Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik) u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik) u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – stručni savjetnik (savjetnik), pravnik u Službi za antidoping

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu) u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu) u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent (referent) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent (referent) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za toksikologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Primjena pseudoefedrina

Pseudoefedrin je specificirani stimulans zabranjen tijekom natjecanja pri koncentraciji u urinu većoj od 150 µg/mL.

Ova se odluka temeljila na rezultatima studija kontroliranog izlučivanja, kao i na znanstvenoj literaturi koja ukazuje da samo visoke doze pseudoefedrina poboljšavaju sportske rezultate. S obzirom na široku dostupnost pseudoefedrina, posebno kao komponente višesastojnih tretmana za prehladu i gripu, sportašima i njihovom pomoćnom osoblju treba savjetovati sljedeće.

o Sportaši bi trebali prestati uzimati lijekove koji sadrže pseudoefedrin najmanje 24 sata prije početka razdoblja unutar natjecanja (tj. počevši od 23:59 na dan prije natjecanja u kojem sportaš treba sudjelovati, osim ako WADA nije odobrila drugačije razdoblje za određeni sport). Za terapijske primjene tijekom razdoblja ntjecanja (na natjecanju, op.a.), razmotrite upotrebu alternativnih dopuštenih lijekova u dogovoru s liječnikom ili podnesite zahtjev za terapijsko izuzeće za upotrebu pseudoefedrina u terapijske svrhe.

o Koncentracija u urinu veća od 150 µg/mL može se postići (rijetko, ali moguće) kod nekih pojedinaca unutar 6-20 sati od uzimanja nekih dugodjelujućih terapijskih formulacija.

o Granična koncentracija u sportaševu uzorku od 150 µg/mL utvrđena je na temelju uzimanja terapijskih doza pseudoefedrina definiranih kao najveća dnevna doza od 240 mg pseudoefedrina koja se uzima kao:

četiri dnevne oralne primjene (jedna svakih 4-6 sati) pripravka od 60 mg (ili 2 x 30 mg) s trenutnim oslobađanjem (tj. tableta, kapsula ili tekućina) ili
dvije dnevne primjene (jedna svakih 12 sati) pripravka s produljenim oslobađanjem od 120 mg
jedna dnevna primjena pripravka s produljenim oslobađanjem od 240 mg.

o Na primjer, jedna dnevna doza od 3 tablete od 60 mg s trenutnim oslobađanjem bila bi supraterapijska doza koja može dovesti do nepovoljnog analitičkog nalaza. (WADA/V.B)

Foto: privatna arhiva

Obilježen Svjetski dan srca 2024.

Svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca.

Ove godine tema kampanje je ”Koristi srce za djelovanje” (engl. Use Heart for Action), podržavajući pojedince da se brinu o svom srcu i osnažujući ih da potaknu državne vođe na ozbiljno shvaćanje važnosti kardiovaskularnog zdravlja. Glavna poruka je potreba donošenja nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziva na potpisivanje globalne peticije koja daje prioritet zdravlju srca. Svjetska kardiološka federacija poziva na potpisivanje peticije za donošenje akcijskog plana borbe protiv kardiovaskularnih bolesti. Cilj je prikupiti milijun potpisa koji će se predstaviti na sastanku Ujedinjenih naroda o nezaraznim bolestima 2025. godine, te potaknuti čelnike država na donošenje hrabre političke deklaracije.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obilježava Dan srca od samih početaka, od 2000. godine, kada je Svjetska kardiološka federacija prvi puta pozvala zemlje na obilježavanje ovog dana. Tako smo ove godine obilježili 25. put Svjetski dan srca. Prvih deset godina HZJZ je obilježavao ovaj dan u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara. Tijekom godina uključivali su se županijski zavodi za javno zdravstvo, druge institucije i udruge, te od 2010. godine Zaklada „Hrvatska kuća srca“.

