Izvješće – Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine
U 2023. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 32.314 poroda s ukupno 32.830 rođenih. Od 32.830 ukupno rođenih je bilo 32.674 živorođenih i 156 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 62 novorođenčadi. Rodilišni podaci se odnose na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a od 32.314 rodilja su 142 žene sa stalnim prebivalištem izvan Hrvatske (147 živorođenja i 1 mrtvorođenje).
Podaci iz zdravstvenih ustanova su odraz rada rodilišta i razlikuju se po metodologiji prikupljanja i broju rođenih od podataka Državnog zavoda za statistiku, odnosno vitalno-statističkih podataka. Podaci vitalne statistike se, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji (u primjeni u Hrvatskoj od 1998. g.), odnose na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali na području Hrvatske borave jednu godinu ili dulje.
Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine.
Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2023. godini
Protekla tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje s obzirom na stopu rodnosti u rasponu 9 – 10 na 1.000 stanovnika i stopu smrtnosti u rasponu 11 – 12 na 1.000 stanovnika. Stopa nataliteta u Republici Hrvatskoj je 2023. g. iznosila 8,3 ‰, a stopa mortaliteta je iznosila 13,3 ‰.
Izvješće o prirodnom kretanju u Hrvatskoj u 2023. g. dostupno je putem sljedeće poveznice: Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2023. g.
Sportaši su obilježili Dan mentalnog zdrvlja
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se diljem svijeta 10. listopada. Mnoge sportske organizacije i timovi diljem svijeta koriste ovaj dan za podizanje svijesti i promicanje rada koji pomaže ljudima u njihovom mentalnom i psihičkom zdravlju. Podizanje svijesti očito je velika pozitiva i govori o trendu sve glasnijih i snažnijih modernih sportaša.
MOO je također pokrenuo prvi olimpijski program na ovogodišnjim Olimpijskim igrama, “Athlete 365 Mind Zone”, koji je sportašima pružio namjenski prostor za pristup potpori za mentalno zdravlje tijekom natjecanja.
Za Svjetsku zdravstvenu organizaciju, “ugrađivanje promicanja mentalnog zdravlja i potpore u sport na svim razinama od vitalnog je značaja, kao i poticanje više ljudi na tjelesnu aktivnost kako bi podigli svoje mentalno zdravlje i dobrobit.” Novi pristupi i obilježavanje ovog dana veliki su korak naprijed, ali možda više od svega podsjetnik su na to koliko nam je svima zajedničko to kada je u pitanju briga o sebi.
“Biti zahvalan za male stvari, imati puno zahvalnosti. Zdravi smo i pred nama je još jedan dan da učinimo nešto veliko”, rekao je najbolji kenijski golfer Mutahi Kibugu.
“Kad god se osjećam zabrinuto ili tjeskobno, idem u teretanu. Tjelesna kondicija povezana je s umom i teretana je moj bijeg. Mentalno zdravlje mi je jako važno. Ima puno ljudi koji pate u tišini i ne govore ništa. Ne znaju kakvu to štetu nosi i kakve probleme može izazvati. Vrlo je važno da ljudi mogu govoriti o onome što osjećaju.”
Za dr. Anuradhu Doddaballapur, dokapetanicu njemačke ženske kriket reprezentacije, izazov je otežan. Doddaballapur je također biomedicinska znanstvenica. Borba za jednak tretman uzima svoj danak. “Neki od nas zaista zagovaraju rodnu ravnopravnost i zalažu se za ono što je potrebno za pokretanje ženskog sporta naprijed. Za mene su te faze bile stvarno teške kada se morate boriti na tjednoj bazi za ono što mislite da zaslužujete.” Doddaballapur smatra da korak unatrag pomaže zadržati svoju perspektivu. “Ponekad trebam uzeti pauzu i pronaći nekoga s kim ću razgovarati. Za mene je to dijeljenje sa dragim osobama ili prijateljima. Postoje trenuci kada ste tjeskobni ili čak depresivni. Morate pronaći način da to priznate i prebrodite.”
