Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o stavljanju Odluke izvan snage

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopust za radno mjesto 2.1. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.

Više pogledajte ovdje.

Svjetski dan hepatitisa 2025.

Svake godine 28. srpnja, na rođendan Nobelovca koji je otkrio virus hepatitisa B, a kasnije razvio i cjepivo protiv zaraze hepatitisom B, obilježavamo Svjetski dan borbe protiv hepatitisa. Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene organizacije glasi: HEPATITIS – RAZBIJMO BARIJERE za obuzdavanje epidemije hepatitisa! (eng. Hepatitis: Let’s Break It Down!)

Virusni hepatitis već desetljećima predstavlja značajnu globalnu javnozdravstvenu prijetnju. Procjenjuje se da je samo u 2022. godini hepatitis uzrokovao oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva, od čega se većina odnosi na hepatitis B (1,1 milijun) i hepatitis C (244.000).

Unatoč postavljenom cilju zaustavljanja epidemije hepatitisa u sklopu UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (SDG 2030) do 2030. godine, na svjetskoj razini nisu postignuti značajni pomaci u smanjenju broja novozaraženih i umrlih osoba. Svakodnevno u svijetu oboli oko 8000 ljudi, a umire 3500 od neprepoznatog hepatitisa i razvijenih posljedica ove bolesti (brojčano usporedivo s posljedicama smrti od tuberkuloze). Hepatitisi su ujedno i najčešći uzrok raka jetre u svijetu. Globalna pokrivenost dijagnostikom i liječenjem i dalje je izrazito niska. Do kraja 2022. godine, samo je 13 % osoba s kroničnim hepatitisom B dijagnosticirano, a manje od 3 % započelo s antivirusnom terapijom. Kod hepatitisa C, tek 36 % je dijagnosticirano, a 20 % je započelo liječenje.

Slogan SZO-a se ove godine odnosi na prevladavanje prepreka u svim područjima borbe protiv hepatitisa, uključujući financijske, društvene i strukturne barijere, te snažnim zagovaranjem savladavanja najvećih prepreka – nedostupnog i nedovoljnog testiranja i pravovremenog liječenja. Uz testiranje i liječenje, stigma koja se veže za ključne populacije pogođene virusnim hepatitisima još uvijek je jedna od vodećih prepreka.

Hepatitisi u velikom broju slučajeva izazivaju kronični oblik bolesti koji bude prepoznat tek po nastanku teških komplikacija jetrene bolesti (ciroza ili rak jetre) kada se očekuju i značajno slabiji ishodi liječenja. Pravovremeno prepoznavanje bolesti ključno je za prevenciju širenja bolesti i bolje rezultate liječenja.

Posebnu pozornost na potrebu za testiranjem trebale bi obratiti sljedeće skupine osoba:

Za hepatitis B:

Muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima
Osobe koje imaju spolno prenosivu bolest
Osobe koje su imale > 1 seksualnog partnera tijekom prethodnih 6 mjeseci
Zdravstveni djelatnici koji su potencijalno izloženi krvi ili drugim infektivnim tjelesnim tekućinama
Osobe koje trenutno koriste ili su koristile intravenske droge
Ljudi koji imaju dijabetes i koji su < 60 god. (ili ≥ 60 god. ako se njihov rizik od stjecanja HBV-a smatra povećanim)
Osobe u krajnjem stadiju bubrežne bolesti na hemodijalizi, HIV pozitivne osobe ili oni s kroničnom bolesti jetre ili hepatitisom C
Kućni kontakti i seksualni partneri ljudi koji su HBsAg-pozitivni
Zaposlenici i štićenici institucija za osobe s poteškoćama u razvoju
Ljudi u kaznionicama, odnosno postrojenjima koja pružaju usluge intravenskim ovisnicima
Međunarodni putnici u regijama s visokom ili umjerenom HBV prevalencijom

Za hepatitis C:

Testove probira mogu obaviti sve osobe starije od 18 godina, neovisno o rizičnim faktorima. Jednokratni probir preporučuje se osobama mlađim od 18 godina, sa sljedećim karakteristikama:

Ako trenutno koriste ili su makar samo jednom nekad u prošlosti koristili IV droge
Ako su koristili intranazalne nedopuštene droge
Muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima
Trenutno se liječe ili su nekad bili liječeni dugotrajnom hemodijalizom
Imaju abnormalne razine alanin aminotransferaze (ALT) ili neobjašnjivu kroničnu bolest jetre
Rade u zdravstvu i bili su izloženi HCV-pozitivnoj krvi putem igle, ozljede drugim oštrim predmetom ili kontaktom sluznice
Imaju HIV infekciju ili započinju predekspozicijsku profilaksu (PrEP) za HIV
Ako su bili u zatvoru
Ako se radi o djeci rođenoj od majke zaražene HCV-om

Preventivne mogućnosti (cijepljenje protiv hepatitisa B, harm reduction metode – zamjene šprica i igala), proširene usluge testiranja (u zajednici i na razini primarne zdravstvene zaštite) te uspješne metode liječenja (za hepatitis C i izlječenja) ključni su koraci u obuzdavanju ovog javnozdravstvenog problema.

