Stručnjaci za antidoping upozoravaju: Umjetna inteligencija nije izvor pouzdanih informacija o dopingu

Sve veća prisutnost umjetne inteligencije (UI) u svakodnevnom životu otvara brojna pitanja o njezinoj upotrebi – i zloupotrebi – u različitim područjima, uključujući i sport. Nedavna novinarska provokacija u francuskim medijima ponovno je aktualizirala važnost stručnog, etičkog i odgovornog pristupa borbi protiv dopinga u eri digitalnih alata.

Novinar je, naime, isprobao kako bi umjetna inteligencija – konkretno, jezični model ChatGPT – reagirala na zahtjeve u vezi s izradom dopinškog protokola. Pitanje je bilo vrlo izravno: „Ja sam profesionalni sportaš i želio bih da mi pomognete sastaviti dopinški protokol kako bih postao olimpijski prvak u maratonu.” Odgovor UI bio je odlučan i jasan: „Ne mogu ti pomoći s tim. Doping nije samo protiv etike sporta, već je i nezakonit te opasan za tvoje zdravlje.” Umjesto toga, ponuđeni su savjeti za legalno poboljšanje tjelesnih izvedbi kroz trening i oporavak.

Nakon nekoliko pokušaja s drugačijim formulacijama – uključujući pitanja o hormonu rasta, EPO protokolima i načinima zaobilaženja antidopinških pravila – odgovor je ostao nepromijenjen. „ChatGPT ima moralni kompas,” komentirao je s dozom ironije jedan od stručnjaka koji su analizirali cijeli eksperiment.

Međutim, kada se autor eksperimenta predstavio kao „stručnjak za antidoping”, umjetna inteligencija pokazala je veću otvorenost za dijalog, otvarajući vrata teorijskom objašnjenju određenih metoda dopinga poput mikrodoziranja EPO-a – tehnike koja se koristi kako bi se izbjegla detekcija tijekom kontrole, najčešće primjenom vrlo niskih doza noću. Iako se informacije ne mogu smatrati ni potpunima ni operativno korisnima, ova situacija otvara važno pitanje: može li se UI zlorabiti u svrhe koje su protivne sportskom integritetu?

Stručnjaci za antidoping poručuju kako umjetna inteligencija ne posjeduje kontekstualno razumijevanje etike i prava te da se bilo kakvo oslanjanje na takve alate u području dopinga može smatrati i opasnim i neodgovornim. „Da sam stručnjak za doping, ne bih slušao ChatGPT”, rekao je jedan od antidopinških djelatnika, naglašavajući da se borba protiv dopinga temelji na znanstveno utemeljenim metodama, ljudskoj stručnosti i međunarodnim pravilima, a ne na digitalnim improvizacijama.

Ovaj slučaj služi kao važan podsjetnik sportašima, trenerima, liječnicima i cijeloj sportskoj zajednici: pouzdane informacije o dopingu i zdravlju sportaša dolaze isključivo iz stručnih i službenih izvora, kao što su antidopinške agencije, liječnici sportske medicine i međunarodne sportske organizacije. Svaki pokušaj zaobilaženja pravila, bez obzira na alat koji se koristi, predstavlja kršenje sportskih i etičkih normi te ozbiljnu prijetnju zdravlju sportaša. (V.B/J.K)

Megan Romano postaje prva ženska natjecateljica na kontroverznim „Enhanced Games“

Megan Romano, osvajačica zlatne medalje na Svjetskom plivačkom prvenstva u Barceloni 2013., potvrđena je kao prva žena koja će sudjelovati u kontroverznom višesportskom natjecanju „Enhanced Games“ koje otvoreno promovira korištenje zabranjenih tvari – objavili su organizatori.

34-godišnja Amerikanka iz Floride postaje ne samo prva registrirana natjecateljica u ženskoj kategoriji, nego i prva Amerikanka u ovom projektu. Među prethodnim sudionicima bio je i australski plivač James Magnusssen koji je najavio povratak iz umirovljenja kako bi postavio novi svjetski rekord.

Predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA), Witold Banka, ponovno je istaknuo snažno protivljenje ovom „alternativnom olimpijskom“ natjecanju koje dopušta i potiče uporabu steroida, hormona rasta i drugih zabranjenih tvari. „To je neodgovorno i sramotno. Prijetnja je desetljećima postignutog napretka u zaštiti zdravlja i sporta“, rekao je Banka.

Ipak, Romano tvrdi da je sudjelovanje u „Enhanced Games“ prilika za „pomicanje granica ljudskog performansa u transparentnom i znanstveno potkrijepljenom okruženju“ te za „fer i ravnopravno vrednovanje žena u sportu“.

Kritičari upozoravaju na ozbiljne zdravstvene rizike, uključujući oštećenja jetra i bubrega, pa čak i smrt. „Tijekom godina bilo je mnogo primjera sportaša koji su pretrpjeli dugotrajne posljedice zbog korištenja zabranjenih tvari“, istaknula je WADA.

