Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Međunarodni dan osviještenosti o buci

Međunarodni dan svjesnosti o buci (“International Noise Awareness Day”), obilježava se zadnje srijede u travnju, već trideset godina. Ove godine taj dan obilježit će se 30. travnja 2025. god. u mnogim državama svijeta. Buka je globalni problem koji se pojavljuje na radnim mjestima, ulici, ali i u našim domovima. Kontinuirana izloženost povišenim razinama zvuka ima za posljedicu utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje.

Buka na mjestu rada može utjecati na narušavanje zdravlja, ali i smanjenje sigurnosti. U bučnim okruženjima komunikacija može biti otežana, pri čemu radnici ne čuju zvukove upozorenja kao što su alarmi ili verbalna upozorenja što može povećati rizik od nesreća. Osim nesreća povezanih s radom buka tijekom dugotrajne izloženosti može dovesti do profesionalne bolesti povezane s radom.
Zahtjevi za zaštitom radnika od rizika za sigurnost i zdravlje koji se mogu pojaviti na mjestu rada propisani su pravnom regulativom. U Republici Hrvatskoj to je uređeno Zakonom o zaštiti na radu te Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, koji je usklađen s Direktivom 2003/10/EC Europske unije. Regulativom definirane su referentne vrijednosti buke, na temelju kojih su poslodavci obvezni poduzimati odgovarajuće mjere u svrhu zaštite radnika.

Cilj mjera je očuvanje zdravlja, sigurnosti i radne sposobnosti radnika te smanjenje broja profesionalnih bolesti povezanih s bukom. Buka nije samo nelagoda – ona je stvarna prijetnja zdravlju. Pravilna edukacija i svakodnevna svijest prvi su korak u zaštiti sluha.

Obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o buci ima utjecaj na podizanje svijesti o štetnosti buke na radnom mjestu, ali i u svakodnevnom životu što čini nedjeljivu cjelinu.

Psihološki utjecaj: Dugotrajna izloženost buci može imati ozbiljan psihološki utjecaj na pojedince. Buka doprinosi povećanom stresu, razdražljivosti, smanjenju koncentracije i osjećaju nelagode. Također može uzrokovati poremećaje spavanja, što dodatno utječe na mentalno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje. Kod djece i mladih buka može negativno utjecati na sposobnost učenja i razvoj pažnje, dok kod odraslih smanjuje radnu učinkovitost i opću kvalitetu života.

Fiziološki utjecaj: Na fiziološkoj razini, buka može izazvati oštećenje sluha, ubrzan rad srca, povišen krvni tlak te promjene u hormonalnom sustavu. Kod osoba koje su dugotrajno izložene visokim razinama buke mogu se razviti trajna oštećenja sluha i nagluhost. Osim toga, istraživanja su pokazala povezanost između kronične izloženosti buci i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

Onečišćenje bukom: Onečišćenje bukom predstavlja oblik okolišnog zagađenja koji je često zanemaren, iako ima značajan utjecaj na kvalitetu života. Promet, industrija, građevinski radovi i svakodnevna buka u urbanim sredinama doprinose sveprisutnosti ovog problema. Onečišćenje bukom ne utječe samo na ljude, već i na životinjski svijet, remeteći prirodne obrasce ponašanja i komunikaciju. U urbanim sredinama ono dodatno narušava mir i tišinu potrebnu za oporavak i odmor, čime se smanjuje opća dobrobit stanovništva.

Mjesec svjesnosti o stresu – opće strategije u suočavanju sa stresom

Mjesec travanj posvećen je podizanju svijesti o stresu. Inicijativu je pokrenulo društvo osnovano u Velikoj Britaniji 1992. godine – Stress Awareness Society.

Misija društva je podići svijest javnosti o uzrocima i načinima nošenja sa stresom. Cilj je pomoći pojedincima i organizacijama u prepoznavanju znakova stresa te adaptivnijim načinima nošenja sa stresom, kako bi se gradilo sretnije, zdravije i otpornije društvo.

Kako bi obilježila Mjesec svjesnosti o stresu te time doprinijela boljem razumijevanju stresa i njegovim uzorcima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za mentalno zdravlje će tijekom travnja 2025. objaviti seriju letaka koji na različite načine obrađuju temu stresa – od razumijevanja važnih pojmova, preko prepoznavanja znakova kronične izloženosti stresorima, do načina nošenja s različitim stresorima.

U prilogu možete pročitati treći letak – Kako si možemo pomoći? – opće strategije u suočavanju sa stresom

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (16. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 20. travnja 2025. godine pristiglo 44218 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 114 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave oboljelih pristigle su iz petnaestak županija, pri čemu se u 16. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Šibenskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 16. tjednu u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Tijekom tekuće sezone zaključno s 16. tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 2074 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1418), od kojih 134 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 119). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone je do sada je prijavljeno 68 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 16. tjednu je oko 5 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba virusa gripe, virus gripe A i virus gripe B.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Upozorenje na proizvode koji imitiraju hranu

S obzirom na pojavu tzv. kaos ambalaže (engl. chaos packaging) gdje se kozmetičkim proizvodima osmišljava ambalaža na nekonvencionalni način čime se potiče znatiželja kupca i privlači pažnja, upozoravamo na dodatan oprez za najranjivije skupine korisnika kao što su djeca, osobe s invaliditetom ili starije osobe koje bi takve proizvode mogli zamijeniti s hranom, što bi dovelo do mogućeg neželjenog učinka na zdravlje.