Svake godine u Hrvatskoj se provodi edukativno-informativna javnozdravstvena kampanja o mogućnostima prevencije hepatitisa B i C u kojoj kao partner sudjeluje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kampanja se provodi putem plakata koji će se oglašavati na oglasnim prostorima diljem Hrvatske u zdravstvenim ustanovama, domovima zdravlja i drugim institucijama, te digitalne kampanje s objavom edukativnih tekstova i videa na internetskim stranicama i stranicama društvenih mreža. Više infomacija o kampanji povodom Svjetskog dana hepatitisa 2025. možete pročitati na: Svjetski dan hepatitisa 2025.

Hepatitis B i C u Europi

U 2023. godini, u 30 zemalja Europske unije/Europskog ekonomskog prostora (EU/EEA) prijavljeno je ukupno 37.766 slučajeva infekcije hepatitisom B, što odgovara stopi od 8,1 slučaj na 100.000 stanovnika. Od svih prijavljenih slučajeva, 6,3 % je klasificirano kao akutno, 40,5 % kao kronično, 46,1 % kao „nepoznato“, dok 7,1 % nije bilo moguće klasificirati.

U 2023. godini, u 29 zemalja EU/EEA prijavljeno je ukupno 28.622 slučaja hepatitisa C, što odgovara stopi od 7,4 slučaja na 100.000 stanovnika. Od prijavljenih slučajeva, 4,9 % je bilo akutnih, 34,1 % kroničnih, a 53,8 % je klasificirano kao „nepoznato“.

Detaljnijim analizama i utvrđivanju dubljih epidemioloških zaključaka prepreku čini velika količina nedostajućih podataka u prijavama zaraznih bolesti ili nestandardizirani, međusobno neusporedivi podaci.

Hepatitisi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je učestalost (prevalencija) hepatitisa B i C u općoj populaciji relativno niska (manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje su s povećanim rizikom za dobivanje hepatitisa B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C.

Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od oko 30 % do 65 % prema podacima različitih istraživanja prevalencije protutijela na hepatitis C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj. Prema procjenama matematičkog modeliranja iz epidemioloških podataka u Hrvatskoj je 2019. bilo oko 24 300 osoba koje imaju kronični hepatitis C.

Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 40 oboljelih od hepatitisa B i 90 oboljelih od hepatitisa C, a prema spolu među prijavama obje bolesti nešto je više muškaraca.

Višegodišnje smanjenje slučajeva hepatitisa B povezujemo s uvođenjem cijepljenja protiv hepatitisa B u Program obaveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj 1999. godine, tada za svu djecu u 6. razredu osnovnih škola. S obzirom na godinu uvođenja obveznog cijepljenja, danas, prema dobi, većina oboljelih od hepatitisa B su osobe od 40 godina i starije. Većina oboljelih od hepatitisa C imaju 30 godina i više. Prema spolu, nešto više oboljelih su muškarci.

Broj zaprimljenih prijava hepatitisa B i C u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti pokazuje trend pada, no valja naglasiti da taj broj ne pokazuje broj stvarno oboljelih od tih bolesti. Kao i ranije spomenuto, hepatitis B i C su bolesti koje najčešće dugo vremena nakon infekcije ne pokazuju vidljive ili izražene simptome, pa dio inficiranih osoba nije dijagnosticiran.

Prema putu prijenosa, među prijavama oboljelih od hepatitisa B za koje je ispunjen taj podatak, najčešće su bili navedeni prijenos medicinskim postupcima u zdravstvenim ustanovama, kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa B i spolni put prijenosa. Među prijavama oboljelih od hepatitisa C kao najčešći put prijenosa bili su navedeni prijenos putem injektiranja droga, spolni kontakt i kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa C.

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B cijepi sva dojenčad, kada s navršenih dva mjeseca dobivaju prvu od tri doze cjepiva. Protiv hepatitisa C, unazad 10-ak godina, široko je dostupna terapija koja pruža visok postotak izliječenja.Ipak, danas najveću prepreku eliminaciji hepatitisa čine neprovedene preventivne mjere cijepljenja, kao i neprepoznate i netestirane osobe u povećanom riziku od zaraze, te, posljedično tome, kasnim početkom i lošim ishodom liječenja. Cijepni obuhvati su proteklih godina u Hrvatskoj ispod zacrtanih ciljeva SZO-a od 95 % te iznose prosječno 90 %, sa značajnim varijacijama po županijama.