Shahadu Farahaniju, treneru u Major League Soccer (MLS) momčadi Columbus Crew u Americi, teško je ne razmišljati o mentalnom zdravlju na dnevnoj bazi. On vjeruje u stavljanje naglaska na čovjeka ispred igrača, što znači da Farahani također podiže svijest o mentalnom zdravlju kroz ulaganje u mentalno zdravlje svojih mladih igrača. “Radeći u realnosti akademskog nogometa, znajući da većina igrača neće postati profesionalni igrači, važna je odgovornost kao trenera ne samo razvijati igrače za prvu momčad, već i pozitivne ljude koji mogu doprinijeti društvu. Pokušavamo to učiniti na terenu i izvan njega i nadamo se da će uspjeti”, rekao je skromno Farahani. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Svjetski dan mentalnog zdravlja 2024. – predstavljeni rezultati provedbe PoMoZi Da programa
Povodom ovogodišnjeg Svjetkog dana mentalnog zdravlja 10.10.2024. Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Hrvatski zavod za javno zdravstvo održali su U Ugostiteljsko-turističkom učilištu u Zagrebu Predstavljeni su rezultati provedbe PoMoZi Da programa.
Edukativni program PoMoZi Da (Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece) je program zdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih namijenjen učiteljima i nastavnicima te svim ostalim odgojno-obrazovnim djelatnicima. Program pruža skup osnovnih znanja i vještina koji odgojno-obrazovnim djelatnicima u njihovom svakodnevnom radu mogu olakšati prepoznavanje problema mentalnoga zdravlja učenika, ali i olakšati pristupanje i pružanje potrebne podrške učeniku s problemom te informiranje i poticanje na prihvaćanje stručne pomoći. Programom su obuhvaćeni depresivno-anksiozni problemi kod djece i mladih te s njima povezani problemi samoozljeđivanja, razmišljanja o samoubojstvu, zlouporabe alkohola, gubitka i tugovanja. Edukativnim programom PoMoZi Da želi se pomoći učiteljima i nastavnicima i svim drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama da budu osobe od povjerenja i podrške, da upute učenike na traženje pomoći te se ujedno želi stvoriti podržavajuća okolina djeci i mladima u kojoj će moći lakše očuvati i zaštititi svoje mentalno zdravlje.
Edukacija se odvija kroz tri razine:
OSNOVNA – on-line gdje polaznici uče osnovna teorijska znanja o mentalnom zdravlju
NAPREDNA – trodnevne edukacije radioničkog tipa gdje polaznici usvajaju vještine pružanja psihološke prve pomoći i razgovora s učenicima.
NAPREDNA (+) PLUS – za sve odgojnoobrazovne djelatnike koji su završili naprednu razinu. Obrađuju se dodatne teme: gubitak i tugovanje, depresivno-anksiozne smetnje i zlouporaba alkohola, suradnja i komunikacija s roditeljima učenika s problemima mentalnoga zdravlja i trauma.
Rezultati koje je program ostvario u protekle četiri godine:
3.914 odgojno-obrazovnih djelatnika do sada završilo osnovnu razinu edukacije (on-line preko Carnet LOOMEN platforme)
održano 79 edukacija napredne razine i 18 edukacija napredne (+) plus razine
1.390 odgojno obrazovnih djelatnika završilo naprednu razinu i steklo vještine pružanja prve psihološke pomoći
U 902 škole u Republici Hrvatskoj ( 591 osnovna škola i 311 srednjih škola) prisutan je barem jednog odgojno obrazovnog djelatnika koji je završio naprednu razinu programa.
Obilježavamo peti nacionalni Tjedan školskog doručka
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu nacionalnog programa Živjeti zdravo, u razdoblju od 14. do 18. listopada, obilježava peti nacionalni Tjedan školskog doručka
Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesto gdje se svaki dan poslužuju tisuće doručaka. To je razlog za slavlje! Zato se od 2020. godine svakog listopada, uoči Svjetskog dana hrane, obilježava nacionalni Tjedan školskog doručka.
Tjedan školskog doručka pokrenut je 2020. godine u sklopu projekta Živjeti zdravo, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti nutritivno bogatog doručka za svako školsko dijete. Škole obilježavanjem Tjedna školskog doručka putem zanimljivih izazova i zabavnih aktivnosti podsjećaju na važnost očuvanja zdravlja i stvaranja pravilnih prehrambenih navika od rane dobi.