Ove godine obilježavanje Dana srca najavljeno je konferencijom za medije 26.rujna, na kojoj su sudjelovali: ispred HKD akademik Davor Miličić, ispred MiZ-a i Zaklade Hrvatska kuća srca Ivana Portolan Pajić, ispred HUKMS Ana Ljubas, te ravnatelj KBC Rebro Ante Čorušić. Predstavnici HZJZ-a bili suravnatelj Krunoslav Capak i voditeljica Odjela za srčanožilne bolesti Verica Kralj.

Na konferenciji su prezentirani najnoviji epidemiološki podatci o kardiovaskularnim bolestima u Hrvatskoj, tema ovogodišnje kampanje, te aktivnosti koje će se provesti u javnozdravstvenoj kampanji.

Organizirana je javnozdravstvena akcija procjene kardiovaskularnog rizika, 28.9. na Trgu Bana Josipa Jelačića. Akciju su suorganizirali Ministarstvo zdravstva, Hrvatsko kardiološko društvo, Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb, Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara i Udrugom StEPP.

Na javnozdravstvenoj akciji građanima je omogućeno mjerenje glukoze i ukupnog kolesterola u krvi, indeksa tjelesne mase te krvnog tlaka. Na temelju dobivenih vrijednosti i podataka o navikama vezanima za tjelesnu aktivnost, prehranu, pušenje, građanima su liječnici određivali kardiovaskularni rizik. Oni u najvećem riziku bili su upućeni na kardiološki pregled u posebno dogovorenim terminima u Kliniku za srce i krvne žile KBC-a Zagreb.

Namjera ove akcije je prikazati model ranog otkrivanja KVB te upućivanja na kardiološki pregled što će biti jedna od aktivnosti Nacionalnog plana za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u RH.

Osim procjene kardiovaskularog rizika na javnozdravstvenoj akciji građani su savjetovani o zdravoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i nepušenju, te su ukupno za 186 osoba određeni laboratorijski parametri, KV rizik i pruženo im je savjetovanje.

Ove godine HZJZ je organizirao tijekom mjeseca rujna i javnozdravstvenu akciju namijenjenu hrvatskim braniteljima, u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja te s Udrugom medicinskih sestara i medicinskih tehničara zdravstvene njege u kući. U okviru javnozdravstvene akcije mjeren je krvni tlak, šećer i kolesterol u krvi, određivao se indeks tjelesne mase i pedobrahijalni indeks, savjetovalo se o zdravim životnim navikama, prevenciji kroničnih, a osobito srčanožilnih bolesti, kao i o potrebi daljnje obrade i liječenja.

Sudjelovali smo i u organizaciji i provedbi javnozdravstvene akcije „Ja sam korak ispred bolesti“ u Osijeku i Orahovici, namijenjene općoj populaciji sa svrhom edukacije o perifernoj arterijskoj bolesti, čimbenicima rizika, mogućnostima prevencije, potrebi rane dijagnostike i liječenja.

Uz ove kativnosti, HZJZ je proveo edukativno promotivne kampanje koristeći digitalne tehnologije za podizanje svijesti, jačanje prevencije i pravovremenog liječenja, što je i cilj Svjetskog dana srca. Glavne poruke su važnost očuvanja zdravlja srca, s naglaskom na prestanak pušenja, tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu te redovitu kontrolu krvnog tlaka. Za potrebe kampanje kreirani su edukativni video materijali, članci, infografike i plakati. Tiskani i elektronski plakati na digitalnim uređajima postavljeni su u Domovima zdravlja i ljekarnama diljem Hrvatske. Svi materijali dostupni su na društvenim mrežama HZJZ-a, kao i na mrežnoj stranici HZJZ-a, https://www.hzjz.hr.

Što su kardiovaskularne bolesti i kako ih liječiti, možete pročitati: Što su kardiovaskularne bolesti? | Hrvatski zavod za javno zdravstvo (hzjz.hr)

Kako spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti, možete pročitati: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/kako-sprijeciti-nastanak-kardiovaskularnih-bolesti/

Peticija Svjetske kardiološke federacije: https://world-heart-federation.org/world-heart-day/petition/

World heart report 2024: https://world-heart-federation.org/wp-content/uploads/20240502_World-Heart-Report_240628.pdf

Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2024. g.

Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN) problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom. Raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Uostalom, unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj i dodavanje života godinama, odnosno povećanje broja godina života bez bolesti i invaliditeta.

Republika Hrvatska je prepoznajući taj problem donijela Zakon o Registru osoba s invaliditetom (NN 64/01, NN 63/22), koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o osobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a počeo je s radom 2002. godine. Prema navedenom Zakonu, osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Ovogodišnje izvješće o osobama s invaliditetom sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 16.09.2024. i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta. Iz navedenog razloga se ne može primjerice provesti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja). Obrada podataka o vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom provedena je sukladno dostavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Izvješće je dostupno za preuzimanje putem sljedeće poveznice: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2024. g. (PDF, 2,60 MB).

Nova lokacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za primanje stranaka, osoba s invaliditetom

HZJZ prima osobe s invaliditetom na adresi Radnička 22, Zagreb i to od ponedjeljka do petka od 8:00 do 12:00 sati.

Ako stranka dođe izvan predviđenog radnog vremena, za primanje stranaka, potrebno je da ostavi, na ranije navedenoj adresi, presliku rješenja o invaliditetu i broj mobitela.

Djelatnici Registra osoba s invaliditetom će ih kontaktirati radi rješavanja njihovog upita/zahtjeva.

Zahvaljujemo.

WADA vs. Sinner

Svjetska antidopinška agencija (WADA) potvrđuje da je u četvrtak, 26. rujna, uložila žalbu Sportskom arbitražnom sudu (CAS) u slučaju talijanskog tenisača Jannika Sinnera, za kojeg je neovisni sud Međunarodne agencije za integritet tenisa (ITIA) donio odluku prema kojoj sportaš neće snositi nikakvu krivnju ili nemar unatoč tome što je dvaput bio pozitivan na klostebol.

WADA je mišljenja kako odluka “bez krivnje ili nemara”, prema važećim antidopinškim odredbama, nije ispravna zbog čega traži razdoblje nepodobnosti između jedne i dvije godine. Ne traži diskvalifikaciju bilo kakvih rezultata, osim onih koje je već nametnuo prvostupanjski sud. (V.B)

Foto: WADA

Mjesec borbe protiv raka dojke

Listopad je posvećen borbi protiv raka dojke, a tijekom ovog mjeseca organiziraju se brojni javnozdravstveni događaji kako bi se podigla svijest o važnosti ranog otkrivanja bolesti i redovitih preventivnih pregleda.

Rak dojke zloćudna je bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom dospjeti u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.

Incidencija

Svake godine dijagnosticira se više od 2,3 milijuna novih slučajeva raka dojke, što ga čini najčešćim sijelom raka u odrasloj dobi. Ako se ovi trendovi ne promijene, procjenjuje se da će globalna incidencija narasti na 2,74 milijuna novih slučajeva do 2030. godine. U čak 95 % zemalja svijeta, rak dojke je prvi ili drugi vodeći uzrok smrti od raka kod žena (WHO, 2023).

Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2021. zabilježeno 2928 slučajeva raka dojke kod žena (incidencija 145,60/100 000), što čini ukupno 25 % slučajeva raka kod žena. Prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj 2023. godine, u 2023. godini od raka dojke umrlo je 707 žena (stopa 35,5/100 000), a zloćudna novotvorina dojke nalazi se na osmom mjestu vodećih uzroka smrti kod žena. Od uvođenja Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke 2006. godine, incidencija raka dojke u Hrvatskoj kontinuirano raste, dok je posljednjih desetak godina mortalitet u padu.

Prema podacima EUROSTAT-a za 2021. godinu, Hrvatska ima nižu stopu (29,54/100 000) mortaliteta od raka dojke u usporedbi s prosjekom Europske unije (30,55/100 000).