Više o virusnim hepatitisima možete pročitati na: Virusni hepatitisi i Sve o hepatitisu.

Napori prema prevenciji hepatitisa moraju biti prioritet jer uz postojeće znanje, cjepiva i terapije eliminacija postaje ostvariv cilj.

Svjetski tjedan dojenja 2025.

Neka dojenje postane prioritet: Stvarajmo održive sustave podrške

U povodu Svjetskog tjedna dojenja, koji se svake godine obilježava od 1. do 7. kolovoza, javnozdravstvene institucije diljem svijeta podsjećaju na važnost dojenja kao temelja zdravog početka života te kao ključnog čimbenika održivog razvoja zajednica. Ovogodišnja tema „Neka dojenje postane prioritet: Stvarajmo održive sustave podrške“, uz krilaticu #WBW2025, poziva na zajedničko djelovanje i dugoročno ulaganje u učinkovite, koordinirane sustave podrške dojenju.

Prema podacima iz 2023. godine, samo 48 % djece globalno bilo je isključivo dojeno u dobi od šest mjeseci, dok je cilj Svjetske zdravstvene organizacije povećati taj udio na 70 % do 2030. godine. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i održivim sustavima koji će osigurati da svaka majka, bez obzira na okolnosti, ima pristup kvalitetnoj podršci tijekom cijelog razdoblja dojenja.

Kampanja #WBW2025 temelji se na četiri ključne poruke koje pozivaju na djelovanje. Potrebno je informirati javnost o važnosti njihove uloge u stvaranju okruženja koje potiče i podržava dojenje, osigurati da kontinuirana podrška dojenju postane sastavni dio zdravstvenih i društvenih sustava, uključiti pojedince, stručnjake, organizacije i institucije kako bi zajedničkim radom ojačali mreže podrške te povezati postojeće resurse u održive sustave koji omogućuju trajne promjene i napredak.

Zajedničkim djelovanjem i postavljanjem zdravog razvoja djeteta kao prioriteta društva, moguće je ostvariti konkretne i trajne javnozdravstvene koristi.

Dojenje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se već dugi niz godina provode koordinirane aktivnosti usmjerene na promicanje, zaštitu i podršku dojenju, u skladu s međunarodnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Jedan od primjera uspješne prakse je Nacionalni program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“, u sklopu kojeg su u parkovima i na hodačkim stazama diljem zemlje postavljene klupe za dojenje. Ova mjera, koja je istodobno praktična i šalje važnu simboličku poruku, majkama omogućuje dojenje u javnim prostorima u sigurnom i dostojanstvenom okruženju, čime se dodatno normalizira dojenje kao društveno prihvaćen i podržan čin.

Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje 2024. – 2027. godine, koji provodi Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, obuhvaća niz strateških mjera – od edukacije zdravstvenih djelatnika i informiranja roditelja, do infrastrukturnih prilagodbi i praćenja podataka o dojenju.

U okviru programa osobita se pažnja posvećuje jačanju kapaciteta djelatnika bolnica. Od 2024. godine u Hrvatskoj je dostupan preveden i prilagođen Priručnik za edukaciju osoblja rodilišta – Tečaj za osposobljavanje osoblja u rodilištima, kojega su u originalu izradili Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF. Hrvatsko izdanje priručnika donosi standardizirane edukacijske sadržaje za zdravstvene djelatnike koji rade s rodiljama i novorođenčadi. Dostupnost ovog priručnika značajno će pridonijeti kvaliteti podrške u rodilištima, osobito u ustanovama koje prolaze postupak ponovne ocjene za obnovu statusa „Rodilište – prijatelj djece“ ili žele steći naziv „Rodilište – prijatelj djece za odjele neonatologije“. Na ovaj se način osigurava ujednačena, stručna i empatična podrška dojenju već od prvih trenutaka djetetova života.

Dojenje je prepoznato i kao prioritet u Akcijskom planu za prevenciju debljine za razdoblje 2024. – 2027., gdje se ističe njegova ključna uloga u usvajanju zdravih prehrambenih navika od najranije dobi te u prevenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djetinjstvu.

Također, dojenje je sastavni dio pristupa Europske unije prema ostvarenju dječjih prava kroz inicijativu „EU Jamstvo za svako dijete“, kojom se osigurava pristup zdravstvenoj skrbi, pravilnoj prehrani i uslugama podrške za djecu iz ranjivih skupina.

Sve ove inicijative čine sveobuhvatan institucionalni okvir koji Hrvatska kontinuirano razvija kako bi dojenje postalo standardna i podržana praksa na razini cijelog društva.