Reklamiranje kaos pakiranja prisutan je u medijima kako bi korisnici razvili interes za poznate proizvode i brendove na potpuno novi način. Međutim, u kućanstvu različitih životnih dobi, ambalaža koja imitira hranu doista može predstavljati rizik ako se ne koristi za svrhu za koju je namijenjen.

Legislativa Europske unije prepoznaje rizike proizvoda koji imitiraju hranu u Uredbi (EU) 2023/988 Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda, te posebno upozorava na:

proizvode koji nisu hrana a nalikuju hrani i postoji vjerojatnost da ga se zamijeni zbog njegova oblika, mirisa, boje, izgleda, pakiranja, označavanja, obujma, veličine ili drugih karakteristika s hranom te bi korisnik a posebno djeca mogli staviti u usta, sisati ili progutati čime bi moglo doći do nastanka gušenja, trovanja odnosno perforacije ili opstrukcije probavnog trakta.
proizvode koje će zbog svojeg dizajna, pakiranja ili karakteristika upotrebljavati djeca iako nisu namijenjen i za djecu

Naglašavamo da najveći broj akutnih otrovanja događa se u djece od dojenačke dobi do predškolskog uzrasta) i to najčešće kućnim kemikalijama. Prema Izvještaju Centra za kontrolu otrovanja za 2024.godinu od svih prijavljenih akutnih otrovanja djece predškolske dobi 55,9% otrovanja uzrokovano je kućnim kemikalijama (sredstvima za uporabu u kućanstvu i okućnici, npr. sredstvima za pranje i čišćenje, higijensko-kozmetičkim proizvodima, igračkama i školskim priborom, proizvodima s organskim otapalima, kućanskim insekticidima i repelentima).

Upozoravamo roditelje na pravilnu uporabu i odlaganje proizvoda kako bi se smanjio rizik posebice djece od stavljanja u usta, sisanja ili gutanja ovih proizvoda.

Dodatno apeliramo proizvođače na oprez kod odabira ambalaže i oglašavanja proizvoda kako bi zaštitili najranjiviju skupinu potrošača od zamjene za hranu. Preporučujemo da osim ispunjavanja zahtjeva propisano legislativom za opću sigurnost proizvoda i kozmetičke proizvode, dakle svih potrebnih upozorenja i obavijesti, ambalaža sadrži teže otvoriv čep, te da se koriste gorke tvari kako bi se spriječilo gutanje.

Program obuke za dopinške kontrolore – ITA

ITA-e ima za cilj uspostaviti novi međunarodni standard za profesionalnu obuku službenika za dopinšku kontrolu. Polaznici će moći raditi kao DCO i biti vješti u profesionalnim, proceduralnim i regulatornim aspektima potrebnim za provođenje dopinške kontrole i testiranja sportaša na i izvan sportskih natjecanja.

ITA CERTIFIKACIJA ITA DCO certifikat temeljne razine dodjeljuje se od strane ITA nakon završetka svih aspekata tečaja. To uključuje završetak online dijela učenja i pohađanje događaja licem u lice te polaganje praktičnog i teorijskog ispita.

Da biste ispunjavali uvjete za upis, očekuje se da ispunjavate sljedeće kriterije: iskustvo rada na sportskom događaju kao pratitelj za vrijeme provođenja dopinške kontrole, zdravstveni djelatnik, sportska ili antidopinška operativna ili administrativna uloga ili drugo srodno iskustvo.

Upisani ste ili imate završen visokoškolski program ili sveučilišnu diploma. Vještina jezika na kojem se tečaj održava (usmeno i pismeno) Imate osobno znanje ili veliki interes za sport. Ne smijete imati kazneni dosje. Kandidati moraju detaljno opisati kako ispunjavaju kriterije za upis u prijavnom obrascu. Nakon podnošenja sve dokumentacije, od kandidata se može zatražiti i da prisustvuju online intervjuu kao dio postupka prijave.

Sadržaj programa usmjeren je na stručno znanje temeljne razine potrebno za provođenje dopinških kontrola. Polaznici će razviti znanja i vještine u: načelima i pravilima programa antidopinškog testiranja u skladu sa Svjetskim antidopinškim kodeksom i njegovim međunarodnim standardima, ulogama i odgovornostima dopinških kontrolora, pratitelja i članova antidopinškog tima, tehničkim aspektima prikupljanja uzoraka, upravljanju procesima prikupljanja uzoraka urina i krvi na nacionalnim, regionalnim i međunarodnim događajima te velikim sportskim priredbama, pružanju usluge provođenja dopinške kontrole za sportaše s invaliditetom i mlade sportaše, pripremi izvješća i potpune dokumentacije prema potrebi kao dio procesa testiranja, koordinaciji logistike prijevoza uzoraka

SLJEDEĆI TEČAJ: 2.-4. srpnja 2025. – LAUSANNE, ŠVICARSKA Početak online predavanja: 9. lipnja 2025. ROK ZA PRIJAVU: 1. lipnja 2025.

