Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (17. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 28. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 877 prijava oboljelih od gripe, od čega je 8 prijava pristiglo u posljednjem, 17. tjednu (grafikon 1.). Prijave su pristigle iz šest županija.
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 2.)
Grafikon 2. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 3.
Grafikon 3. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu među testiranim uzorcima nije bilo uzoraka pozitivnih na virus gripe.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Međunarodni dan osviještenosti o buci – važnost zaštite zdravlja u bučnom okruženju
Radnici se svakodnevno susreću s bukom na radnom mjestu, koja može imati značajan utjecaj na njihovo zdravlje i sigurnost. Izloženost buci ne uzrokuje samo oštećenje sluha, već može dovesti i do smanjene koncentracije, povećanog umora te većeg rizika od nezgoda i ozljeda na radu. Upravo zbog toga podizanje svijesti o štetnosti buke ima ključnu ulogu u zaštiti radnika i unapređenju radnih uvjeta.
Međunarodni dan osviještenosti o buci, koji se obilježava svake godine posljednje srijede u travnju, ima za cilj podsjetiti javnost na negativne učinke prekomjerne buke na ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da je čak jedna trećina europskih radnika izložena visokim razinama buke tijekom značajnog dijela svog radnog vremena.
U Europi je zaštita radnika od buke regulirana Direktivom 2003/10/EZ, koja definira minimalne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve. U Hrvatskoj je ova direktiva implementirana kroz Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 148/23), koji predstavlja temelj za provedbu mjera zaštite na radnim mjestima.
Poslodavci imaju zakonsku obvezu zaštititi radnike od štetnih učinaka buke. To uključuje procjenu rizika te primjenu tehničkih i organizacijskih mjera s ciljem smanjenja izloženosti na najmanju moguću razinu. Idealno rješenje je potpuno uklanjanje izvora buke, no ako to nije moguće, potrebno je primijeniti metode kojima se postiže optimalan odnos između učinkovitosti smanjenja razine buke i troškova provedbe. Kada ni poduzetim mjerama nije moguće postići prihvatljivu razinu buke, potrebno je radnicima osigurati odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu za sluh. Važno je naglasiti da i kratkotrajno uklanjanje zaštite značajno smanjuje njezinu učinkovitost — već nekoliko minuta bez zaštite može prepoloviti ukupnu razinu zaštite tijekom radnog vremena.
Obilježavanje Međunarodnog dana osviještenosti o buci ima važnu ulogu u edukaciji javnosti. Provođenjem kampanja, radionica i edukativnih programa doprinosi se stvaranju sigurnijeg i zdravijeg radnog i životnog okruženja. Kontrola buke nije samo zakonska obveza, već i ključan element očuvanja zdravlja radnika i kvalitete života, kako samih radnika tako i njihovih obitelji.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na osnovu članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN33/23) Ministarstva zdravstva, a povodom raspisanog natječaja koji je objavljen dana 11. veljače 2026., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. donosi Odluku.
Dječja i adolescentna psihijatrija
Zahvaljujemo svim kandidatima na interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
DIIZOCIJANATI – edukacija 20.05.2026.
Pokazalo se da interes za edukacijom o diizocijanatima i dalje postoji, tako da ćemo 20.05.2026. s početkom od 10:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.
Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.
Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.
Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:
– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.
Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.
COVID -19 U Hrvatskoj (28.4.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 17. kalendarskom tjednu (tjedan od 20. do 26. travnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 4 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 17. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Nacionalni dan zaštite na radu i Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu
Od 2007. godine u Hrvatskoj se 28. travnja obilježava Nacionalni dan zaštite na radu i Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu. Obilježavanjem ovog dana podiže se svijest o važnosti unaprjeđenja zaštite na radu, smanjenja broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te sprječavanju nastanka invalidnosti radnika.
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) je pokrenula novu kampanju “Zdrava radna mjesta 2026. – 2028.” koja je usmjerena na upravljanje psihosocijalnim rizicima i promicanju mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Povodom Nacionalnog dana zaštite na radu prezentiraju se aktualnosti vezane uz određene temu iz područja zaštite na radu. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike tako organizira stručni skup pod nazivom “Rad na vrućini”.
Mnoge stručne udruge koje se bave zaštitom na radu u Republici Hrvatskoj, ali i poslodavci koji su prepoznali važnost ove teme povodom Nacionalnog dana zaštite na radu i Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu, organiziraju stručne skupove i predavanja na kojima o ovoj temu izlažu i stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Europski tjedan mentalnog zdravlja
Od 4. do 8. svibnja obilježavamo sedmi Europski tjedan mentalnog zdravlja. Riječ je o inicijativi koju je pokrenula organizacija Mental Health Europe, a njezin je cilj podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, borba protiv stigme povezane s mentalnim poremećajima te poticanje otvorenog razgovora o psihološkoj dobrobiti u društvu. Tim povodom održat će se Konferencija „Ususret Europskom tjednu mentalnog zdravlja: uspješne intervencije za unapređenje mentalnog zdravlja – predstavljanje projekta JA PRISM“, 29. travnja 2026.