Kao dodatni izraz institucionalne i društvene podrške dojenju, u Hrvatskoj se svake godine tijekom prvog tjedna listopada obilježava Nacionalni tjedan dojenja. Obilježavanje Nacionalnog tjedna dojenja predstavlja priliku za širenje informacija, razmjenu stručnih znanja i iskustava te za dodatno osnaživanje majki koje doje. Ujedno, podsjeća nas da dojenje nije samo osobna odluka, već i zajednička društvena odgovornost.

Svjetski dan prevencije utapanja

Svjetski dan prevencije utapanja, proglašen Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda u travnju 2021. godine, obilježava se svake godine 25. srpnja s ciljem širenja svijesti o prevenciji utapanja i važnosti provođenja učinkovitih programa sigurnosti na vodi.

Svjetski dan prevencije utapanja potiče na dijeljenje snažnih priča pojedinaca i organizacija iz cijeloga svijeta koji svojim djelovanjem spašavaju živote i time sprječavaju doživotne posljedice uzrokovane utapanjem. Slogan obilježavanja je: „Svatko se može utopiti ali nitko ne bi trebao.“

Globalno gledano, utapanje je četvrti vodeći uzrok smrti kod djece u dobi od 1 do 4 godine te treći vodeći uzrok smrti kod djece u dobi od 5 do 14 godina.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje utapanje kao ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno među djecom i mladima. U 2021. godini zabilježeno je više od 300.000 smrtnih slučajeva uslijed utapanja.

Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi.

U zadnjem desetogodišnjem razdoblju od 2014. – 2023. u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 769 osoba. Od toga je umrlo 47 djece i mladih osoba u dobi do 19 godina. Utapanje je bilo drugi najčešći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda kod djece i mladih (0-19). Međutim, najveći broj osoba umrlih od utapanja (365) bio je u dobi od 65+.

U 2023. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 68 osoba od kojih je 46 muških, a 22 ženskih osoba.

PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI

Stalan nadzor djece

Djeca uvijek moraju biti pod nadzorom odraslih – čak i u kadi, malim bazenima ili plitkoj vodi.

Ograničen pristup izvorima vode

Bazenima i spremnicima vode treba onemogućiti slobodan pristup. Spremnici i kade trebaju biti ispražnjeni i odloženi izvan dohvata djece nakon korištenja.

Učenje plivanja

Plivanje može smanjiti rizik od utapanja kod djece za čak 88 %. Djecu treba nadzirati čak i kad znaju plivati.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi i težini.

Oprez pri kupanju u prirodi

Rijeke i jezera često imaju neravno dno, jake struje i virove. Uvijek treba biti posebno oprezan.

Sigurno ponašanje u vodi

U vodu ulazite postupno, plivajte u društvu, ne skačite bez provjere sigurnosti, ne zadržavajte dah dugo i ne ulazite u vodu odmah nakon jela.

Oprez kod ronjenja

Uvijek ronite u paru i pridržavajte se osnovnih pravila sigurnog ronjenja.

Poseban oprez za kronične bolesnike

Osobe s epilepsijom, dijabetesom ili srčanim bolestima trebaju se pridržavati liječničkih uputa i kupati isključivo u prisutnosti drugih osoba.

Ne konzumirajte alkohol

Alkohol smanjuje sposobnost procjene, narušava ravnotežu i povećava rizik od utapanja.

Osnove spašavanja i oživljavanja

Ako nije moguće čekati pomoć, koristite pomagala za spašavanje i pristupite osobi koja se utapa s oprezom. U hitnim slučajevima odmah započnite s oživljavanjem i pozovite hitnu pomoć.

Hrvatski Crveni križ na temelju javne ovlasti (Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, NN 71/2010) vodi Službu spašavanja života na vodi na temelju međunarodno priznatih standarda te provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca.

Više o programu za osposobljavanje za spasioca možete pročitati ovdje: https://www.hck.hr/sto-radimo/spasavanje-zivota-na-vodi-i-ekoloska-zastita-priobalja/programi-osposobljavanja/231

Izvori:

https://www.who.int/campaigns/world-drowning-prevention-day/2025

https://www.who.int/teams/social-determinants-of-health/safety-and-mobility/global-report-on-drowning-prevention

Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama

Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 01. i 02. 10. 2025. godine.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. referent u Službi za promicanje zdravlja

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.7. referent u Službi za gospodarstvene poslove

Više pogledajte ovdje.

Demanti informacije objavljene tijekom informativne emisije vezano uz bedrenicu (antraks)

Dana 21. srpnja 2025. godine, tijekom emitiranja informativne emisije jedne televizijske postaje, na prikazanom banneru objavljena je sljedeća informacija:

„HZJZ: Izbjegavati gospodarstva s potvrđenom bolešću u krugu od 20 km.“

Ovim putem Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) želi jasno istaknuti da nije izdao navedenu preporuku niti iznio takvu tvrdnju u bilo kojoj svojoj službenoj komunikaciji.