Rizični čimbenici

Čimbenici rizika od raka dojke uključuju nasljedne mutacije gena visokog rizika, kao što su BRCA1 i BRCA2, ali te nasljedne mutacije objašnjavaju samo 10-20 % karcinoma dojke na razini populacije (WHO, 2023). Najznačajniji rizični čimbenici raka dojke su:

• dob

• prva menstruacija prije 12. godine života

• menopauza nakon 50. godine života

• nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života

• pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika

• prethodna bolest dojke

Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke.

Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.

Svjetska zdravstvena organizacija je 2021. pokrenula Globalnu inicijativu za rak dojke (engl. Global Breast Cancer Initiative), s ciljem smanjenja globalne smrtnosti od raka dojke za 2,5 % godišnje što bi tijekom 20-godišnjeg razdoblja spasilo 2,5 milijuna života.

Tri su ključne strategije za postizanje ovih ciljeva:

1. Promicanje ranog otkrivanja raka dojke

Obrazovanje o javnom zdravlju radi poboljšanja svijesti o znakovima i simptomima te o važnosti ranog otkrivanja i liječenja.

2. Pravodobna dijagnoza

Edukacija javnih i zdravstvenih radnika o ranim znakovima i simptomima raka dojke kako bi se žene upućivale dijagnostičkim službama kada je to prikladno.

3. Sveobuhvatno liječenje raka dojke

Budući da liječenje raka zahtijeva određenu razinu specijalizirane skrbi, uspostavljanjem centraliziranih usluga, liječenje raka dojke može se optimizirati.

Slika: Tri strategije za smanjenje globalne smrtnosti od raka dojke. Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Upravo na današnji dan, 1. listopada 2024. godine, Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obilježava 18. godišnjicu provedbe.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Uloženi su napori skupine stručnjaka radiologa, epidemiologa i ostalih liječnika kliničara i javnozdravstvenih djelatnika oko uvođenja, organizacije i kontrole kvalitete mamografskog probira.

Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50 – 69 godina. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke.

Tijekom 18 godina provedbe programa učinjeno je oko 2.000.000 mamografskih pregleda i otkriveno oko 10 000 novih karcinoma dojki, od kojih je 60 % bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke.

Ako imate između 50 i 69 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, možete se obratiti na dolje navedene brojeve telefona županijskih zavoda za javno zdravstvo i dogovoriti besplatan mamografski pregled.

Spot Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke pogledajte ovdje.

Letak: Nacionalni program ranog okrivanja raka dojke

Smjernice: Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Izvori:

WHO (2023). Global breast cancer initiative implementation framework: assessing, strengthening and scaling-up of services for the early detection and management of breast cancer. Executive summary. Geneva: World Health Organization.

EUROSTAT. https://ec.europa.eu/eurostat/web/main/data/database

Rano otkrivanje raka dojke

COVID-19 u Hrvatskoj (1.10.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 39. kalendarskom tjednu (tjedan od 23. do 29. rujna 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 2278 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 39. kalendarskom tjednu zabilježene su 3 prijave smrtnih ishoda od COVID-19 od kojih su dva slučaja iz ranijih tjedana.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Nacionalni tjedan dojenja, 1. – 7. listopada 2024.

Stručni skup i okrugli stol – „Izazovi i mogućnosti u dojenju danas“

Od 1. do 7. listopada već tradicionalno u Hrvatskoj se obilježava Nacionalni tjedan dojenja. Svake godine Nacionalni tjedan dojenja prilika je za organizaciju stručnih skupova, javnozdravstvenih akcija u zajednici i medijskih istupa, sve u cilju promicanja dobrobiti dojenja za zdravlje djeteta i majke.

Ove godine, je ususret Nacionalnom tjednu dojenja, u ponedjeljak, 30. rujna u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva, Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i Udruge RODA u Tribini Grada Zagreba održan stručni skup pod nazivom „Izazovi i mogućnosti u dojenju danas“.

