljuje se sporadično, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.

Prevencija virusnih hepatitisa

Prevencija i kontrola virusnih hepatitisa u Hrvatskoj su jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Preventivne mjere i programi uključuju epidemiološko praćenje, edukaciju o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (piercing, tetoviranje), rad s populacijom korisnika droga, uključujući programe smanjenja štete (programi zamjene igala i šprica u populaciji osoba koje injektiraju droge) te dobrovoljno savjetovanje i testiranje. U Hrvatskoj je dostupno učinkovito liječenje za oboljele od virusnih hepatitisa, a najnovjii, izravno djelujući antivirusni lijekovi za liječenje hepatitisa C (DAA) dostupni su od 2015. godine.

U zavodima za javno zdravstvo i organizacijama civilnog društva na petnaestak lokacija u Hrvatskoj djeluju centri za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u kojima je dostupno i testiranje na hepatitis B i C za osobe koje su bile izložene riziku, što je jedna od važnih mjera sprječavanja i ranog otkrivanja bolesti.

Prije dvije godine radna skupina Ministarstva zdravstva izradila je nacrt Nacionalnog akcijskog plana za borbu protiv hepatitisa, koji je trenutno u postupku usvajanja. Glavni cilj nacionalnog plana je smanjiti teret bolesti na ljude i društvo do 2030. godine, a specifični ciljevi su podizanje svijesti opće i rizičnih populacija, praćenje odgovora zdravstvenog sektora te smanjenje novih infekcija i smrtnosti oboljelih. Ciljevi Nacionalnog plana u skladu su s Globalnim ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Globalnom zdravstvenom strategijom o virusnim hepatitisima Svjetske zdravstvene organizacije. Globalni ciljevi su smanjenje pobola od virusnih hepatitisa za 90 % i smrtnosti za 65 %, i u konačnici eliminacija oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine. Uz postojeće sustavne i kontinuirane mjere prevencije, dijagnostike i liječenja, i uz pomoć dodatnih prioriteta za daljnji napredak definiranih nacionalnim planom, eliminacija hepatitisa B i C čini se dostižnim  javnozdravstvenim ciljem u koji se Hrvatska može uklopiti.

Više o nacionalnoj kampanji i aktivnosti u povodu obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa možete pronaći na sljedećoj poveznici: Svjetski dan hepatitisa 2020