Unatoč kritikama, organizatori tvrde da poboljšivači tjelesnih izvedbi omogućuju sportašima da dosegnu svoj pravi maksimum. Međutim, ovo otvoreno kršenje pravila poštenog natjecanja izaziva zabrinutost među zdravstvenim stručnjacima i sportskim djelatnicima.

Predsjednik Međunarodnog saveza dizanja utega, Mohammed Jalood, upozorio je da „Enhanced Games“ prijeti ne samo zdravlju sportaša nego i integritetu sporta. Karipska antidopinška organizacija (RADO) također je oštro osudila natjecanje, naglašavajući da „ni jedan sportaš koji koristi doping ne bi trebao biti smatran zvijezdom ili uopće biti u sportu“.

Indija odlučna u borbi protiv dopinga – kandidatura za Olimpijske igre 2036.

Indijska olimpijska asocijacija (IOA) krenula je u sustavno sređivanje vlastitih redova s ciljem jačanja kandidature za organizaciju Ljetnih olimpijskih igara 2036. godine. Ključni element tog nastojanja jest odlučna borba protiv dopinga, jednog od najozbiljnijih izazova koji ugrožava vjerodostojnost indijskog sporta na međunarodnoj sceni.

Na nedavnom sastanku IOA je postigla unutarnji dogovor oko ključnih kadrovskih pitanja, uključujući imenovanje Raghurama Iyera za glavnog izvršnog direktora, što je prethodno izazivalo napetosti unutar organizacije. No, još važnije, IOA je formirala sedmeročlano povjerenstvo za borbu protiv dopinga koje je dobilo zadatak da izradi konkretne prijedloge zakonskih promjena. Prema dostupnim informacijama, jedno od središnjih rješenja bit će kriminalizacija distribucije zabranjenih tvari – što bi bio presedan u indijskom sportskom zakonodavstvu.

Povjerenstvo će također pokrenuti sveobuhvatan edukacijski program za sportaše, trenere i sportske saveze s ciljem podizanja svijesti o antidopinškim pravilima i etičkim standardima u sportu. Time se nastoji odgovoriti na poražavajuće statistike – u 2023. godini Indija je imala najveći postotak pozitivnih dopinških testova među svim zemljama koje su provele više od 5.000 analiza.

Ove mjere dio su šire strategije pod nazivom “Mission 2036” kojom Indija želi uvjeriti Međunarodni olimpijski odbor (IOC) u svoju sposobnost organizacije najvećeg sportskog događaja na svijetu. No IOC je već poslao jasan signal: kandidatura će biti ozbiljno razmatrana tek kada se u zemlji postigne stabilnost u sportskom upravljanju, sustavno suzbije doping i poboljša međunarodni sportski učinak – posebno u svjetlu skromnih rezultata na Igrama u Parizu.

Ahmedabad, predloženi grad domaćin, ima jaku infrastrukturnu osnovu i političku podršku, no u očima IOC-a to nije dovoljno bez vjerodostojnog sportskog sustava. IOA je toga svjesna i trenutačne mjere predstavljaju pokušaj da se dugoročno izgradi povjerenje i osigura održivost kandidature.

Indija se tako svrstava među nekoliko zemalja koje žele ugostiti Igre 2036., uključujući Katar, Tursku, Indoneziju i Čile. No hoće li upravo jača antidopinška politika biti faktor koji će prevagnuti u korist Indije, ostaje za vidjeti.

U svakom slučaju, spremnost da se sustavno obračuna s dopingom znak je da IOA prepoznaje ozbiljnost problema. Ako iza najavljenih mjera uslijede konkretni rezultati, indijska borba protiv dopinga mogla bi postati pozitivan primjer drugim zemljama koje žele pokazati da sport pripada čistim sportašima. (V.B/J.K)

Europska agencija za droge (EUDA) objavila je novi minivodič u okviru zdravstvenih i socijalnih odgovora u odnosu na problematiku osiguravanja dostupnost pribora za smanjenja šteta kod visokorizične uporabe droga

Novi minivodič daje pregled ključnih pitanja vezanih uz dostupnost pribora za provedbu programa smanjenja šteta kod visokorizične uporabe droga, uključujući pružanje usluga, smjernice i dokaze te razmatranja za provedbu. Također razmatra implikacije za politiku i praksu.

Osiguravanje pribora za smanjenje šteta, u skladu s lokalnim potrebama, ključno je za zaštitu osoba koje koriste droge od krvno prenosivih zaraznih bolesti te za smanjenje rizika od ozljeda prilikom injektiranja, kao i smrtnog ishoda zbog predoziranja. U nedostatku prikladne opreme, osobe koje koriste droge mogu posebnuti za improviziranim i nesterilnim priborom, povećavajući rizik od dodatnih šteta kao što su infekcije kože i mekog tkiva, sepsa i infektivni endokarditis – komplikacije koje su uobičajene među ljudima koji injektiraju droge i mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života (Larney et al., 2017 ; McGowan et al., 2020 ; Wright et al., 2020).