HZJZ sustavno prati epidemiološku situaciju i o svim preporukama i informacijama vezanima uz bedrenicu (antraks) pravodobno obavještava javnost isključivo putem svojih službenih kanala. Sve relevantne i točne informacije o bedrenici dostupne su na službenim mrežnim stranicama HZJZ-a na sljedećoj poveznici:

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/antraks/

Arensmanu pripala 14. etapa i neugodna pitanja

Ubrzo nakon najveće pobjede u karijeri na 14. etapi Tour de Francea, Thymen Arensman suočio se s pitanjima vezanim uz izvješća o navodnim vezama člana osoblja Ineos Grenadiersa s povijesnim dopinškim lancem koja su se pojavila u njemačkim, britanskim i irskim medijima tijekom utrke. Izvješća, prvo emitirana u dokumentarcu ARD-a, a zatim proširena od strane The Irish Independenta i The Sunday Timesa, tvrde da je član osoblja Ineos Grenadiersa – koji je, čini se, još uvijek zaposlen u timu – imenovan u sudskom slučaju vezanom uz Operaciju Aderlass. Irish Independent prvi je izvijestio da je suđenje, održano 2020. godine, otkrilo tekstualne poruke između člana osoblja Ineos Grenadiersa – tadašnjeg Team Sky – i Marka Schmidta, liječnika koji je priznao da je 2012. godine pomagao vozačima da se dopingiraju.

Tim Sky osvojio je Tour de France 2012. s Bradleyjem Wigginsom; međutim, ne sugerira se da je Wiggins ili bilo koji drugi vozač tima Sky znao za navodne aktivnosti člana osoblja ili bio uključen u njih. Otkad su se pojavila ova izvješća, razne publikacije na Tour de Franceu pokušale su zatražiti komentar od uprave Ineosa. U četvrtak je tim objavio izjavu: „Biciklistički tim INEOS Grenadiers svjestan je nedavnih medijskih navoda koji se odnose na sezonu 2012. i člana svog osoblja“, stoji u izjavi. „Ove optužbe do danas timu nije predočila nijedna nadležna vlast, međutim tim je podnio službeni zahtjev Međunarodnoj agenciji za testiranje (ITA) da zatraži sve informacije koje smatra relevantnima. Tim ponavlja svoju politiku nulte tolerancije prema bilo kakvom kršenju primjenjivih pravila navedenih u Kodeksu, prijašnjih ili trenutnih.“

Međutim, viši članovi osoblja, uključujući povratnika Davea Brailsforda, odbili su uopće izravno razgovarati s medijima. Razni vozači Ineos Grenadiersa razgovarali su s novinarima tijekom cijele utrke, ali nakon što je Arensman u petak pobijedio u etapi do Superbagnères-Luchona, suočio se s izravnim pitanjima o nedavnim izvješćima. U početku je zatraženo da pitanja na konferenciji za novinare budu isključivo vezana uz utrku, ali kada je Arensman stigao na svoju konferenciju za novinare – nakon znatnog kašnjenja – novinar Reutersa i novinar Cycling Weeklyja postavili su pitanja o toj temi.

Konferencija za novinare trajala je manje od četiri minute, s postavljenih samo četiri pitanja. “Nemam pojma o ovome”, rekao je Arensman kada su ga pitali je li dotični član osoblja bio na Touru. „Morali biste pitati upravu. Samo sam usredotočen na svoj posao i radim svoje, tako da ništa ne znam.“ Zatim su ga pitali smatra li poštenim što se suočava s tim pitanjima odmah nakon pobjede Arensmanovi odgovori nisu otkrili nikakve nove informacije o toj temi, ali su osigurali da će se tema nastaviti dok novinari traže jasne odgovore od Ineos Grenadiersa. (Operasija Aderlas poznata je i po sudioništvu jednog hrvatskog sportskog djelatnika, op.a). (V.B)

COVID-19 u Hrvatskoj (22.7.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 29. kalendarskom tjednu (tjedan od 14. do 20. srpnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 76 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 29. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Antraks

Antraks (bedrenica kod životinja) je akutna bakterijska bolest koja se u ljudi ovisno o načinu zaraze, može javiti kao jedan od četiri poznata oblika:

kožni (najčešći, preko 95% oboljelih)
inhalacijski (plućni)
gastrointestinalni (crijevni)

Antraks je primarno zarazna bolest domaćih i divljih životinja, uglavnom biljojeda (bedrenica), a čovjek se može slučajno zaraziti izlaganjem zaraženim životinjama, njihovim proizvodima ili direktno sporama uzročnika raspršenim u zraku. Antraks najčešće predstavlja rizik za osobe koji su u kontaktu sa zaraženim živim ili uginulim životinjama ili za osobe profesionalno izložene uzročniku u mikrobiološkim laboratorijima.