Posjetite stranicu: Doping Control Officer Foundation Training Program – International Testing Agency (V.B)

Europski i Svjetski tjedan cijepljenja 2025. godine

Europski tjedan cijepljenja tradicionalno se svake godine obilježava u zadnjem tjednu travnja, ove godine od 28. travnja do 3. svibnja. U isto vrijeme na globalnoj razini se obilježava i Svjetski tjedan cijepljenja (28. travnja do 3. svibnja 2025.).

Europski tjedan cijepljenja (EIW) obilježava se kako bi se promicala svijest o važnosti cijepljenja u prevenciji bolesti i zaštiti života.

Ove godine naglašava se neodgodiva potreba za postizanjem visokih i ranomjernih cijepnih obuhvata u svakoj zajednici kako bi se spriječile epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, pod sloganom „Imunizacija za sve je čovjeku ostvariva“.

U tjednu cijepljenja provodit će se aktivnosti s ciljem informiranja javnosti o važnosti cijepljenja i dostupnosti cijepljenja svakome s ciljem očuvanja javnog zdravlja.

U Hrvatskoj se tradicionalno za vrijeme Tjedna cijepljenja održavaju radionice, predavanja i okrugli stolovi o cijepljenju, te se i ove godine organizira Skup o cijepljenju u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva, Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.

Svjetski i Nacionalni dan zaštite na radu

Svake godine 28. travnja obilježavaju se Svjetski i Nacionalni dan zaštite na radu. Radna mjesta su se značajno promijenila tijekom proteklih nekoliko desetljeća, a te promjene iziskivale su i dalje iziskuju prilagodbe u svrhu smanjenja rizika po zdravlje i sigurnost radnika povezanih s digitalizacijom s jedne strane, ali i iskorištavanja potencijala digitalizacije za poboljšanje dobrobiti radnika s druge strane. Nastavno na navedeno, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu u razdoblju od 2023.–2025. provodi kampanju za zdrava mjesta rada pod nazivom „Siguran i zdrav rad u digitalno doba“. Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija pomažu pri automatizaciji repetitivnih zadataka, smanjenju fizičkog opterećenja i poboljšanju ergonomije. Ipak te tehnologije mogu biti uzrokom fizičkog opterećenja i mišićno-koštanih poremećaja ako se primjenjuju tijekom duljih razdoblja. Istodobno mogu povećati stres, društvenu izolaciju ili pogoršati psihosocijalno zdravlje. Prednosti digitalizacije mogu se iskoristiti samo ako se rizicima upravlja na odgovarajući način. Više o kampanji može se pronaći na poveznici: https://osha.europa.eu/en/campaigns-and-awards/healthy-workplaces-campaigns

Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization, ILO) ove godine obilježava Svjetski dan zaštite na radu analizirajući kako digitalna transformacija može poboljšati sigurnost i zdravlje na radnom mjestu. Na mrežnim stranicama Međunarodne organizacije rada bit će objavljeni promotivni materijali o ulozi umjetne inteligencije i digitalizacije na sigurnost i zdravlje radnike. Više o navedenom može se pročitati na poveznici: https://www.ilo.org/meetings-and-events/world-day-safety-and-health-work-2025. Također, povodom Svjetskog dana zaštite na radu Međunarodna organizacija rada je na svojim mrežnim stranicama objavila Priručnik o socijalno-zdravstvenoj zaštiti. Priručnik pruža praktične smjernice u ključnim područjima zaštite zdravlja društva, a navodi i međunarodne standarde, video zapise, studije slučaja, itd. Više o Priručniku može se pročitati na: https://www.ilo.org/resource/news/ilo-launches-social-health-protection-toolkit-world-health-day

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike povodom obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu organizira svečanu dodjelu priznanja i nagrade za životno djelo za unapređivanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo tradicionalno na ovaj dan organizira stručni skup na kojem će stručnjaci iz različitih područja prezentirati najnovija dostignuća, izazove i najbolje prakse u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a koji su povezani s psihosocijalnim rizicima u digitalnom dobu, utjecajem automatizacije procesa na mjestima rada te primjenom umjetne inteligencije u sigurnosti na radu. Više o skupu može se naći na poveznici: https://healthy-workplaces.osha.europa.eu/en/media-centre/events/award-ceremony-and-exploring-potential-digitalisation-osh-croatia

Tenisač Rublev nezadovoljan stalno promjenjivim antidopinškim politikama

Ruska teniska senzacija Andrey Rublev otkrio je svoju duboku frustraciju stalno promjenjivim antidopinškim politikama koje upravljaju svijetom profesionalnog tenisa. Dok se vrhunski igrači poput Jannika Sinnera i Ige Swiateka suočavaju sa suspenzijama zbog kršenja antidopinškog pravila, Rubljov otvoreno govori o stresu i strahu uzrokovanim strogim propisima/odredbama.

