Poziv na razgovor – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25) i Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15,100/18, 33/23) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. godinu odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 25. ožujka 2026. natječaj za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju.
Više pogledajte ovdje.
Održana prva regionalna edukacija o prevenciji i novim trendovima u području droga i duhanskih proizvoda (13. 4. 2026.)
U Zagrebu je 13. travnja 2026. godine održana Regionalna edukacija o prevenciji i novim trendovima u području droga i duhanskih proizvoda u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Edukacija je okupila stručnjake iz zdravstvenog i odgojno-obrazovnog sustava, predstavnike policije te drugih relevantnih institucija s ciljem razmjene znanja o aktualnim trendovima u području ovisnosti i unaprjeđenja preventivnih aktivnosti.
Edukaciju je otvorio ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, koji je istaknuo kako, unatoč pozitivnim trendovima smanjenja konzumacije tradicionalnih sredstava ovisnosti među mladima, novi izazovi proizlaze iz sve veće dostupnosti novih psihoaktivnih tvari i novih duhanskih proizvoda. Naglasio je važnost pravovremenog informiranja, kontinuiranog praćenja trendova te jačanja preventivnih aktivnosti i međusektorske suradnje.
Tijekom edukacije predstavljeni su ključni trendovi vezani uz nove psihoaktivne tvari, koje zbog brzih promjena kemijskih struktura i dostupnosti putem interneta predstavljaju značajnu prijetnju javnom zdravlju. Istaknuti su zdravstveni rizici poput akutnih otrovanja, psihotičnih reakcija, kardiovaskularnih komplikacija i fatalnih predoziranja, osobito kod sintetskih opioida. Također su naglašeni izazovi u kliničkoj praksi, uključujući nepredvidivost učinaka, fenomen chemsexa te potrebu za integriranim pristupom koji povezuje područja ovisnosti, mentalnog zdravlja i infektologije.
Posebna pozornost posvećena je novim duhanskim i srodnim proizvodima, uključujući e-cigarete, grijane duhanske i bezdimne proizvode. Iako se često percipiraju kao manje štetni, istaknuto je da njihova uporaba nosi zdravstvene rizike zbog prisutnosti štetnih tvari i nikotina, osobito kod mladih. Upozoreno je i na pojavu oštećenja pluća povezanog s uporabom e-cigareta (EVALI sindrom).
U području prevencije naglašena je važnost provedbe programa utemeljenih na znanstvenim dokazima, posebno u školskom okruženju. Učinkoviti programi uključuju razvoj socijalnih i životnih vještina, rad s rizičnim skupinama te aktivno uključivanje obitelji, uz potrebu za sustavnom i koordiniranom provedbom.
U završnom dijelu predstavljeni su intervencijski i terapijski pristupi u radu s osobama koje koriste psihostimulanse i nove psihoaktivne tvari, uključujući kombinaciju farmakoloških i psihosocijalnih metoda poput motivacijskog intervjuiranja i kognitivno-bihevioralne terapije.
Edukacija je zaključena panel-raspravom u kojoj je naglašena potreba za jačanjem regulative, međusektorske suradnje, unaprjeđenjem stručnih kapaciteta te smanjenjem stigme prema osobama s problemima ovisnosti.
Indija prednjači po broju sankcioniranih atletičara zbog dopinga
Najnovije ažuriranje koje je objavio (AIU) Athletics Integrity Unit pokazalo je novu svjetsku kartu dopinga: danas je Indija zemlja s najvećim brojem sportaša sankcioniranih zbog kršenja antidopinških pravila. Radi se o 148 suspendiranih atletičara, brojka koja čak nadmašuje Keniju.
Izvješće, ažurirano do 1. travnja, stavlja Rusiju na treće mjesto s 66 diskvalificiranih, potvrđujući globalnu sliku koja nimalo nije ohrabrujuća. Popis ne uključuje samo one koji su bili pozitivni na zabranjene tvari, već i one koji su kažnjeni zbog nepoštivanja odredbi Kodeksa: manipulacije uzorcima, bijeg s kontrole, krijumčarenje zabranjenim tvarima, zataškavanje dopinga …
Vodeća pozicija Indije nije grom iz vedra neba. Već u prosincu, prema godišnjem izvješću WADA-e za 2024., zemlja je skočila na vrh svjetske ljestvice s 260 potvrđenih pozitivnih rezultata. Impresivan broj: nijedna druga nacija nije zabilježila ni približno toliko.