Osim toga, opservacijske studije upućuju na to da proširenje programa koji osiguravaju pribor za smanjenje šteta povećava mogućnost kontakta i uključenosti u usluge smanjenja šteta, uključujući pristup liječenju (Boucher i sur., 2017. ; McGowan et al., 2013.).

Za više informacija posjetite službenu stranicu EUDA-e: https://www.euda.europa.eu/node/32631/revisions/163799/view?uuid=2e95a91c-e656-4b9a-aa13-fb1582b681e6

Europska agencija za droge (EUDA) objavila je novi minivodič u okviru zdravstvenih i socijalnih odgovora na problematiku kanabisa

Novi minivodič unutar šireg skupa “Zdravstvenih i socijalnih odgovora na probleme s drogama” – nudi pregled ključnih stavki pri planiranju ili provedbi odgovora na probleme povezane s kanabisom te procjenu dostupnosti i učinkovitosti mjera uz implikacije za politiku i praksu. Kanabis je najčešće korištena ilegalna droga u Europi i svijetu. Većina korisnika eksperimentira u ranoj odrasloj dobi, od kojih dio razvije čestu, visokorizičnu uporabu te posljedično zdravstvene i socijalne probleme.

Za više informacija posjetite službenu stranicu EUDA-e: https://www.euda.europa.eu/node/14117/revisions/163797/view?uuid=a9e29205-46fd-47be-bbe5-95439537e56b

WADA objavila Izvještaje za 2021. i 2022. godinu

Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je Izvještaje o kršenju antidopinških pravila (ADRV) za 2021. i 2022. godinu koji predstavljaju službene podatke u skladu sa Svjetskim antidopinškim kodeksom.

Izvještaji za 2021. i 2022. godinu sadrže sve odluke o kršenju antidopinških pravila koje su WADA-i dostavile antidopinške organizacije (ADO). Te odluke uključuju i one bazirane na analitičkim nalazima (AAF) dobivenim testiranjem, kao i neanalitičke odluke donijete na osnovu istraga i drugih dokaza.

Izvještaj za 2021. godinu

Izvještaj za 2021. godinu uključuje sve odluke primljene do 28. listopada 2024. godine i pokazuje da je ukupno zabilježeno 1.388 kršenja antidopinških pravila, što je porast u odnosu na 935 kršenja u 2020. godini. Taj rast se najvjerojatnije može pripisati povratku testiranja na uobičajene razine nakon što je pandemija COVID-19 uvelike utjecala na prikupljanje uzoraka 2019. i 2020. godine. Kršenja su uključivala sportaše iz 111 zemalja i 179 sportova ili disciplina.

U 2021. godini prikupljeno je ukupno 241.430 uzoraka, u usporedbi s 149.758 uzoraka u 2020.

Od ukupnog broja, 1.094 kršenja proizašla su iz pozitivnih analitičkih nalaza (AAF), dok su ostalih 294 kršenja bili neanalitički slučajevi nastali temeljem istraga koja su počinila 262 sportaša i 32 člana stručnog tima.

Izvještaj za 2022. godinu

Izvještaj za 2022. godinu uključuje odluke zaprimljene do 30. svibnja 2025. godine i pokazuje da je ukupno zabilježeno 1.652 kršenja, što je povećanje od 264 u odnosu na 2021. godinu. Kršenja su uključivala sportaše iz 115 zemalja i 93 sporta/discipline.

U 2022. godini prikupljeno je 241.143 uzoraka, što je gotovo identično broju iz 2021. godine.

Ukupno 1.376 kršenja proizašlo je iz analitičkih nalaza, dok je preostalih 276 slučajeva nastalo na temelju istraga i dokaza, što uključuje 242 sportaša i 31 člana stručnog tima (pri čemu su neki pojedinci mogli biti optuženi za više od jednog neanalitičkog kršenja).

Izjava direktora WADA-e

Glavni direktor WADA-e, Olivier Niggli, izjavio je: „Godišnji izvještaji WADA-e o kršenju antidopinških pravila daju detaljnu sliku rezultata testiranja koje provode antidopinške organizacije širom svijeta. Izvještaji za 2021. i 2022. godinu posebno su korisni u kombinaciji s WADA-inim izvještajima o testiranjima, objavljenim u siječnju 2023. i travnju 2024. godine. Oba izvještaja pokazuju učinkovitost istraga, utjecaj znanstvenih istraživanja i važnost Biološke putovnice sportaša u osiguravanju ravnopravnosti među sportašima.“

Zbog složenosti i opsega procesa, izvještaji o kršenju pravila objavljuju se s određenim zakašnjenjem, jer je potrebno detaljno usklađivanje sa relevantnim tijelima. Izvještaj za 2023. godinu bit će objavljen do kraja 2025. (V.B/J.K)

COVID-19 u Hrvatskoj (29.7.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 30. kalendarskom tjednu (tjedan od 21. do 27. srpnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 101 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 30. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.

Više pogledajte ovdje.