U ispovijesti prije Madrid Opena 2025., Rubljov je priznao nedavni propust u “podacima o lokaciji” što rezultira propuštenim dopinškim testom. 24-godišnjak je izrazio svoju tjeskobu, rekavši: „Nije fer. Zbog ovoga živite u stalnom stanju stresa.“

Branitelj madridskog naslova živi u paranoji, pažljivo prateći sve što konzumira kako bi izbjegao slučajnu primjenu zabranjenih tvari. Rubljov je naglasio svoj oprez prema lijekovima, pa čak i određenoj hrani, ističući sveprisutni strah da „postoje zabranjene tvari čak i u mesu“. (što je u pravu, op.a.)

“Intenzivna kontrola i pritisak da se pridržava propisa nesumnjivo uzima danak mentalnom blagostanju sportaša na vrhuncu njihove igre”, izjavio je Andrey.

Na sve ovo moramo dodati da sportaši koji žele biti pošteni, čisti uistinu imaju svojevrsni pritisak, ali tako mora biti. Jedino se tako možemo upustiti u borbu za sport bez dopinga. Pravila su jednako vrijedna za svakog sportaša – i tu nema razlike. (V.B)

Savjeti u slučaju izloženosti ili otrovanja tvarima kemijskog ili prirodnog/biološkog porijekla

Prilikom obavljanja privatnih ili profesionalnih aktivnosti može se dogoditi štetna izloženost kemijskim ili tvarima prirodnog porijekla (primjerice neke biljke, gljive ili životinje), koja može biti opasna zbog njihovog sastava ili količine unosa (primjerice predoziranje lijekovima ili drogama). U nastavku donosimo važne savjete o postupanju u slučaju takvih incidenata kako biste minimizirali rizik odnosno očuvali zdravlje.

U slučaju incidenta izloženosti ili sumnje na izloženost kemikalijama, drugim štetnim tvarima ili otrovanje, potrebno je:

1. Ostati smiren – brzo i smireno reagirati kako biste zaštitili sebe i druge.

2. Napustiti kontaminirano područje, prekinuti izloženost što prije – ako je moguće, u slučaju izlaganja kemikalijama, udaljite se na svjež zrak ili na sigurno mjesto.

Prva pomoć u slučaju izlaganja kemikalijama:

Zaštititi dišne puteve – pokriti nos i usta tkaninom ako postoji opasnost od udisanja para ili plinova.
Ukloniti kontaminiranu odjeću – pažljivo skinuti odjeću koja je bila izložena kemikalijama.
Prati zahvaćenu kožu i oči – Ispirati vodom najkraće 15 minuta. Za dekontaminaciju kože nakon kontakta s masnim kemikalijama, uz vodu upotrijebiti i sapun.
NE IZAZIVATI POVRAĆANJE – osim ako tako ne savjetuje stručnjak ili upute na pakiranju tvari.
Isprati usta vodom.
NE UZIMATI NIŠTA NA USTA – osim ako to nije izričito preporučeno od strane stručnjaka.

3. Potražiti medicinsku pomoć ili savjet bez odgađanja – nazvati Centar za kontrolu otrovanja ili 112 ili hitnu medicinsku pomoć (194) ili liječnika ili zdravstvenu ustanovu i pružiti informacije o događaju kemikaliji, simptomima i izloženosti.

U slučaju specifičnih otrovanja (npr. otrovanje plinom, kemikalijama, lijekovima ili hranom), postupci mogu varirati. Uvijek slijedite upute stručnjaka!

Kod kontaktiranja zdravstvenog djelatnika, zdravstvene ustanove ili Centra za kontrolu otrovanja budite spremni pružiti osnovne informacije koji su stručnjacima neophodni za procjenu rizika i daljnje upute (dob, spol, tjelesna težina, vrijeme i opis incidenta, naziv ili opis i količina štetne tvari, poželjno fotografija te tvari ako imate).
Ako postoji mogućnost, imajte pri ruci/spremite originalno pakiranje kemikalije kojoj ste bili izloženi, nabavite STL (sigurnosno-tehnički list) – ako se radi o kemikaliji, važno je medicinskom osoblju dati informacije o toj kemikaliji.

1. U slučaju incidenta izloženosti ili sumnje na izloženost štetnim tvarima ili otrovanje, potrebno je nazvati: Centar za kontrolu otrovanja – Info služba za liječenje otrovanja, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI)

Info linija je dostupna 0-24 sata
Telefon: 01 2348 342
E-mail: cko@imi.hr

2. Služba za toksikologiju (HZJZ)

Pripravnost 0-24 sata
Telefon: +385 98 405 636

Građani telefonski mogu dobiti savjet i konzultirati u slučajevima otrovanja ili sumnje na otrovanje tvarima kemijskog ili prirodnog porijekla za daljnje upute (na temelju podataka dobit ćete jednu od sljedećih preporuka: nema opasnosti od otrovanja, potrebno je pratiti simptome jer postoji mogućnost kasnijeg razvoja simptoma otrovanja te ako se pojave treba potražiti pomoć liječnika, postoji opasnost po zdravlje i odmah, bez odgode treba potražiti pomoć liječnika)

Hitna medicinska pomoć: 112 (194)

Info Službe za ovisnosti (HZJZ)

Info linija je dostupna radnim danom od 9 do 16 sati
Besplatni telefonski broj: 0800 2000 70 (telefonski poziv)
Telefon: 091 4683 070 (upućivanje SMS, WhatsApp ili Viber poruka)
E-mail: ovisnosti@hzjz.hr

Građani se mogu informirati o tome kome se obratiti za savjet ili pomoć ako oni ili netko njima blizak ima problema s drogom, alkoholom, kockanjem, igranjem video igara ili prekomjernim provođenjem vremena na internetu, a informacije pružaju educirani stručni djelatnici.