Slika je to koja otvara duboka pitanja o indijskom sportskom sustavu i njegovoj sposobnosti da kontrolira — ili možda spriječi — fenomen koji poprima razmjere koje je teško zanemariti. (V.B)
Svjetski tjedan svjesnosti o raku usne šupljine, glave i vrata
Svjetski tjedan svjesnosti o raku usne šupljine, glave i vrata održava se od 16. do 22. travnja, s ciljem podizanja svijesti o ovoj skupini bolesti te važnosti prevencije, ranog otkrivanja i informiranog pristupa liječenju. Kroz širenje provjerenih informacija, inicijativa povezuje pacijente, skrbnike i preživjele u snažnu zajednicu podrške.
Ova skupina bolesti uključuje sijela raka koja se javljaju u području glave i vrata, točnije rak usne i usne šupljine, sinusa, nosne šupljine, žlijezda slinovnica, ždrijela i larinksa, te se kombinirano rangira kao 6. najčešći rak u svijetu. U 2022. godini globalna incidencija raka usne šupljine, glave i vrata procjenjuje se na 947 211 novih slučajeva i 482 428 smrtnih slučajeva.
Prema podacima Registra za rak, u 2023. godini od raka usne šupljine, glave i vrata (MKB-10 šifre C00-C14 i C30-C32) u Hrvatskoj je oboljelo 1 046 osoba, od kojih 239 žena i 807 muškaraca.
Petogodišnje preživljenje u Hrvatskoj, za osobe kojima je dijagnoza raka usta i ždrijela (MKB-10 šifre C00-C14) postavljena između 2019. i 2023. godine iznosi 48,5 %, dok za osobe kojima je u istom razdoblju dijagnosticiran rak larinksa (MKB-10 šifra C32) iznosi 62,1 %.
Najznačajniji rizični čimbenici za nastanak raka usne šupljine, glave i vrata su pušenje i konzumacija alkohola. Kod nekih sijela, odnosno raka usne šupljine i orofarinksa, značajan čimbenik rizika je i zaraza humanim papiloma virusom (HPV), tip 16. Rizik od raka nazofarinksa povećava i zaraza Epstein-Barr virusom, formaldehid te konzumacija usoljene ribe.
Simptomi se kod ove skupine bolesti razlikuju ovisno o sijelu raka, odnosno o tome gdje se rak pojavio.
Rak larinksa: promuklost, teškoće kod disanja, hrapav glas, gubitak na težini.
Rak usne, usne šupljine i orofarinksa: ranice koje ne zacjeljuju, crvene ili bijele lezije, otežano gutanje ili govor, neugodan zadah.
Rak nosne šupljine i paranazalnih sinusa: začepljenost nosa koja ne prolazi, krvarenje iz nosa, problemi s vidom, kvržica, glavobolja ili bol ispod očiju.
Rak nazofarinksa: kvržica u području vrata koja ne prolazi, gubitak sluha ili zvonjava u uhu, začepljen nos, krvarenje iz nosa.
Rak žlijezda slinovnica: kvržica u području čeljusti ili vrata, nemogućnost otvaranja usta do kraja, utrnulost ili oteklina jedne strane lica, bol prilikom gutanja.
Mnoge prekancerozne promjene i karcinomi u ustima i grlu mogu se otkriti rano, tijekom rutinskih pregleda usne šupljine kod stomatologa, liječnika, dentalnog higijeničara ili samopregledom. Važno je povećati i svjesnost o simptomima bolesti, te naglasiti činjenicu da od ove vrste raka obolijevaju i mlađe osobe, nepušači, kao i povezanost etiologije bolesti s infekcijom humanim papiloma virusom, koji se najčešće povezuje s rakom cerviksa ali uzrokuje i druge oblike zloćudnih bolesti.
Rano otkrivanje raka, dok je još malen i nije se proširio, omogućuje uspješnije liječenje i značajno povećava preživljenje od bolesti.
Pokrenuto javno savjetovanje: Opisi skupova podataka u okviru EHDS-a
Danas je pokrenuto javno savjetovanje o opisima skupova podataka — prvi nacrt provedbenog akta o sekundarnoj uporabi zdravstvenih podataka.
Po prvi put postavljaju se jasna pravila na razini EU-a o tome kako zdravstveni skupovi podataka trebaju biti opisani putem zajedničkog skupa metapodataka — čime postaju uistinu pretraživi, dostupni i upotrebljivi preko granica.