Ove godine u osnovnim školama diljem Hrvatske slavimo Tjedan školskog doručka od 14. do 18. listopada, pod sloganom “Doručak za pet”. Nacionalni Tjedan školskog doručka obilježava se petu godinu, a osim slavljeničke ima i edukativnu svrhu promicanja konzumacije preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno za očuvanje zdravlja.
Svakodnevni unos pet porcija voća i povrća jedna je od temeljnih pravilnih prehrambenih navika, koja se može usvojiti već u djetinjstvu. Podaci dobiveni istraživanjem „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022“ (CroCOSI) pokazuju da je u školske djece unazad nekoliko godina došlo do pozitivnih promjena kada je riječ o konzumaciji doručka, kao i voća i povrća, međutim, i dalje tek 3% djece u Hrvatskoj svaki dan pojede preporučenih pet porcija voća i povrća.
Poruka „Pet na dan“ jedna od najpoznatijih međunarodnih javnozdravstvenih poruka vezanih uz očuvanje zdravlja, a kako bi veća konzumacija voća i povrća postala navika učenicima važno je uz edukaciju osigurati i veću dostupnost te stvoriti poticajno okruženje u kojem je zdraviji izbor jednostavan i lako dostupan. Školski doručak je odlična prilika za konzumaciju barem jedne od preporučenih pet porcija voća ili povrća dnevno. Kroz aktivnosti u ovom Tjednu školskog doručka, škole će istraživati o omiljenim vrstama voća i povrća te osmišljavati i pripremati nove školske doručke s voćem ili povrćem. Osim toga učenike će se poticati da s konzumacijom voća i povrća nastave kroz ostatak dana, ali i da upoznaju i isprobaju neke njima nove namirnice i jela.
Materijali vezani uz ovogodišnje obilježavanje Tjedna školskog doručka dostupni su na poveznici Tjedan školskog doručka 2024., a na mrežnoj stranici projekta Živjeti zdravo, u rubrici #ŽivjetiZdravoUŠkoli, nalazi se i dodatni niz edukativno-zabavnih materijala kojima se mogu koristiti učitelji, odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji i djeca. Proslavu će se tijekom cijelog tjedna moći pratiti i na društvenim mrežama putem Živjeti zdravo Facebooka i Instagrama.
Što je kanabinoid?
Kanabinoid je spoj koji proizvodi biljka kanabis (marihuana) ili sintetiziran kao kemikalija (sintetski kanabinoid). U više od 100 kanabinoida u biljci, delta-9-tetrahidrokanabinol (THC) je glavni psihoaktivni spoj koji mijenja um ili ponašanje. Ostali kanabinoidi uključuju kanabidiol (CBD), kanabinol (CBN) i kanabigerol (CBG). Kanabigerol je manje poznati kanabinoid i svaka biljka kanabisa će vjerojatno imati daleko više THC-a i CBD-a nego CBG-a.. Od sredine 2000-ih, mnogi različiti sintetski kanabinoidi proizvedeni su u ilegalnim laboratorijima i prodavani kao lijekovi za oponašanje učinaka THC-a.
Koji su kanabinoidi zabranjeni?
Svi prirodni i sintetski kanabinoidi su zabranjeni osim kanabidiola (CBD). Kanabis, hašiš i marihuana su zabranjeni. Proizvodi, uključujući hranu i piće, koji sadrže kanabinoide, također su zabranjeni. Svi sintetski kanabinoidi koji oponašaju učinke THC-a su zabranjeni.
Je li kanabidiol (CBD) ulje zabranjeno?
Kanabidiol ili skraćeno CBD treći je po redu izolirani kanabinoidni spoj, otkriven 1940. godine, i to oko 20 godina prije najpoznatijeg THC-a. CBD nije zabranjen; međutim, sportaši bi trebali biti svjesni da neka CBD ulja i tinkture ekstrahirane iz biljaka kanabisa također mogu sadržavati THC i druge kanabinoide koji mogu rezultirati pozitivnim dopinškim testom na zabranjeni kanabinoid. (V.B)
Foto: WADA
Svjetski dan vida 2024.