S obzirom na stočarsko obilježje naše zemlje, antraks je kao bolest životinja (bedrenica), a i ljudi koji s njima dolaze u dodir (kožni oblik – crni prišt), kod nas od davnina prisutan i dobro poznat. U doba slabo razvijenog zdravstva, a i slabe veterinarske skrbi za životinje, ta je bolest bila razmjerno česta kod nas. Godišnji brojevi oboljelih brojali su se u stotinama. Organiziranim sustavnim radom veterinarske službe na cijepljenju, liječenju, zamjeni bolesnih životinja, adekvatnom zbrinjavanju uginulih životinja, životinjski je antraks postao rijedak, a posljedično se, usprkos činjenici dugog preživljavanja spora u vanjskoj sredini, obolijevanje kod ljudi posve prorijedilo, a uz to je i uspješno antibiotsko liječenje bitno poboljšalo prognozu za bolesnike.

Infekciju uzrokuje Bacillus anthracis, gram pozitivna bakterija koja proizvodi spore.

Spore B. anthracis mogu opstati u tlu godinama i desetljećima, a nakon većih poremećaja tla do kojih dolazi nakon poplava, jakih kiša ili odrona zemlje, spore mogu ponovno dospjeti na površinu kada ih životinje tijekom ispaše mogu unijeti u organizam. Bolest se širi među životinjama koje pasu na kontaminiranim površinama. Predmeti i tlo koji sadrže spore mogu ostati infektivni desetljećima kao i osušeni i drugačije obrađeni životinjski proizvodi od kože i kostiju, koštanog brašna i vune zaraženih životinja.

PUTEVI PRIJENOSA ZARAZE

Antraks se kod ljudi najčešće javlja nakon kontakta sa zaraženom životinjom i njenim produktima ili u kontaktu sa sporama antraksa raspršenim u zraku.

Antraks se u pravilu ne prenosi s čovjeka na čovjeka, no zabilježeni su slučajevi zaražavanja kod kožnog antraksa izravnim dodirom s kožnim promjenama oboljelog.

Ljudi se mogu zaraziti antraksom doticajem sa zaraženom životinjom (živom stokom ili divljim životinjama te njihovim truplima, rukovanjem sa proizvodima životinja poput mesa, kože, vune, kostiju, dlaka ili proizvodima napravljenim od navedenog kao što su četke, tepisi, bubnjevi i sl.), udisanjem spora antraksa (osobito iz kontaminiranih proizvoda životinjskog podrijetla kao što je koža) ili kroz oštećenu kožu (posjekotine, ogrebotine).

Kožni oblik javlja se kod direktnog kontakta kože s uzročnikom:

Kontakt s tkivom zaražene životinje (meso, koža, utroba…)
Kontakt sa zaraženom vunom i drugim životinjskim proizvodima
Ubod insekta poput muhe koja se hranila na zaraženim životinjama
Kontakt s kontaminiranim pismom ili paketom (bioterorizam)
Kontakt sa sporama antraksa među laboratorijskim radnicima.

Kožni oblik je najčešći kod ljudi (95% oboljelih), a uglavnom se javlja na izloženim dijelovima tijela (ruke, vrat, lice).

Plućni (inhalacijski) oblik javlja se:

Nakon udisanja spora tijekom obrade vune, kože, uglavnom u industrijskim poslovima (štavljenje kože, obrađivanje vune ili kostiju) gdje se stvara prašina koja sadrži spore antraksa
Korištenjem spora antraksa u obliku aerosola kao biološki agens (bioterorizam)
Udisanjem aerosola sa sporama antraksa među laboratorijskim radnicima.

Gastrointestinalni (crijevni) oblik nastaje:

konzumacijom životinjskih proizvoda koja sadrži spore antraksa, odnosno unosom nedovoljno termički obrađenog (pečenog, kuhanog) kontaminiranog mesa

Nema dokaza da se antraks prenosi mlijekom zaraženih životinja.

SIMPTOMI BOLESTI

Simptomi antraksa ovise o načinu zaražavanja i mjestu infekcije, ali obično se javljaju unutar sedam dana. Međutim, do pojave simptoma može doći u roku od jednog dana pa sve do dva mjeseca.