Nadovezujući se na TEHDAS2, EHDS pilot-projekt i prvu implementaciju HealthDCAT-AP u testnom okruženju HealthData@EU, ovo predstavlja ključni korak za otključavanje vrijednosti zdravstvenih podataka za istraživanje, inovacije i bolje oblikovanje politika.
💬 Vaše povratne informacije su važne!
🗓 Savjetovanje je otvoreno od 14. travnja do 12. svibnja 2026.
🔗 Saznajte više i uključite se u savjetovanje putem poveznice:
COVID -19 U Hrvatskoj (14.4.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 15. kalendarskom tjednu (tjedan od 6. do 12. travnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 14 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 15. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
WADA-ino priopćenje za javnost
Svjetska antidopinška agencija (WADA) poziva globalnu antidopinšku zajednicu da se okupi 17. travnja 2026. kako bi proslavili Play True Day 2026. i pokazali podršku čistom sportu.
Za 2026. godinu kampanja se vraća s istom važnom temom: „Igraj pošteno. Počinje s tobom.“ Tema naglašava individualnu odgovornost sportaša, trenera i svih dionika u borbi protiv dopinga za zaštitu integriteta sporta jer čisti sport ne nastaje slučajno, već kroz svakodnevne izbore.
Predsjednik WADA-e Witold Bańka rekao je: „Još jednom pozivam sportaše i globalnu antidopinšku zajednicu da nam se pridruže na ovaj „dan“ 2026. Pokrenuti temom ‘Igraj vjerno/pošteno. Počinje s tobom’, ponovno potvrđujemo jednostavnu, ali bitnu predanost da zaštita sporta počinje sa svakim od nas. Odabirom igre vjernosti, svaki sportaš, svaka antidopinška organizacija i svaki drugi dionik doprinosi zaštiti integriteta sporta za sportaše diljem svijeta.“ (V.B)
Doprinos Play True Dayu dala je i Hrvatska.
Ambasador čistog sporta – Play True Day
Marino Bloudek, promotor čistog sporta, naš najuspješniji 800 metraš, 5. na Svjetskom dvoranskom prvenstvu.
Bravo Marino i hvala na suradnji (V.B)
#PlayTrue Day
#PlayTrueChallenge
Predstavljanje projekta MH4HRM: od koncepta do primjene u praksi
U prostoru Tribine Grada Zagreba 27. ožujka 2026. godine održano je predstavljanje projekta MH4HRM (Mental Health Toolkit for Human Resources Managers in the Workforce), koji se provodi uz podršku programa Erasmus+. Događanje je okupilo stručnjake iz područja ljudskih resursa, zaštite zdravlja na radu te mentalnog zdravlja s ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse.
Projekt MH4HRM usmjeren je na jačanje kompetencija stručnjaka koji svakodnevno rade sa zaposlenicima, kako bi mogli pravovremeno prepoznati izazove mentalnog zdravlja i adekvatno na njih odgovoriti. Kroz razvoj edukacijskih programa, digitalnih alata i inovativnih sadržaja, projekt nastoji doprinijeti stvaranju zdravijeg, otvorenijeg i podržavajućeg radnog okruženja.
Barbara Raguž Pečur, mag. psych., u uvodnom izlaganju o mentalnom zdravlju na radnom mjestu istaknula je važnost pravovremenog prepoznavanja poteškoća te izgradnje organizacijske kulture koja potiče otvorenu komunikaciju, multidisciplinarnu suradnju i pružanje podrške zaposlenicima. Naglasila je da ulaganje u mentalno zdravlje mora biti sustavno, temeljeno na stvarnim potrebama radnika, provođeno uz podršku uprave te redovito evaluirano.
Marina Milaković, dr. med., spec. medicine rada i sporta, predstavila je projekt MH4HRM te proces razvoja i evaluacije 60-satnog programa e-učenja. Poseban naglasak stavila je na praktičnu primjenjivost programa, koji stručnjacima pruža konkretne alate i znanja za svakodnevni rad. Tijekom evaluacijskog procesa, sadržaj programa pokazao se izuzetno korisnim, a sudionici su ga ocijenili vrlo pozitivno, naglašavajući njegovu relevantnost i primjenjivost u praksi.