Svakoga drugog četvrtka u listopadu obilježava se Svjetski dan vida, prilika da se istakne važnost zaštite očiju i vida, podigne svijest o oštećenju vida i sljepoći te promovira skrb za oči i vid. Dana 10. listopada 2024. g. skrećemo posebnu pozornost na zdravlje očiju djece.
Usluge očnog zdravlja trebale bi biti dostupne i pristupačne svoj djeci. Dok nekorigirano oštećenje vida može utjecati na obrazovanje i društvenu uključenost, jednostavna rješenja kao što su naočale mogu promijeniti svijet. Svjetski dan vida također je prilika da se razotkriju mitovi o vidu i krene prema svijetu u kojem su sva djeca oslobođena društvene stigme povezane s nošenjem naočala ili drugih korekcijskih intervencija za oči i vid.
Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom (iz rujna 2023. g.), u Republici Hrvatskoj živi 21.766 osoba s oštećenjem vida (stopa 5,62/1000 stanovnika), od čega je 51,5% osoba muškog spola. Analizom prema dobi, 53% su osobe starije od 65 godine, 39% osoba pripada dobnoj skupini 20 – 64 godina, a 8% osoba je do 19 godina starosti.
Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti
Slabovidnost ili ambliopija je najčešće oštećenje vida u djece (vidne oštrine, percepcije kretanja, osjećaja dubine prostora, razlikovanja kontrasta) i vodeći uzrok sljepoće na jednom oku, bez prisutne vidljive bolesti oka, zbog čega se djeca u pravilu ne žale na smetnje vida. Oko je organ koji prima svjetlosne podražaje, a stvarna slika svijeta kojeg gledamo oblikuje se u vidnome dijelu mozga. Oko i dio mozga zadužen za vid se po rođenju nastavljaju razvijati. Uzrok razvijene slabovidnosti nije u oku, već u mozgu, tj. izostanku dozrijevanja vidnog dijela mozga. Ako je ulaz svjetlosti u oko spriječen (primjerice zbog spuštene vjeđe) ili je svjetlosni podražaj nedovoljan, izostat će pravilan razvoj vidnog dijela mozga. Razvoj vidnoga dijela mozga gotovo u cijelosti završava u sedmoj godini života djeteta.
Prema rezultatima provedbe Programa temeljem zapisa u Registru ranog otkrivanja slabovidnosti, u periodu od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. godine odaziv na preventivni pregled bio je oko 57%. 80,2% pregledane djece imalo je uredan nalaz, 17,6% upućeno je na daljnju obradu, a 2,1% djece bilo je nesuradljivo. Najveći odaziv djece po županijama bio je u Brodsko-posavskoj (79,15%), Varaždinskoj (70,57%) i Krapinsko-zagorskoj županiji (67,53%).
Dodatne informacije o Nacionalnom preventivnom programu ranog otkrivanja slabovidnosti možete pročitati ovdje.
CAS skraćuje sankciju Pogbi
Sportski arbitražni sud (CAS) smanjio je sankciju izrečenu francuskom reprezentativcu Paulu Pogbi s četiri godine na 18 mjeseci te je izgledno da se na nogometne terene vraća u ožujku 2025. Juventusovom veznjaku zabranu sudjelovanja u sportu izrekla je Talijanska antidopinška agencija (NADO) nakon što je testiranjem utvrđena visoka razina testosterona.
Pogba se žalio na težinu zabrane, koja je stupila na snagu 11. rujna 2023. godine. Vijeće CAS-a djelomično je prihvatilo žalbu. “CAS-ovo vijeće temeljilo je svoju odluku na dokazima i pravnim argumentima da Pogba nije namjerno uzeo DHEA, tvar na koju je bio pozitivan već da je to rezultat pogrešnog uzimanja suplementa koji mu je propisao liječnik na Floridi “, naveo je sud. Dodalo se, međutim, da Pogba “nije bez greške” i da je kao profesionalni nogometaš trebao biti pažljiviji u danim okolnostima.