Ovogodišnja tema „Zajedno smo jači“ (eng. Stronger together) stavlja naglasak na važnost zajedništva, povezanosti i inkluzivnosti, osobito u kontekstu brojnih društvenih i životnih promjena s kojima se suočavamo u našoj svakodnevici.
Tijekom života, svaka druga osoba suočit će se s problemima mentalnog zdravlja, koji mogu imati značajne posljedice ne samo na pojedinca, već i za njegovu obitelj i zajednicu. No istodobno, mentalno zdravlje uvelike ovisi o nizu čimbenika, između ostalog, o društvenim odnosima, podršci i uvjetima života – ono se gradi i jača upravo kroz povezanost i odnose s drugima.
U tom je smislu važno poticati okruženje u kojem se njeguje međusobno uvažavanje, solidarnost i osjećaj pripadnosti te stvoriti prostor u kojem se svaka osoba može osjećati prihvaćeno, sigurno i podržano. Podržavajući odnosi imaju ključnu zaštitnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja, ali i u procesu oporavka tijekom zahtjevnih životnih razdoblja.
No podrška od strane zajednice ne podrazumijeva isključivo međuljudske odnose, već proizlazi i iz socijalnih politika i šireg društvenog pristupa mentalnom zdravlju, odnosno organizaciji sustava skrbi. Stoga se tijekom Europskog tjedna mentalnog zdravlja nizom događanja nastoji naglasiti važnost razvoja dostupnih, pravovremenih i kvalitetnih usluga u zajednici, kao i potrebu za inkluzivnim pristupom koji odgovara na potrebe svih građana, osobito ranjivih skupina.
Na konferenciji će biti predstavljen i projekt Joint Action PRISM, europska zajednička akcija usmjerena na jačanje sustava mentalnog zdravlja i implementaciju nekoliko učinkovitih i znanstveno utemeljenih intervencija, odnosno najboljih praksi.
Riječ je o trima dobrim praksama, s jasnim pristupom uvažavanja ljudskih prava, usmjerenih na ranjive skupine poput djece i adolescenata, starijih osoba, migranata, ovisnika o drogama i osoba s problemima mentalnog zdravlja. Prema preferencijama i prioritetima država uključenih u projekt, za implementaciju su odabrane sljedeće prakse:
- BIZI – program prevencije samoubojstava koji podrazumijeva obuku takozvanih gatekeeper-a, odnosno osoba koje nisu zdravstveni djelatnici a dio su zajednice ili su u bliskom kontaktu s određenim ranjivim skupinama koje se smatraju rizičnima
- Circle of Friends – program usmjeren na problematiku usamljenosti starijih osoba
- Program Act, Belong, Commit (ABC) – opći program promicanja mentalnog zdravlja s posebnim naglaskom na poticanje emocionalne dobrobiti djece i mladih
Od navedenih, Hrvatska će implementirati dvije dobre prakse, BIZI i ABC, a aktivnosti u sklopu projekta raspoređene su u 7 radnih paketa (engl. work package – WP). Tri radna paketa su posvećena svakoj od izabranih praksi, dok se preostala četiri bave koordinacijom i upravljanjem, komunikacijom i diseminacijom, održivošću te evaluacijom. Evaluacija je dio radnog paketa 3 (WP3), čiji je voditelj upravo Hrvatska, odnosno Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a aktivnosti se provode u Službi za mentalno zdravlje
Sam projekt je osobito usmjeren na unapređenje dostupnosti skrbi i smanjenje nejednakosti u pristupu uslugama mentalnog zdravlja, čime se nastoji osigurati da potrebna podrška bude dostupna svima kojima je potrebna. S tim u skladu, na ovoj ćemo konferenciji imati priliku upoznati se s konkretnim mjerama i pristupima koji doprinose unaprjeđenju mentalnog zdravlja na nacionalnoj i europskoj razini.
Mentalno zdravlje nije privilegija, već temeljno pravo svakog pojedinca. Stoga je nužno kontinuirano ulagati u razvoj sustava podrške, jačanje zajednice i stvaranje pravednijeg i uključivijeg društva.