U prvom dijelu skupa održana su predavanja u sklopu kojih je predstavljen Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja 2024. – 2027.. Predstavljeni su i najnoviji podaci o dojenju iz 2023. godine prema kojima je 69 % djece u rodilištima hranjeno isključivo majčinim mlijekom. Podaci primarne zdravstvene zaštite ukazuju da učestalost isključivog dojenja pada s dobi te u dobi od mjesec dana iznosi nešto više od 50 %, a u dobi od 6 mjeseci, što je dob do koje Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje, isključivo je dojeno tek oko 10 % djece u Hrvatskoj.

Svoje su aktivnosti predstavila Društva patronažnih sestara Hrvatske udruge medicinskih sestara, Hrvatske udruge za promicanje primaljstva, udruge RODA te promicanje dojenja u Gradu Zagrebu.

Na skupu su predstavljeni i rezultati istraživanja o izazovima s kojima se svakodnevno susreću roditelji i stručnjaci. Kako bi dobili što jasniji uvid u postojeće izazove, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Povjerenstvom za dojenje Ministarstva zdravstva, Udrugom RODA, Hrvatskom udrugom grupa za potporu dojenja, Udrugom za zdravo i sretno djetinjstvo, Hrvatskom udrugom IBCLC savjetica za dojenje, Hrvatskom udrugom medicinskih sestara, Uredom UNICEF-a za Hrvatsku i brojnim stručnim društvima proveo online anketu. Anketu je ispunilo 662 sudionika, stručnjaka i roditelja. Kao primarni izazov u dojenju, najveći broj ispitanika, njih 25%, odnosno 24% roditelja i 28% stručnjaka naglasili su zbunjujuće i neujednačene informacije o dojenju. Stručnjaci, uz neujednačenost informacija, kao najveće izazove iznose i nedostatak podrške i pritisak okoline, dok roditelji uz neujednačenost informacija ističu izazove u vidu upale dojki i /ili bolnih bradavica te nedostatak podrške. Velik broj sudionika ovog istraživanja također je ponudio i opis najčešćih izazova u dojenju što je omogućilo i kvalitativnu obradu dobivenih informacija. Stručnjaci u svojim opisnim odgovorima kao tri vodeća izazova izdvajaju se dostupnost infromacija, znanja i edukacija, nedostatak podrške te motivaciju i upornost. Roditelji, s druge strane, kao najveće izazove izdvajaju dostupnost informacija, znanja i edukacija, zatim uspostavu dojenja, zdravstveno stanje majke te pritisak okoline.

Po izlaganju rezultata održan je okrugli stol na kojem su vodeći stručnjaci te predstavnici najznačajnijih nacionalnih organizacija u području promicanja dojenja u Republici Hrvatskoj, kao odgovor na izložene izazove, ponudili mogućnosti za kvalitetnije i uspješnije promicanje dojenja. Neki od izloženih prijedloga bili su uspostava referentnog centra koji je predviđen Nacionalnim programom za zaštitu i promicanje dojenja kao pouzdanog mjesta organizacije edukacija i informiranja kako stručnjaka tako i javnosti. Naglašena je važnost zadržavanja kontinuiteta i standardiziranog pristupa edukaciji stručnjaka te važnosti individualniziranog pristupa, uključivosti, poštovanja i empatije u edukaciji i savjetovanju majki. Višestruko je, i u edukativne i u svrhe smanjenja stigmatizacije dojenja, naglašena i važnost rada na unaprjeđenju zdravstvene pismenosti i promicanja pozitivnih stavova prema dojenju od najranije dobi, već od vrtića, pri čemu je istaknuta važnost ostvarenja partnerstva s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Ovim skupom, koji je bio tek uvodno događanje, započeo je ovogodišnji Nacionalni tjedan dojenja. Brojne nacionalne aktivnosti nastavit će se provoditi i u nastavku ovoga tjedna. Vjerujemo i nadamo se da će i ove godine zagovaranje dojenja tijekom Nacionalnog tjedna dojenja privući brojne zainteresirane građane i svima približiti zdravstvene dobrobiti dojenja za djecu i majke.