Petra Bekavac, mag. psych., nastavila je program predstavljanjem primjera dobre prakse u prevenciji sagorijevanja na radnom mjestu, naglašavajući važnost sustavnog i preventivnog pristupa ovom sve prisutnijem problemu. Kao jedan od učinkovitih alata istaknula je digitalni detoks, koji pomaže u uspostavljanju bolje ravnoteže u korištenju digitalnih tehnologija i smanjuje stalnu dostupnost, čime se doprinosi prevenciji simptoma sagorijevanja.
Primjer iz poslovnog sektora predstavila je Hana Crnogorac, iz Ericsson Nikola Tesla d.d., kroz PrevENTion program koji pokazuje kako organizacije mogu strateški i dugoročno ulagati u mentalno zdravlje i dobrobit svojih zaposlenika.
Na kraju stručnog dijela, Ida Juranić, mag. psych., MBA, predstavnica Hrvatske psihološke komore, pružila je vrijedan uvid u važnost sustavnog praćenja i razumijevanja dobrobiti zaposlenika te istaknula važnu ulogu psihologa u medicini rada kao važnih dionika u očuvanju mentalnog zdravlja radnika.
Događanje je zaključeno dodjelom zahvalnica sudionicima i partnerima, uz zajedničku poruku o važnosti kontinuiranog ulaganja u mentalno zdravlje na radnom mjestu. Projekt MH4HRM još jednom je potvrdio svoju vrijednost kao most između teorije i konkretne, primjenjive prakse u organizacijama.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (14. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 5. travnja 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 848 prijava oboljelih od gripe, od čega je 12 prijava pristiglo u posljednjem, 14. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz nekoliko županija, pri čemu se u 14. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Koprivničko-križevačkoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 14. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu nije bilo pozitivnih uzoraka testiranih na gripu.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Održana javnozdravstvena akcija na Jarunu
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja 2026. godine na RSC Jarun održana je javnozdravstvena akcija u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, namijenjena svim građanima.
Svojim dolaskom akciju su podržali doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva, te izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Tijekom događanja građanima su bili dostupni besplatni zdravstveni pregledi, uključujući određivanje šećera i kolesterola u krvi, mjerenje krvnog tlaka te pedobrahijalnog indeksa (ABI).
U sklopu akcije organizirani su edukativni kutci posvećeni tjelesnom, mentalnom i spolnom zdravlju, kao i temama vezanim uz štetne učinke konzumacije alkohola, uz prisutnost medicinskog osoblja koje je građanima pružalo korisne informacije i savjete. Poseban naglasak stavljen je na važnost redovite tjelesne aktivnosti, očuvanja mentalnog zdravlja te donošenja kvalitetnih odluka o vlastitom zdravlju.
Stručnjaci su tijekom događanja pružali individualne savjete o očuvanju i unaprjeđenju zdravlja, a posjetiteljima su bili dostupni i edukativno-promotivni materijali usmjereni na prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti i unaprjeđenje kvalitete života.
Na javnozdravstvenoj akciji sudjelovale su i medicinske sestre iz KBC-a Sestre Milosrdnice.
Javnozdravstvenoj akciji odazvalo se više od 300 građana, što potvrđuje velik interes javnosti za ovakve inicijative.
Zahvaljujemo svim građanima koji su svojim dolaskom podržali ovu javnozdravstvenu akciju i učinili važan korak prema očuvanju vlastitog zdravlja.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.7. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.7. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
COVID -19 U Hrvatskoj (7.4.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 14. kalendarskom tjednu (tjedan od 30. ožujka do 5. travnja 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 23 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 14. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Ponovna analiza Olimpijskih igara Rio 2016
Međunarodna agencija za testiranje (ITA), koja vodi neovisni antidopinški program za Međunarodni olimpijski odbor (MOO), obavjestila je sedmero sportaša o nepovoljnim analitičkim nalazima nakon ponovne analize uzoraka prikupljenih tijekom Olimpijskih igara Rio 2016.
Nakon pokretanja programa ponovne analize uzoraka za Olimpijske igre Rio 2016., ITA izvještava da je ponovna analiza uzoraka iz 2016. koje su dali sljedeći sportaši dala nepovoljne analitičke nalaze (AAF):
Esraa Elsayed Rashed Elsayed Ahmed, egipatska dizačica utega – AAF – metabolit metadinionon (danabol). Sportašica je sudjelovala u ženskoj disciplini do 63 kg na Olimpijskim igrama u Riju 2016. i završila na 7. mjestu.