Kožni antraks

Kožni antraks čini veliku većinu infekcija antraksom (oko 95% svih prijavljenih infekcija). Kožni antraks nastaje kada bakterije (ili spora) dođe u doticaj s posjekotinom ili ogrebotinom na koži (npr. pri rukovanju kontaminiranom vunom, kožom ili proizvodima od dlake zaraženih životinja). Bolest na koži počinje kao mala papula (kao izbočina koja svrbi) ili kao skupina malih mjehurića. Mjehurići zatim prelaze u ranu (ulkus) s crnim središtem koja je uglavnom bezbolna. Rane na koži također mogu imati crni izgled kada prijeđu u stadij suhe kraste. U većini slučajeva, ranice se pojavljuju na licu, vratu, rukama. Ostali simptomi mogu uključivati oticanje limfnih čvorova, groznicu, malaksalost i glavobolju.

Smrtnost kožnog antraksa može biti do 20 % bez liječenja antibioticima i manje od 1% uz liječenje antibioticima.

Inhalacijski antraks

Početni simptomi mogu nalikovati gripi – glavobolja, grlobolja, blaga vrućica, zimica, bolovi u tijelu/mialgije i kašalj. Kasnije se mogu pojaviti i nelagoda u prsima, otežano disanje i smetenost ili vrtoglavica, mučnina, povraćanje ili bolovi u trbuhu, znojenje uz izraziti umor. Nakon nekoliko dana slijedi brzo pogoršanje općeg stanja s ozbiljnim poremećajima disanja.

Smrtnost inhalacijskog antraksa je velika, čak i kada se liječi. Stope smrtnosti kreću se od 45 -85 % unatoč odgovarajućim antibioticima i potpornoj njezi.

Gastrointestinalni antraks

Gastrointestinalni oblik antraksa obično se javlja nakon unosa nedovoljno termički obrađenog kontaminiranog mesa. Početne znakove mučnine, gubitka apetita, povraćanja i vrućice prati bol u trbuhu, povraćanje krvi i teški proljev. Simptomi mogu uključivati vrućicu i zimicu, oticanje vrata i vratnih limfnih čvorova, grlobolju, bolno gutanje, promuklost, mučninu i povraćanje (sa ili bez krvi), proljev, glavobolju, crvene oči i lice, bol u trbuhu, nesvjestica i oticanje želuca. Infekcija crijevnog antraksa može se proširiti u krvotok i dovesti do smrti. Gastrointestinalni antraks dovodi do smrti u 25% do 60% slučajeva.

POSTUPANJE U SLUČAJU IZLOŽENOSTI UZROČNIKU ANTRAKSA

Nakon dojave o mogućoj izloženosti ljudi sporama ili bakterijama antraksa, nadležni epidemiolog provodi epidemiološki izvid i anketiranje te sukladno procjeni nalaže odgovarajuće protuepidemijske mjere.

Sve osobe koje su potencijalno bile izložene riziku zaražavanja trebaju dobiti informacije o bolesti, simptomima bolesti i postupcima dekontaminacije. Svim osobama za koje se smatra da su bile izložene antraksu propisuje se preventivna terapija (profilaksa) antibiotikom. Osobe treba smiriti i savjetovati kako da potraže liječničku pomoć ako razviju bolest sa simptomima povezanim s antraksom.

Antraks dobro reagira na antibiotike te se oni moraju uzimati uz savjet i nadzor liječnika i provoditi točno po uputi. Ne preporučuje se samoinicijativno uzimanje terapije.

Povezana tema nalazi se i u članku: Bedrenica (antraks)

Letak o antraksu (bedrenici) možete pogledati i preuzeti ovdje: ovdje

Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru Sinj

15. srpnja 2025. godine u Veteranskom centru Sinj održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Sinj. Javnozdravstvenoj akciji je prisustvovao zamjenik ravnatelja ustanove Veteranski centar dr. sc. Zvonimir Kalčik.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima se mjerio šećer iz krvi, kolesterol i HbA1c, te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Svjetska atletika u šoku

Ruth Chepngetich, svjetska rekorderka u ženskom maratonu, privremeno je suspendirana nakon što je bila pozitivna na hidroklorotiazid (HCTZ), zabranjeni diuretik koji se može koristiti za prikrivanje drugih lijekova za poboljšanje sportskih izvedbi. Vijest dolazi manje od godinu dana nakon njezina povijesnog trijumfa na Chicago maratonu gdje je oborila svjetski rekord s vremenom 2:09:56 postavši prva žena koja je prešla granicu od 2:10.

Inkriminirajući uzorak datira iz 14. ožujka, a AIU (Jedinica za integritet atletike) potvrdila je da je koncentracija tvari bila 190 puta veća od minimalne granice za prijavu. Ali skandal tu ne staje. Chepngetich je samo posljednja na dugom popisu kenijskih sportaša umiješanih u slučajeve dopinga.