Edukacija: Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru rada Nacionalnog povjerenstva za djelatnost dentalne medicine Ministarstva zdravstva, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, organizira online-edukaciju na temu “Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama”, koja će se održati 2. listopada 2024. g. s početkom u 10:00 sati.

Edukacija je namijenjena odgajateljima i učiteljima 1. razreda osnovne škole te zdravstvenim voditeljicama/voditeljima dječjih vrtića i medicinskim sestrama iz timova školske medicine.

Sudionici edukacije će se upoznati s programima unaprjeđenja oralnog zdravlja i prevencije karijesa osobito kod djece, educirati o pravilnoj praksi četkanja zubi u vrtićima i školama te također educirati o pravilnoj prehrani.

Četkanje zubi se provodi prema Nacionalnim standardima za program nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama. Standardi uključuju organizaciju, učinkovitu preventivnu praksu, prevenciju i kontrolu zaraze te modele četkanja koji će se prikazati tijekom edukacije.

Prijave su moguće putem web-platforme AZOO i/ili adrese e-pošte oralnozdravlje@hzjz.hr.

Hripavac u Hrvatskoj (27.9.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 27.9.2024. godine, zaprimili smo 6637 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob	Oboljeli
0	250
1-4	384
5-9	658
10-14	2731
15-19	1569
20-40	452
41-59	466
60+	127
Ukupno	6637

Važne informacije o preseljenju i privremenom prekidu rada dijela službi HZJZ-a

Nakon sanacije naših objekata koji su oštećeni u potresima 2020. godine i dislociranog načina rada, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Služba za mikrobiologiju i Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti vraćaju se na adresu Rockefellerova 2.

Povratak/preseljenje Službe za mikrobiologiju planirano je u razdoblju od 2. listopada do najkasnije 16. listopada 2024. godine. Zbog preseljenja većeg broja djelatnika i popratne opreme moguće su povremene poteškoće u obavljanju djelatnosti navedene Službe.

U ponedjeljak, 14. listopada mikrobiološka ambulanta otvara se na adresi Rockefellerova 2.

Također, istog datuma na navedenoj adresi s radom počinju i Odjel za izravnu virološku dijagostiku, Odjel za genomiku, Odjel za molekularnu dijagnostiku i Odjel za parazitologiju. Ostali odjeli/odsjeci Službe za mikrobiologiju zbog preseljenja počinju s radom od 16. listopada na adresi Rockefellerova 2.

U navedenom razdoblju Službu za mikrobiologiju moguće je kontaktirati putem e-pošte: mikrobiologija@hzjz.hr

Ljubazno molimo stranke da nas tijekom preseljenja kontaktiraju putem e-pošte, a kontakti su navedeni OVDJE.

Hvala na razumijevanju.

Pojmovi iz Kodeksa: specificirano/nespecificirano

Sve tvari ili metode navedene u Popisu zabranjenih sredstava zabranjene su u sportu. Potklasifikacija u “specificirano” ili “nespecificirano” važna je u postupanju s rezultatima, kao i u načinu određivanja visine sankcije. “

Od 1. siječnja 2021., intravenske infuzije i/ili injekcije veće od ukupno 100 mL primijenjene u razdoblju od 12 sati (kategorija M2.2) klasificirane su kao “specificirana metoda” na temelju članka 4.2.2 Kodeksa, koji dopušta klasificiranje zabranjene metode kao “specificirane”. Do 2021. godine sve su metode izrijekom bile klasificirane kao „nespecificirane“. “Specificirane” tvari ili metode nisu nužno manje učinkovita sredstva za doping od “nespecificiranih”, niti oslobađaju sportaše pravila koji navodi princip stroge odgovornosti te ih čini odgovornima za sve tvari koje uđu u njihovo tijelo. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Newer posts