HZJZ uvodi električne bicikle za zaposlenike
Hrvatski zavod za javno zdravstvo nastavlja s konkretnim iskoracima u smjeru održivosti i modernog radnog okruženja. Uvođenjem električnih bicikala za službene potrebe dodatno unapređujemo način na koji naši djelatnici obavljaju svakodnevne zadatke – brže, učinkovitije i uz minimalan utjecaj na okoliš.
Budući da HZJZ djeluje na više lokacija, ovaj novitet dodatno olakšava svakodnevnu koordinaciju i mobilnost zaposlenika između različitih objekata. Električni bicikli omogućuju jednostavnije kretanje između lokacija, smanjuju potrebu za automobilskim prijevozom i doprinose zdravijem radnom okruženju. Time HZJZ ne samo da prati suvremene trendove, nego ih aktivno oblikuje – spajajući javno zdravlje, održivost i funkcionalnost u svakodnevnom radu.
Zahvaljujući takvom pristupu i akumuliranom iskustvu, model koji razvijamo prepoznat je i na nacionalnoj razini te služi kao primjer dobre prakse drugim javnim institucijama.
Naše nove bicikle probali su i ravnatelj izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak te pomoćnik ravnatelja doc. dr. sc. Tomislav Benjak.
Europski i Svjetski tjedan cijepljenja
Europski tjedan cijepljenja tradicionalno se obilježava krajem travnja, a ove godine traje od 19. do 25. travnja. Na globalnoj razini, obilježava se i Svjetski tjedan cijepljenja, od 24. do 30. travnja 2026. godine. Cilj ovih inicijativa je podizanje svijesti o ključnoj ulozi cijepljenja u prevenciji bolesti i zaštiti života.
Ovogodišnja tema, „Cjepiva djeluju za sve generacije“ („For every generation, vaccines work”), naglašava trajnu vrijednost cijepljenja u zaštiti pojedinaca, obitelji i zajednica kroz generacije, kao i njegovu važnost u očuvanju zdravije budućnosti.
Tijekom Tjedna cijepljenja provodit će se niz aktivnosti usmjerenih na informiranje javnosti o važnosti cijepljenja te osiguravanje njegove dostupnosti svima, u cilju očuvanja javnog zdravlja.
U Hrvatskoj se i ove godine, u sklopu obilježavanja, organiziraju radionice, predavanja i okrugli stolovi posvećeni temi cijepljenja. Također, održan je i stručni skup o cijepljenju u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju te Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Odluka Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/9, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 29. rujna 2025., kao i na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/22-03/131, URBROJ: 534-03-3-1/6-22-03 od dana 16. ožujka 2022., KLASA: 100-01/26-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-42 od dana 19. siječnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-12 od dana 17. ožujka 2025., KLASA: 100-01/26-03/108, URBROJ: 534-03-3-1/1-26-4 od dana 25. ožujka 2026., KLASA: 100-01/26-03/108, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-6 od dana 14. travnja 2026., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Poništenje dijela natječaja od dana 11. veljače 2026.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 11. veljače 2026.
Više pogledajte ovdje.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (16. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 19. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 869 prijava oboljelih od gripe, od čega je 11 prijava pristiglo u posljednjem, 16. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz šest županija, pri čemu se u 16. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 16. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 1 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (15. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 12. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 858 prijava oboljelih od gripe, od čega je 10 prijava pristiglo u posljednjem, 15. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz pet županija, pri čemu se u 15. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Istarskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 15. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu od 196 testiranih uzoraka na gripu jedan uzorak je bio pozitivan na virus gripe tip A/H1.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Održana javnozdravstvena akcija u Šibeniku
25. i 26. ožujka 2026. godine održana je javnozdravstvena akcija u Šibeniku pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Doma zdravlja Šibensko-kninske županije, u suorganizaciji MESI d.o.o.
Javnozdravstvenoj akciji je prisustvovao ravnatelj DZ Šibensko-kninske županije Petar Čagalj, a iz tvrtke MESI d.o.o. Rudi Čebulj.
U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se određivao šećer, kolesterol i HbA1c, a mjerili su se pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.
Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), kardiovaskularnim bolestima (KVB) i dijabetesu te na mogućnosti prevencije. petar čagalj
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
COVID -19 U Hrvatskoj (21.4.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 16. kalendarskom tjednu (tjedan od 13. do 19. travnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 12 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 16. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Predavanje studentima PBF-a
Služba za antidoping je 20. travnja održala predavanje studentima 3. godine Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u sklopu kolegija Sportska prehrana.
Veći broj studenata iskazuje interes za rad u sportu zbog čega je iznimno značajno da se u njihovo obrazovanje uvrsti i disciplina dopinga/antidopinga.