BBC Sport je citirao izvore bliske igraču koji su rekli kako bi on već u siječnju mogao nastaviti s treninzima, a ponovno zaigrati već od početka ožujka. (V.B)
Foto: Shutterstock
8. godišnji sastanak Antidopinške obavještajne i istražne mreže
Prošlog je tjedna Svjetska antidopinška agencija (WADA) bila domaćin osmog godišnjeg zasjedanja Stručne skupine Antidopinške obavještajne i istražne mreže (ADIIN) u Montrealu, Kanada.
Sesija 2024., koja je trajala od 2. do 3. listopada okupila je otprilike 25 sudionika koji su došli iz nacionalnih antidopinških organizacija (NADOs), međunarodnih saveza, Međunarodne agencije za testiranje (ITA) i drugih organizacija kao i WADA-inog I&I odjela , kako bi razgovarali o istragama koje su u tijeku te podijelili svoja iskustva.
Direktor obavještajnih službi i istraga WADA-e, Gunter Younger, rekao je: „Godišnja sjednica Stručne skupine za obavještajne podatke i istrage protiv dopinga vitalna je prilika za stručnjake iz cijele antidopinške zajednice da se okupe, surađuju i razmijene iskustva. Otvoreni dijalog i inovativno razmišljanje koje su pokazali sudionici uvelike će doprinijeti oblikovanju učinkovitih politika i praksi u godinama koje dolaze. Ostajemo predani podupiranju ovih zajedničkih napora kako bismo osigurali čisto i pošteno sportsko okruženje za sportaše cijelog svijeta.”
Voditelj istraga WADA-e, Mathieu Holz, rekao je: “Osma sesija mreže temeljila se na napretku koji je postignut tijekom sesije u Monaku 2023. godine. Praktičari obavještajne službe i istrage iz raznih organizacija za borbu protiv dopinga, kao i izaslanici trećih strana, raspravljali su o mogućim strategijama za prisiljavanje sportaša koji su počinili kršenje antidopinških pravila (ADRVs) da prisustvuju intervjuima. Ishodi ovog zajedničkog promišljanja podijelit će se s Upravljačkim odborom Antidopinške obavještajne i istražne mreže i s relevantnim timovima za izradu nacrta, kao dio procesa ažuriranja Kodeksa 2027. i međunarodnih standarda s ciljem daljnjeg jačanja sustava.”
Ovogodišnja sesija u Montrealu predstavlja značajan iskorak u poboljšanju kolektivnih strategija vezanih uz manipulaciju uzorcima zahvaljujući WADA-inoj Jedinici za istrage koja je i vodila spomenute sesije o manipulaciji uzorcima. Sudionici su prošli kroz različite faze istrage, podižući svoju svijest o ovoj specifičnoj vrsti ADRV-a. Povratne informacije i rasprava stručne skupine ADIIN donijet će posebne smjernice o ADRV-ovima za manipulaciju uzorcima.
Kako bi nadopunili ove rasprave, skupina je saslušala nekoliko stručnjaka uključujući one koji su predstavljali švicarski laboratorij za dopinške analize (Seibersdorf), ITA, Sports Integrity Australia i Major League Baseball.
O Antidopinškoj obavještajnoj i istražnoj mreži
U 2017. godini, kako bi se dodatno uskladila i ojačala istraga o dopingu u sportu u cijelom svijetu, WADA-ina I&I započela je s izgradnjom ADIIN-a koji će služiti kao globalni resurs za pomoć organizacijama za borbu protiv dopinga u provođenju istraga te za identificiranje i promicanje istražnih standarda najbolje prakse. (S.K)
Foto: WADA
COVID-19 u Hrvatskoj (8.10.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 40. kalendarskom tjednu (tjedan od 30. rujna do 6. listopada 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 1534 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 40. kalendarskom tjednu zabilježene su 2 prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Sinner – početak arbitražnog postupka
Sportski arbitražni sud (CAS) je službenim priopćenjem objavljenim u petak 4. listopada navečer najavio početak postupka u vezi sa slučajem Jannika Sinnera nakon žalbe WADA-e na oslobađajuću presudu talijanskom tenisaču kojemu nije uslijedila diskvalifikacija nakon dva pozitivna dopinška testa (klostebol) prošlog ožujka. “Sud za sportsku arbitražu (CAS) registrirao je izjavu o žalbi koju je podnijela Svjetska antidopinška agencija (WADA) protiv odluke koju je donio neovisni sud Međunarodne agencije za integritet tenisa (ITIA) od 19. kolovoza 2024. u kojoj utvrđeno je da je talijanski tenisač Jannik Sinner počinio dva prekršaja antidopinških pravila, ali ne snosi odgovornost ni za krivnju ni za nemar te mu nije izrečena nikakva nepodobnost.