Rafael Augusto Buzacarini, brazilski judaš – AAF – metabolit dehidroklorhetiltestosteron. Sportaš je sudjelovao u muškoj kategoriji do 100 kg i završio na 9. mjestu.
Soslan Daurov, bjeloruski hrvač – AAF – metabolit dehidroklomermetiltestosteron. Sportaš je sudjelovao u muškom grčko-rimskom hrvanju do 59 kg i zauzeo 15 mjesto.
Aurimas Didzbalis, litavski dizač utega – AAF – metabolit metadinon (danabol). Sportaš je sudjelovao u muškoj kategoriji do 94 kg na Olimpijskim igrama u Riju 2016. i osvojio brončanu medalju.
Ivan Efremov, uzbekistanski dizač utega – AAF – metabolit methandienon (danabol). Sportaš je sudjelovao u muškoj disciplini dizanja utega +105 kg na Olimpijskim igrama u Riju 2016. i osvojio 5. mjesto.
Ivet Lalova-Collio, bugarska atletičarka – AAF – ostarin glukuronid. Natjecateljica je sudjelovala u ženskoj sprint utrci na 200 metara i završila na 8. mjestu.
Ahmed Saad, egipatski dizač utega – AAF – metabolit metadonon (danabol). Sportaš je sudjelovao u muškoj disciplini do 62 kg na Olimpijskim igrama u Riju 2016. i završio na 5. mjestuth.
Svi gore navedeni AAF-ovi temelje se na prisutnosti anaboličkih steroida u uzorcima sportaša koji su bili zabranjeni prema Popisu zabranjenih sredstava za 2016. i koji su i danas zabranjeni. Uzorci su prvi put analizirani tijekom Olimpijskih igara u Riju 2016. i prijavljeni su kao negativni metodama detekcije koje je tada primjenjivao laboratorij akreditiran od strane WADA-e. Većina ovih pozitivnih rezultata ponovne analize uglavnom je rezultat tehničkog napretka, uključujući razvoj novih metoda detekcije i poboljšanja analitičke osjetljivosti za otkrivanje novih metabolita steroida, što tada nije bilo dostupno u vrijeme početne analize. Ponovnu analizu uzoraka proveli su laboratoriji akreditirani od strane WADA-e u Lausannei, Švicarska, i Kölnu, Njemačka.
Sportaši su obaviješteni o svojim slučajevima te imaju priliku ponuditi objašnjenja za pozitivne rezultate. Sportaši će također biti privremeno suspendirani od strane svog međunarodnog saveza dok se ne završe postupci upravljanja rezultatima u njihovim slučajevima u skladu s odgovarajućim antidopinškim propisima.
Nakon toga, ITA će predmet proslijediti Antidopinškom odjelu Suda za sportsku arbitražu (CAS ADD) na razmatranje prema Pravilima MOO-a o antidopingu.
S novim AAF-ovima Rio 2016 ima 10 dopinških padova.
Ovaj ishod podsjeća sportsku zajednicu da antidopinška znanost neprestano napreduje i da sportaši koji biraju prednost uz pomoć dopinga nikada ne bi smjeli osjećati sigurnost. Dugotrajno pohranjivanje uzoraka i njihova ponovna analiza kad god su dostupne nove ili poboljšane metode otkrivanja proširuju mrežu za razotkrivanje kršenja antidopinških pravila. (V.B)
ZOI 2026 – bez pada
Vjerodostojnost je temelj sporta i Olimpijskog pokreta. Međunarodna agencija za testiranje (ITA) predstavila je izvješće o svojim aktivnostima tijekom Zimskih igara Milano-Cortina 2026. Blago rečeno, ITA, prisutna u Italiji s timom od oko dvadeset stručnjaka, bila je iznimno zauzeta.
63% testiranih sportaša
ITA je prikupila 3.053 uzorka između 30. siječnja, prvog dana u Olimpijskom selu, i 22. veljače, završnog dana Igara. Velika većina bili su uzorci urina (2.180). Ukupno je testirano 1.848 sportaša, što predstavlja 63,4% svih sudionika. To je značajan porast u usporedbi s 55% sportaša testiranih na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu 2022.