Informacije i savjeti o kemijskim i prirodnim tvarima Centra za kontrolu otrovanja (IMI) možete pročitati na ovoj poveznici.
Informacije i savjeti o kemijskim tvarima Službe za toksikologiju (HZJZ) možete pročitati na ovoj poveznici.
Informacije i savjeti o sredstvima ovisnosti Službe za ovisnosti (HZJZ) možete pročitati na ovoj poveznici.

Neki simptomi otrovanja poput mučnine i povraćanja, su isti kao i simptomi probavnih ili crijevnih infekcija, i mogu se u početku zamijeniti, posebice ako postoji epidemiološka povezanost odnosno izloženost želučano crijevnoj infekciji i ako osoba ne posumnja na štetnu izloženost nekim kemijskim ili prirodnim tvarima. Važno je pratiti simptome, i ako primijetite nešto neuobičajeno nego što ste imali inače u slučajevima crijevne ili želučane zarazne bolesti, razmisliti o mogućim izloženostima i to spomenuti liječniku.

O temama iz područja gastrointestinalnih infekcija možete pročitati na ovim poveznicama

Trovanje hranom: https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/trovanje-hranom/

Bakterijske crijevne infekcije: https://www.hzjz.hr/sluzba-mikrobiologija/bakterijske-crijevne-infekcije-u-ljetnim-mjesecima/

Najčešće bolesti školske djece (želučana/crijevna viroza) https://www.hzjz.hr/aktualnosti/najcesce-bolesti-skolske-djece/#Zeludac

Zaštita zdravlja na putovanju (Zaštita od crijevnih zaraza) https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/zastita-zdravlja-na-putovanju/#Crijevne

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 12. ožujka 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (15. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 13. travnja 2025. godine pristiglo 44104 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 149 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave oboljelih pristigle su iz petnaestak županija, pri čemu se u 15. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 15. tjednu u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Tijekom tekuće sezone zaključno s 15. tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 2063 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1418), od kojih 133 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 119). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone je do sada su prijavljena 66 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 15. tjednu je oko 5 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba virusa gripe, virus gripe A i virus gripe B.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Mjesec svjesnosti o stresu – Kako prepoznati znakove stresa?

Mjesec travanj posvećen je podizanju svijesti o stresu. Inicijativu je pokrenulo društvo osnovano u Velikoj Britaniji 1992. godine – Stress Awareness Society.

U prilogu možete pročitati drugi letak – Kako prepoznati znakove kronične stresne reakcije?

COVID-19 u Hrvatskoj (22.4.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 16. kalendarskom tjednu (tjedan od 14. do 20. travnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 19 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 16. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Održana javnozdravstvena akcija u Lipiku

16. travnja 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija u Lipiku za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja u suorganizaciji Doma hrvatskih veterana Lipik.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med i v.d. ravnatelj Doma hrvatskih veterana u Lipiku Mislav Stokić.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočila je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Popis lijekova za ožujak 2025

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.03.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Europski sustav za informacije o raku (ECIS) objavio je najnovije podatke o incidenciji i mortalitetu od raka u Europi, uključujući i Hrvatsku

Europski sustav za informacije o raku (ECIS) je ključni infrastrukturni alat Europske unije za prikupljanje, analizu i dijeljenje pouzdanih i usporedivih podataka o raku i važan dio Europskog plana za borbu protiv raka (EBCP). On omogućuje identifikaciju vremenskih trendova, regionalnih razlika i nejednakosti u incidenciji, mortalitetu i preživljenju od raka, te služi kao znanstveno utemeljena podloga za donošenje javnozdravstvenih politika i procjenu učinkovitosti programa ranog otkrivanja i liječenja. Kao takav, ECIS ne samo da povezuje podatke iz cijele Europe, već i potiče standardizaciju, suradnju i transparentnost u području epidemiologije raka.

Podaci u ECIS-u prikupljeni su zahvaljujući doprinosu nacionalnih i regionalnih populacijskih registara za rak i omogućuju detaljnu analizu geografskih i vremenskih trendova malignih bolesti u Europi. Također, ovi ažurirani podaci u unaprijeđenom sustavu za prikaz podataka omogućuju jednostavniju vizualizaciju i prikaze trendova incidencije i mortaliteta od raka u Hrvatskoj u 21. stoljeću po sijelima raka, spolu i dobi, uz usporedbe s drugim državama. Primjerice, možemo vidjeti da je dobno-standardizirana stopa incidencije raka u Hrvatskoj u porastu dok je stopa mortaliteta u padu (Slika 1.).