Igrač, ITIA i Međunarodna teniska federacija (ITF) obaviješteni su o žalbi CAS-a. U svojoj žalbi CAS-u WADA traži poništenje sporne odluke i novu odluku kojom se utvrđuje da je Jannik Sinner počinio dvije povrede antidopinških pravila bez primjene članka 10.5 TADP (“Bez krivnje ili nemara”). WADA zahtijeva od CAS-a da Sinneru izrekne kaznu razdoblja nepodobnosti u rasponu od jedne do dvije godine i da poništi sve natjecateljske rezultate koje je postigao tijekom BNP Paribas Opena u Indian Wellsu/SAD.
Počeo je arbitražni postupak u CAS-u. U skladu s Kodeksom sportske arbitraže, arbitražnim pravilima koja uređuju postupke CAS-a, stranke razmjenjuju pisane podneske i osniva se arbitražno vijeće koje odlučuje o predmetu. Nakon što je konstituirano, vijeće će izdati proceduralne upute za sljedeću fazu postupka, uključujući vođenje rasprave. Na kraju rasprave vijeće će raspravljati i donijeti arbitražnu odluku koja će sadržavati svoju odluku i razloge za nju. U ovom trenutku nije moguće naznačiti vremenski okvir za izdavanje rješenja. Odluka Panela CAS-a bit će konačna i obvezujuća, osim prava stranaka na žalbu švicarskom Saveznom sudu u roku od 30 dana po ograničenim osnovama”, stoji u priopćenju CAS-a. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Održana 1. konferencija o promicanju zdravlja na radnom mjestu
- listopada u Algebra Spark event space-u, Gradišćanska 24 u Zagrebu, održana je 1. konferencija o promicanju zdravlja na radnom mjestu u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstva zdravstva.
Svjesni činjenice kako je promicanje zdravlja na radnom mjestu iznimno važno kako bismo što duže očuvali zdravlje zaposlenika, a time i njihovu produktivnost i zadovoljstvo, okupili smo vrhunske stručnjake koji se bave temama promicanja zdravlja na radnom mjestu.
U prvom panelu su predstavnici tvrtki Cemex Hrvatska, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska poštanska banka, Pliva Hrvatska, dm-drogerie markt i Hrvatski Telekom, koje su ujedno i nositelji certifikata Tvrtka prijatelj zdravlja, predstavili primjere dobre prakse u promicanju zdravlja na radnom mjestu.
Predstojnik Katedre za psihologiju rada na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Zvonimir Galić održao je predavanje o karakteristikama poželjnog radnog mjesta, dao uvid o tome koliko su hrvatski zaposlenici zadovoljni navedenim karakteristikama te razloge zbog kojih je važno kreirati poželjno radno mjesto u kontekstu društvenih promjena.
U drugom panelu su državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, predstavnica Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavnik Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnost, direktor portala MojPosao i predstojnik Katedre za psihologiju rada na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljali o budućnosti svijeta rada u kontekstu očuvanja i promicanja zdravlja zaposlenika.
Uz panele i predavanja, sudionici konferencije imale su priliku sudjelovati u aktivnoj pauzi i isprobati raznolike i hranjive obroke s ciljem promicanja pravilnih prehrambenih navika.
Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce
Odlukom Hrvatskog sabora, svake godine 7. listopada obilježava se Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce.
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, čak preko 80 % novooboljelih je starije od 50 godina, no od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, pa je važno da se već od najranije mladosti započne s redovitim pregledima grudi.
Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali znatno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježen je kod muškog spola.
U Hrvatskoj je u 2021. zabilježeno 2928 slučajeva raka dojke kod žena (incidencija 145,60/100 000), dok je u 2023. godini od raka dojke umrlo 707 žena (stopa 35,5/100 000).
Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.
5 – 10 % svih karcinoma dojke nasljedni su, a najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke jesu:
• dob
• prva menstruacija prije 12. godine života
• menopauza nakon 50. godine života
• nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života
• pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika
• prethodna bolest dojke
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled.
Prema službenim podacima odaziv u nacionalni program se kreće oko 62 %. Međutim, dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa, zbog čega se ne odazivaju na poziv (sistematski pregledi i pregledi u privatnom sektoru).
Tijekom 18 godina provedbe u okviru programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno je više od 10.000 novih karcinoma dojki.
Na Slici 1. prikazana je razlika u stadijima prilikom otkrivanja raka kod žena kojima je rak dojke dijagnosticiran unutar te onih kojima je dijagnosticiran izvan programa.
Slika 1. Stadij prilikom otkrivanja raka dojke, prema statusu odaziva u program
Kod žena ciljne skupine koje su se odazvale u Nacionalni program, većina slučajeva raka dojke, njih 51-60 %, dijagnosticirana je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28 % žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, kod 1-2 % prilikom dijagnoze postojale su udaljene metastaze, dok kod 14-19 % stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen. U usporedbi s ženama ciljne skupine koje se nisu odazvale u Nacionalni program, a otkriven im je rak dojke, kod samo 38-51 % njih rak je dijagnosticiran u lokaliziranom stadiju, dok je kod 27-39 % otkriven kada je već bio regionalno proširen, a kod 4-9 % postojale su i udaljene metastaze.
Može se zaključiti da su ciljevi programa ostvareni jer se uvođenjem mamografskog probira povećao udio slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjio udio onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama.
21. 3. 2023. započeo je osmi ciklus provedbe nacionalnog programa koji obuhvaća godišta od 1954. do 1973.
Svjetski dan osoba sa stomom
Prvu subotu u listopadu obilježava se Svjetski dan osoba sa stomom.
Stoma je kirurški napravljen otvor koji izvodi unutarnji šuplji organ na kožu. Vrste stome su: kolostoma, ileostoma i urostoma. Stome mogu biti trajne i privremene. Privremena stoma izvodi se kako bi se zacijelilo operirano mjesto bez kontaminacije sa stolicom i takva stoma se najčešće zatvara bez gubitka crijevne funkcije. Trajna stoma izvodi se u slučaju karcinoma rektuma, upalnih bolesti ili kada ne funkcioniraju mišići koji kontroliraju eliminaciju stolice ili mokrenje.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana osoba sa stomom je podizanje svijesti o problemima osoba sa stomom, među kojima je najveći udio oboljelih od raka debelog crijeva.
Rak debelog crijeva drugi je vodeći uzrok smrti od karcinoma u svijetu. Procjenjuje se da je 2020. godine u svijetu bilo više od 1,9 milijuna novih slučajeva kolorektalnog karcinoma i više od 930 000 smrtnih slučajeva od kolorektalnog karcinoma.[1]
Rak debelog crijeva razvija se sporo tijekom više godina, a primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave prvi uočljivi znakovi bolesti.
Metodama koje koristimo za rano otkrivanje raka debelog crijeva moguće je otkriti i polipe koji su predstadij raka debelog crijeva. Otkrivanjem i odstranjivanjem polipa, uspješno se sprječava nastanak raka debelog crijeva.
Ako se rak debelog crijeva otkrije ranije i započne liječenje odmah, on je izlječiv.
Odlukom vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.
Za informacije o Nacionalnom programu možete nazvati besplatni telefon pripadajućeg zavoda za javno zdravstvo.
Više o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva pročitajte na skužbenoj stranici programa: https://program-rakdc.com.hr/
[1] https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/colorectal-cancer
Drugi izvori:
Hripavac u Hrvatskoj (11.10.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 11.102024. godine, zaprimili smo 6641 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 251 |
| 1-4 | 385 |
| 5-9 | 658 |
| 10-14 | 2731 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 453 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 128 |
| Ukupno | 6641 |
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – 2.5. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto 2.5. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – 2.3. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto 2.3. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja), psiholog, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja), psiholog, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.