Neuobičajeno zainteresirani studenti, izvrsno postavljena pitanja prof. Zvonimira Šatalića učinili su predavanje posebnim, korisnim za njih, korisnim za antidopinškog predavača.
Predavanje Doping u sportu, u trajanju od gotovo tri sata, studentima je dalo prikaz cijele antidopinške zajednice, obveza, prava i zablude sportaša.
Na obostrano zadovoljstvo suradnja s PBZ-om postaje stalna. (V.B)
Skup o cijepljenju 2026.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatsko epidemiološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora
Hrvatsko pedijatrijsko društvo Hrvatskog liječničkog zbora
Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju Hrvatskog liječničkog zbora
Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora
Organiziraju povodom svjetskog i europskog tjedna cijepljenja
SKUP O CIJEPLJENJU
u subotu, 25. travnja 2026. godine, u amfiteatru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 2, Zagreb, s početkom u 9:00 sati.
PROGRAM
8:30 – 9:00 Registracija sudionika
9:00 – 9:20 Uloga epidemiologa u nadzoru procijepljenosti: praksa i iskustva u gradu Zagrebu, prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr.med.
9:20 – 9:40 Uloga školskog liječnika u provedbi cijepljenja protiv HPV-a, Ivana Bubanj, dr.med.
9:40 – 10:00 Profilaksa RSV infekcije – aktualno stanje i perspektiva, prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med.
10:00 – 10:15 Imunizacija u dječjoj dobi, sve veći izazov, Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med.
10:15 – 10:45 Pitanja i rasprava
10:45 – 11:10 Pauza, kava, grickalice
11:10 – 11:30 Put do pakla popločen je dobrim namjerama i iluzijom znanja, dr.sc. Saša Ceci
11:30 – 11:50 Tko i zašto ima negativnije stavove prema cijepljenju: europski i hrvatski uvidi, dr. sc. Adrijana Šuljok
11:50 – 12:00 Hrvatske preporuke za cijepljenje protiv HPV-a: fokus na odrasle osobe s medicinskom indikacijom, prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med.
12:00 – 12:10 Cijepljenje protiv HPV-a na medicinsku indikaciju u KBSD- naša iskustva, izv. prof prim. dr. sc. Ingrid Marton, dr.med.
12:10 – 12:25 Prijedlozi za Program 2., doc. dr. sc Bernard Kaić, dr.med.
12:25- 12:35 Godišnji cijepni obuhvati, Vesna Višekruna Vučina, dr.med.
12:35- 13:00 Rasprava, zatvaranje Skupa
Skup je prijavljen Hrvatskoj liječničkoj Komori, Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika i Hrvatskoj komori medicinskih sestara. Sudjelovanje na skupu će se bodovati prema Pravilnicima Komora (HLK aktivnim sudionicima 9 bodova, pasivnim 7 bodova, odluke o bodovanju drugih Komora će biti naknadno poznate i objavljene).
Svi su dobrodošli, ne plaća se kotizacija.
Sve dodatne informacije dostupne su putem elektroničke pošte: epidemiologija@hzjz.hr
Posjet studenata Službi za antidoping
Dana 16. travnja Službu za antidoping u Hrvatskoj posjetili su studenti komunikologije s Katoličkog sveučilišta te studenti novinarstva s Veleučilišta VERN. Posjet je organiziran u sklopu stručnog predavanja posvećenog načinima javnog komuniciranja te novinarske interpretacije problematike dopinga u sportu.
Tijekom predavanja poseban naglasak stavljen je na važnost odgovornog, točnog i pravodobnog informiranja javnosti, kao i na ulogu medija u oblikovanju percepcije dopinga kao jednog od glavnih onečišćivača sporta. Studentima su predstavljeni ključni komunikacijski izazovi s kojima se stručnjaci susreću u interpretaciji ove složene teme, uključujući potrebu za visokom razinom profesionalnosti, etičnosti i jasnoće u novinarskom izvještavanju.
Studenti su iskazali veliko zanimanje za navedenu tematiku, aktivno sudjelujući u raspravi te postavljajući relevantna pitanja vezana uz primjere iz prakse. Posebno ih je zainteresirala uloga medija u prevenciji dopinga, kao i važnost kontinuirane edukacije javnosti o štetnim posljedicama dopinga na zdravlje sportaša i integritet sportskih natjecanja.
Suradnja Službe za antidoping s navedenim visokoobrazovnim institucijama traje već niz godina, pri čemu ovakvi edukativni susreti predstavljaju vrijedan doprinos povezivanju stručne prakse i akademske zajednice. Time se dodatno jača svijest o važnosti promicanja čistog, poštenog i transparentnog sporta, kao i uloge mladih stručnjaka u tom procesu.(J.K.)