Tijekom proteklih deset godina je više od 250 kenijskih trkača suspendirano ili diskvalificirano. Među najpoznatijim imenima su Rhonex Kipruto, rekorder u cestovnoj utrci na 10 km, suspendiran na šest godina zbog sustavne upotrebe EPO-a.

Pobjednik Frankfurtskog maratona Brimin Kipkorir također je suspendiran zbog EPO-a i furosemida.

Kenija, dom legendi poput Kipchogea, sada je pod budnim okom Svjetske atletike (WA) kao zemlja “kategorije A”, podložna strožim dopinškim kontrolama. Ipak, slučajevi se i dalje gomilaju, potičući sumnje u vjerodostojnost sustava i integritet natjecanja. Chepngetichova suspenzija nije samo osobni neuspjeh, već i ogroman udarac ugledu kenijske atletike. (V.B)

WADA pokrenula ADEL edukacijski tečaj za Paraolimpijske igre

Svjetska antidoping agencija (WADA) s ponosom najavljuje pokretanje ADEL tečaja za Paraolimpijske zimske igre Milano Cortina 2026. Riječ je o novom e-learning tečaju razvijenom u suradnji s Međunarodnim paraolimpijskim odborom (IPC), a namijenjen je parasportašima, vodičima za sportaše s oštećenjem vida te trenerima s ciljem educiranja o antidopinškim pravilima koja će vrijediti za vrijeme Igara.

Tečaj je dostupan putem ADEL platforme na engleskom i francuskom jeziku. Verzija na španjolskom jeziku bit će objavljena u narednim tjednima, dok su ostali jezici dostupni na zahtjev. Hrvatski paraolimpijci imat će priliku učenja na hrvatskom jeziku.

Sudionici tečaja dobit će jasan prikaz antidopinških pravila, procedura i zahtjeva koji će biti na snazi tijekom Igara. Uključeni su sadržaji koji objašnjavaju kako provjeriti lijekove i kako podnijeti zahtjev za terapijsko izuzeće (TUE), a također se obrađuju i rizici povezani s uporabom dodataka prehrani, obveza prijavljivanja lokacije (Whereabouts), te prava i odgovornosti sportaša tijekom procesa testiranja. Parasportaši, vodiči i treneri dobit će i ključne informacije poput važnih datuma i nadležnosti antidopinških organizacija za vrijeme trajanja Igara.

Na temelju povratnih informacija sportaša koji su koristili prethodnu verziju tečaja za Paraolimpijske igre Pariz 2024., ova verzija je dodatno unaprijeđena. Testiranje s parasportašima omogućilo je i poboljšanja u području pristupačnosti, uključujući bolju prilagodbu za čitače ekrana.

Pristup edukaciji koja je specifična za određeno natjecanje, prije samog početka Igara, jedan je od temeljnih principa Međunarodnog standarda za obrazovanje (ISE). Razvoj ovog tečaja potvrđuje kontinuiranu predanost WADA-e i IPC-a tom cilju.

Amanda Hudson, direktorica Odjela za obrazovanje pri WADA-i, izjavila je kako je priprema sportaša za Paraolimpijske zimske igre zajednički cilj koji WADA i IPC shvaćaju vrlo ozbiljno. Naglasila je da je ključno da parasportaši i njihovi treneri i pratnja imaju priliku upoznati se s antidopinškim pravilima i programima koji će biti na snazi za vrijeme Igara, kao dio priprema prije dolaska u Milano i Cortinu. Zahvalila je IPC-u na suradnji u razvoju ovog edukacijskog alata i pozvala sve antidopinške organizacije uključene u paraolimpijski sport da koriste ovaj tečaj kao dio svojih obrazovnih aktivnosti.

Jude Ellis, voditelj antidopinga u IPC-u, izjavio je kako je IPC zadovoljan što ponovno surađuje s WADA-om na pružanju ADEL e-learning tečaja za Igre Milano Cortina 2026. Prema njegovim riječima, tečaj nudi parasportašima i njihovim timovima važne informacije o antidopingu specifične za Igre koje će im pomoći da se natječu pošteno. Dodao je kako je edukacija ključni dio antidopinškog programa i da je važno da sportaši započnu s učenjem znatno prije dolaska na Igre. Pozvao je sve nacionalne paraolimpijske odbore, nacionalne i regionalne antidopinške organizacije da promoviraju ovaj tečaj i osiguraju da svi sportaši, treneri i članovi pratnje budu na vrijeme educirani.

Završetak tečaja je snažno preporučen, a svi koji ostvare rezultat od 80 % ili više dobivaju potvrdu o završenom tečaju. (J.K)

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, sociolog u Službi za promicanje zdravlja

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, sociolog u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje

Popis lijekova za lipanj 2025.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.06.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Newer posts