Hokej na ledu, skijaško trčanje, biatlon, brzo klizanje i alpsko skijanje bili su na vrhu popisa sportova s najvećim brojem testova. Udio testova provedenih na natjecanju i izvan natjecanja bio je otprilike jednak, s 50% uzoraka prikupljenih od svakog. 92% sudionika testirano je barem jednom u šest mjeseci prije Igara. Kao što ITA ističe, mjeseci koji prethode Igrama ostaju najkritičnije razdoblje za učinkovitost antidopinških kontrola, a provedba preporuka za testiranje prije Igara od strane relevantnih antidopinških organizacija ostaje ključna za ukupnu čvrstoću olimpijskog antidopinškog okvira.
ITA se oslanjala na strategiju procjene rizika provedenu prije Igara, uzimajući u obzir “fiziološke karakteristike svake discipline, podatke o pojedinačnim sportašima, razinu rizika specifičnu za zemlju i informacije prikupljene putem REVEAL-a (povjerljiva platforme za izvještavanje ITA-e koja omogućuje da većina testova bude ciljana te da se ojača učinkovitost antidopinškog programa). Do danas nisu otkrivena kršenja antidopinških pravila. Svi prikupljeni uzorci analizirani su u akreditiranom antidopinškom laboratoriju Svjetske antidopinške agencije u Rimu i bit će pohranjeni do deset godina. (V.B)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (13. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 29. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 836 prijava oboljelih od gripe, od čega je 11 prijava pristiglo u posljednjem, 13. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 13. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 13. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu nije bilo pozitivnih uzoraka testiranih na gripu.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Testiranje kose
Australska Australian Football League 26. ožujka 2026. godine predstavila je novu, strožu antidopinšku politiku s ciljem učinkovitijeg suzbijanja uporabe zabranjenih tvari i očuvanja integriteta sporta. Riječ je o jednoj od značajnijih reformi u području antidopinga u profesionalnom sportu koja naglasak stavlja ne samo na otkrivanje već i na prevenciju i podršku sportašima.
Jedna od ključnih novosti je uvođenje testiranja kose, metode koja omogućuje detekciju zabranjenih tvari u razdoblju do tri mjeseca unazad. Za razliku od standardnih testova urina i krvi, ova metoda pruža širi vremenski uvid u moguće konzumiranje nedopuštenih sredstava, čime se znatno povećava učinkovitost kontrola.
Očekuje se da će primjena novih mjera rezultirati većim brojem pozitivnih nalaza, osobito u početnoj fazi provedbe. Međutim, cilj politike nije isključivo sankcioniranje, već i poticanje promjene ponašanja među sportašima kroz jasne smjernice i stroži nadzor.
Poseban naglasak stavljen je na edukaciju i rehabilitaciju sportaša. Liga planira provoditi informativne/edukativne programe o štetnosti dopinga, kao i pružiti podršku onima koji se nađu u prekršaju kako bi se olakšao njihov povratak u sport u skladu s pravilima.
Dodatno, nova politika predviđa i blisku suradnju s relevantnim antidopinškim tijelima kako bi se osigurala dosljedna provedba međunarodnih standarda. Time se želi postići veća usklađenost s globalnim praksama i povećati vjerodostojnost natjecanja. Uvođenjem ovakvih mjera AFL šalje jasnu poruku o nultoj točki tolerancije prema dopingu te o važnosti očuvanja zdravlja sportaša. Dugoročno, očekuje se da će ove promjene doprinijeti stvaranju poštenijeg i transparentnijeg sportskog okruženja. (J.K.)
Svjetski dan svjesnosti o autizmu
Prema odluci UN-a, Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja.
“Poremećaj iz spektra autizma” (PSA) predstavlja neurorazvojni poremećaj koji utječe na način na koji osoba komunicira, ostvaruje socijalne odnose i doživljava svijet oko sebe. Radi se o razvojnom poremećaju te se klinička slika tijekom života pojedinca mijenja. Očituje se kroz:
a) teškoće u socijalnoj komunikaciji i interakciji
b) ograničene i ponavljajuće obrasce ponašanja, interesa i aktivnosti
Dijagnoza se donosi kada su navedeni simptomi prisutni u ranom razvojnom periodu, uzorkuju klinički značajno oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja te kada se smetnje ne mogu bolje objasniti intelektualnom onesposobljenošću ili općim razvojnim stanjem (iako se intelektualna onesposobljenost i autizam mogu javiti zajedno).