O hrvatskim podacima u ECIS-u

Podaci o incidenciji raka dolaze iz populacijskog Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Taj registar, jedan od najstarijih u Europi (utemeljen još 1959. godine), predstavlja temeljni izvor podataka o opterećenju rakom u Hrvatskoj te ima ključnu ulogu u praćenju, planiranju i evaluaciji onkološke skrbi na nacionalnoj razini. Registar kontinuirano prikuplja i analizira podatke o svim novodijagnosticiranim slučajevima raka u osoba koje žive na području Republike Hrvatske. Prikupljanje podataka obuhvaća sve županije i temelji se na prijavljivanju dijagnoza raka iz različitih izvora, uključujući bolnice, obiteljsku medicinu, patologiju i sustav mortalitetne statistike, čime se osigurava visoka razina potpunosti i točnosti. Usklađenost s međunarodnim smjernicama i standardima (IACR, ENCR) omogućuje usporedivost podataka i uključivanje Hrvatske u europske i globalne baze podataka o raku, kao što su ECIS i CI5 (Cancer Incidence in Five Continents). Podaci iz Registra redovito se koriste u oblikovanju nacionalnih javnozdravstvenih politika, izradi stručnih smjernica i znanstvenim istraživanjima.

Kao dio šireg informacijskog sustava javnog zdravstva u Hrvatskoj, Registar za rak osigurava neophodne podatke za evaluaciju programa ranog otkrivanja, poput nacionalnih programa probira za rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice, kao i za praćenje ishoda liječenja i preživljenja. Njegova uloga u izgradnji otpornijeg zdravstvenog sustava i razvoju održive onkološke politike nezamjenjiva je, naročito u kontekstu demografskih promjena i starenja populacije, odnosno sve većeg opterećenja kroničnim nezaraznim bolestima.

Podaci o mortalitetu od raka u Hrvatskoj nastaju putem sustava mortalitetne statistike, temeljenog na službenoj evidenciji osnovnih uzroka smrti koja se prikuplja putem potvrda o smrti. Podaci o umrlim osobama prikupljaju se na nacionalnoj razini kroz suradnju Matice umrlih, Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je nadležan za obradu uzroka smrti. Uzročno-posljedični slijed događaja koji je doveo do smrti utvrđuje mrtvozornik, a osnovni uzrok smrti se kodira prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, 10. izdanje (MKB-10), što omogućuje međunarodnu usporedivost podataka. Podaci o uzrocima smrti i stopama mortaliteta važan su izvor informacija za praćenje epidemioloških trendova, evaluaciju zdravstvenih intervencija i planiranje resursa u zdravstvenom sustavu. Podaci o mortalitetu od raka u ECIS-u su preuzeti iz baze EUROSTAT-a, dok su za izračune stopa incidencije i mortaliteta po godinama korištene procjene broja stanovnika u Hrvatskoj sredinom godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Napomena: Podaci u ECIS-u mogu se ponešto razlikovati od onih koji su objavljeni na drugim izvorima što je rezultat različite metodologije obrade i prikaza podataka koje primjenjuju pojedini izvori. Kod podataka o mortalitetu, razlog tomu može biti različit obuhvat dijagnoza u određenoj skupini u prikazu na ECIS-u ili EUROSTAT-u, dok je kod podataka o incidenciji raka važno naglasiti da su populacijski registri za rak dinamičke baze podataka koje se stalno nadopunjuju novim podacima (i za prethodne godine), tako da se podaci za godine starije od 2022. mogu pomalo razlikovati od onih objavljenih u godišnjim izvještajima). Također, važno je naglasiti da je bitno i koja je populacija korištena za izračune dob-specifičnih i grubih stopa, kao i koje su standardne populacije korištene za dobnu standardizaciju.

Slika 1. Trendovi incidencije i mortaliteta od raka u Hrvatskoj, 2001.-2022., dobno-standardizirana stopa na 100.000 stanovnika

Izvor: ECIS – European Cancer Information System
Dostupno na: https://ecis.jrc.ec.europa.eu, pristupljeno 16.4.2025.
© Europska unija, 2025.

Na idućim stranicama:

Stranica 2: Europski sustav za informacije o raku objavio je nove, ažurirane pokazatelje opterećenja rakom u Europi – ključan doprinos europskih registara za rak

Stranica 3: Rak u Hrvatskoj u 21. stoljeću – Grafički prikazi incidencije i mortaliteta prema podacima u ECIS-u

Stranica 4: Rječnik osnovnih epidemioloških pojmova

Izvješće Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika (INCB) za 2024. godinu

INCB je objavio svoje godišnje izvješće za 2024. godinu, pružajući sveobuhvatan pregled globalnih izazova povezanih s proizvodnjom, trgovinom i zlouporabom droga. Izvješće stavlja poseban naglasak na sve veću prijetnju koju predstavljaju sintetičke droge, uz analizu aktualnih trendova, javnozdravstvenih rizika te preporuka za unapređenje kontrole i međunarodne suradnje.

Rast proizvodnje sintetičkih droga
INCB bilježi značajan porast u proizvodnji sintetičkih droga, ponajviše zahvaljujući širokoj dostupnosti prekursora i novih kemijskih spojeva. Proizvodnja moćnih sintetičkih opioida, poput fentanila i njegovih derivata, sve je intenzivnija, čime raste i rizik od zlouporabe i predoziranja. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za učinkovitijom globalnom kontrolom prekursora i nadzorom nad razvojem novih tvari.

Trgovina i distribucija droga
Kriminalne mreže sve sofisticiranije pristupaju trgovini drogama, koristeći digitalne platforme, enkriptirane komunikacijske kanale i inovativne krijumčarske metode kako bi izbjegle nadzor. Ova praksa znatno otežava provedbu zakona te zahtijeva jačanje međunarodne suradnje i kapaciteta za borbu protiv digitalne distribucije droga.

Javni i zdravstveni rizici
Sintetički opioidi i nove psihoaktivne tvari (NPS) izazivaju sve veći broj predoziranja, pri čemu se njihove posljedice osjećaju i na ekološkoj i zdravstvenoj razini. Zbog brzine kojom nove tvari ulaze na tržište, aktualni sustavi kontrole i regulacije često nisu u mogućnosti pravovremeno reagirati. INCB stoga poziva na uspostavu učinkovitijih mehanizama za rano prepoznavanje i odgovor na pojavu novih psihoaktivnih supstanci, kao i na bolju integraciju javnozdravstvenih mjera u nacionalne politike kontrole droga.

Regionalni trendovi
U izvješću se ističe porast ilegalne proizvodnje i distribucije amfetamina u regijama Bliskog istoka i Afrike, što dodatno destabilizira javnozdravstvene sustave u tim područjima. Istovremeno, globalno tržište heroina doživljava značajne promjene, ponajviše zbog zabrane uzgoja opijumskog maka u Afganistanu, što dugoročno može imati utjecaj na obrasce zlouporabe i opskrbne puteve.

Regulacija i kontrola
INCB poziva na strožu i učinkovitiju kontrolu prekursora te na jačanje međunarodne suradnje u borbi protiv ilegalne proizvodnje i trgovine drogama. Također, naglašava se potreba za brzim odgovorom na pojavu novih psihoaktivnih supstanci, kao i uspostavom ravnoteže između represivnih mjera i javnozdravstvenih pristupa u politici kontrole droga.

Dostupnost kontroliranih lijekova
Posebna pažnja u izvješću posvećena je dostupnosti lijekova koji sadrže kontrolirane supstance. INCB upozorava na globalne nejednakosti u opskrbi ovim nužnim terapijskim sredstvima te poziva na uspostavu učinkovitijih regulatornih okvira koji će osigurati da pacijenti imaju pravodoban, siguran i pravedan pristup odgovarajućem liječenju, neovisno o geografskom ili ekonomskom kontekstu.

Hrvatska, kao potpisnica međunarodnih konvencija o kontroli droga, aktivno provodi preporuke INCB-a kroz nacionalne strategije i mjere usmjerene na prevenciju, liječenje ovisnosti i smanjenje šteta. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) redovito prati globalne trendove i prilagođava sustav kako bi odgovorio na nove izazove.

Više informacija o izvješću dostupno je na službenoj stranici INCB-a: www.incb.org.

Izvješće Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika (INCB) o prekursorima za 2024. godinu

INCB u svom najnovijem izvješću za 2024. godinu upozorava na sve izraženiji problem zlouporabe kemikalija koje se koriste u proizvodnji ilegalnih droga. Naglašava se kako globalno tržište sintetičkih droga prolazi kroz brze i kompleksne promjene, pri čemu kriminalne mreže koriste sofisticirane laboratorije, digitalne platforme i inovativne metode za nabavu i distribuciju tvari poznatih kao prekursori. Posebnu zabrinutost izaziva sve češća upotreba tzv. dizajnerskih prekursora – tvari koje nisu formalno obuhvaćene zakonskom regulativom, ali se kemijski mogu lako pretvoriti u psihoaktivne supstance pod međunarodnom kontrolom.

Tijekom 2024. godine evidentirano je više od 500 incidenata povezanih s prekursorima, a INCB je identificirao 147 različitih kemikalija korištenih u ilegalnoj proizvodnji droga. Međutim, tek mali dio tih tvari, oko 15 %, trenutačno podliježe međunarodnoj kontroli, što dodatno otežava učinkovito suzbijanje njihova preusmjeravanja iz legalnih u ilegalne tokove. Takva situacija zahtijeva hitnu prilagodbu postojećih sustava kontrole te jačanje sposobnosti za brzo prepoznavanje novih prijetnji.

Izvješće ističe važnost razvoja učinkovitijih sustava nadzora nad trgovinom kemikalijama i opremom koja se koristi u proizvodnji narkotika i psihotropnih tvari. Pritom je ključna uloga međunarodnih alata poput PEN Online i PICS, koji omogućuju pravovremenu razmjenu informacija i praćenje sumnjivih transakcija. INCB poziva vlade na intenzivniju suradnju s privatnim sektorom i međunarodnim organizacijama, kao i na usvajanje strožih zakonodavnih mjera, uključujući nadzor nad internetskom prodajom tvari, čija je zlouporaba u porastu.

Posebno je naglašena potreba za uspostavom fleksibilnih i prilagodljivih regulatornih mehanizama, budući da se nove sintetičke droge konstantno pojavljuju na tržištu, često izvan dosega postojećih kontrolnih sustava. To predstavlja ozbiljan izazov za javnozdravstvene i sigurnosne institucije diljem svijeta, koje moraju razvijati sveobuhvatne strategije za prevenciju i rano prepoznavanje rizika.

Hrvatska, kao aktivna članica međunarodne zajednice u području kontrole droga, nastavlja provoditi preporuke INCB-a kroz unaprjeđenje nacionalnog zakonodavstva, jačanje institucionalnih kapaciteta i sudjelovanje u međunarodnim inicijativama. Provedba takvih mjera ključna je za učinkovit odgovor na izazove povezane s nezakonitom trgovinom prekursorima te za zaštitu javne sigurnosti i zdravlja.

Cjelovito izvješće dostupno je na službenoj stranici INCB-a: www.incb.org.

HZJZ započeo dobrovoljno prikupljanje kontakt podataka osoba s invaliditetom

U suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite, Hrvatski zavod za javno zdravstvo započeo je dobrovoljno prikupljanje kontakt-podataka osoba s invaliditetom, kako bi hitne službe mogle učinkovitije postupati u slučaju ugroze osobe s invaliditetom u kriznim situacijama.

Osobe s invaliditetom mogu dostaviti broj mobitela, adresu e-pošte te točnu adresu stanovanja s naznakom kućnog broja, kata i broja stana.

Podaci se mogu unijeti u Registar osoba s invaliditetom putem sustava e-Građani, pozivom na broj 091 468 3065 ili slanjem poruke na e-adresu: invaliditet@hzjz.hr

Svjetski tjedan svjesnosti o raku usne šupljine, glave i vrata

Svjetski tjedan svjesnosti o raku usne šupljine, glave i vrata (Oral, Head and Neck Cancer (OHNC) Awareness Week) održava se u razdoblju od 16. do 22. travnja.

Rak usne šupljine, glave i vrata uključuje rak usne, drugih dijelova usne šupljine i orofarinksa te se kombinirano rangira kao 13. najčešći rak u svijetu. U 2022. godini globalna incidencija raka usne i usne šupljine procjenjuje se na 389 846 novih slučajeva i 188 438 smrtnih slučajeva. OHNC je češći u muškaraca i starijih osoba i smrtonosniji kod muškaraca u usporedbi sa ženama. Također varira ovisno o socio-ekonomskim okolnostima.

Osnivač OHNC tjedna svjesnosti je Savez za rak glave i vrata (Head and Neck Cancer Alliance), neprofitna organizacija koja surađuje sa zdravstvenim stručnjacima i organizacijama s ciljem unaprjeđenja prevencije, liječenja i ranog otkrivanja raka glave i vrata.

Prema podacima Registra za rak, u 2022. godini od raka usne šupljine, glave i vrata (MKB-10 šifre C00-C14 i C30-C32) oboljelo je 1037 osoba od kojih je 252 žena i 785 muškaraca. Prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2022. godini od OHNC je umrlo 547 osoba dok je u 2023. godini umrlo 514 osoba.

Postupak ranog otkrivanja OHNC je jednostavan i provodi se u sklopu rutinske stomatološke kontrole. Budući da ponekad osobe koje boluju OHNC nemaju nijedan simptom bolesti, važno je odlaziti na preventivne preglede kada su šanse za izlječenje bolesti velike.

Simptomi koji mogu ukazivati na rak usne šupljine su:

· crveno-bijele promjene oralne sluznice

· rana u ustima koja ne zacjeljuje

· bol, krvarenje ili utrnutost u zahvaćenoj regiji

· klimavost zubi

· otežano gutanje ili govor

· promuklost

Rizični čimbenici za rak usne šupljine, glave i vrata su:

· upotreba duhana

· konzumacija alkohola

· infekcija humanim papiloma virusom (HPV)

· ultraljubičasto (UV) zračenje sunca

· loše prehrambene navike

U 2021. godini, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) osnovala je radnu skupinu od 25 nezavisnih međunarodnih stručnjaka s ciljem izrade prve evaluacije primarne i sekundarne prevencije raka usne šupljine u okviru programa IARC Handbooks. Evaluacija sadrži pozadinske informacije o raku usne šupljine, kao što su globalni teret raka usne šupljine, informacije o riziku obolijevanja od raka usne šupljine od prestanka izloženosti rizičnim čimbenicima te informacije o novim tehnologijama za skrining raka usne šupljine.

Izvori:

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/oral-health
https://www.iarc.who.int/news-events/publication-of-iarc-handbooks-of-cancer-prevention-volume-19-oral-cancer-prevention/

COVID-19 u Hrvatskoj (15.4.2025.)

U 15. kalendarskom tjednu (tjedan od 7. do 13. travnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 20 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 15. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Newer posts