Radi se o spektru, odnosno poteškoće se manifestiraju na različite načine i mogu dolaziti u različitom intenzitetu. Neki trebaju veliku podršku, dok su drugi potpuno samostalni i visokofunkcionalni – svaka autistična osoba je jedinstvena. Simptomi se mogu uočiti već oko 18. mjeseca života, a dijagnozu postavlja stručni tim (dječji psihijatar, psiholog, edukacijski rehabilitator). Autizam se ne može izliječiti, ali se uz pravovremenu podršku (logoped, edukacijski rehabilitator, radni terapeut) simptomi mogu ublažiti i razvijati potencijal osobe.
Razumijevanje autizma se mijenja i razvija pod utjecajem novih znanstvenih spoznaja iz područja neuroznanosti, genetike, psihologije, pedagogije i psihijatrije, kao i društvenih promjena. Prije samo nekoliko desetljeća autizam je bio rijetko prepoznat i uglavnom smatran teškim i izoliranim razvojnim poremećajem u djetinjstvu te su se naglašavali deficiti i tražili uzroci. Danas znamo da su autistične osobe vrlo različite te nisu ograničene na jedan jedinstveni oblik funkcioniranja niti se pojavnost može povezati s jednim jedinstvenim uzrokom. U novije vrijeme se zagovara pristup koji ističe ljudska prava i inkluziju, a u kojem se autizam ne doživljava kao problem koji treba riješiti, nego kao dio ljudske raznolikosti koji treba razumjeti i podržati. Suprotno prethodnim uvjerenjima da se autistične osobe treba prilagoditi okolini, stavlja se naglasak na prilagodbu okoline kako bi se uklonile prepreke, istaknule njihove jake strane i omogućila veća uključenost, samostalnost i kvalitetniji život.
Posljednjih je godina došlo do povećanja broja ljudi s utvrđenom dijagnozom autizma. Iako nije utvrđen uzrok porasta oboljelih, moguće je da su rastuće brojke rezultat bolje osviještenosti o autizmu, kao i poboljšanje dijagnostičkih postupaka te promjene u dijagnostičkim kriterijima zbog kojih već broj ljudi zadovoljava kriterije za dobivanje dijagnoze autizma.
Sukladno podacima Registra osoba s invaliditetom, u Republici Hrvatskoj su evidentirane 7.384 osobe s poremećajem iz spektra autizma (5.641 osoba muškog spola i 1.743 osoba ženskog spola).
Što ako je djetetu dijagnosticiran autizam?
- Educirajte se o autizmu i primjerenom poticanju djetetovog razvoja
- Uključite dijete u tretmane koji mu mogu pomoći u razvoju vještina koje mu nedostaju (npr. logoped, edukacijski rehabilitator, radni terapeut), kao i u aktivnosti u zajednici (npr. sport, ples, pjevanje, gluma, likovne radionice itd.)
- Pokušajte pronaći načine kako okolinu prilagoditi djetetovim specifičnostima u funkcioniranju (npr. u komunikaciji, senzorici) te istražite po potrebi različite oblike potpomognute komunikacije i pomoćne tehnologije
- Pokušajte opažati i slijediti djetetove interese te ih koristite za učenje i usvajanje novih vještina
- Ako možete, okružite se ljudima koji razumiju potrebe vašeg djeteta i kojima je stalo da ono napreduje
- Pokušajte se povezati s obiteljima koje se susreću sa sličnim izazovima, kako biste razmijenili znanja i iskustva te si pružili međusobnu podršku
- Iskoristite naknade, povlastice i usluge koje su vam dostupne na lokalnoj i državnoj razini
- Brinite o sebi kako biste mogli brinuti o svom djetetu – osigurajte si vrijeme za odmor, razgovarajte o zabrinutostima, a po potrebi potražite i stručnu pomoć
- Pokušajte se sjetiti kako su mogućnosti osobe s autizmom neograničene, a stereotipna ponašanja djeteta imaju veliko značenje i vrijednost za njega
- Nastojte imati na umu da dijete s autizmom može napredovati u pravom okruženju te da su najuspješnija djeca ona čiji su roditelji posvećeni, optimistični glede njihovih sposobnosti i puni nade za djetetovu budućnost
Donosimo kontakte udruga koje pružaju podršku pri nošenju s dijagnozom autizma:
Savez udruga za autizam Hrvatske
Donosimo kontakt za odrasle osobe u spektru autizma koje ne pate od intelektualnih teškoća:
Udruga za autizam i ostale neurodivergentnosti, samozastupanje i kulturu različitosti
Autizam nije nešto što treba „ukloniti“, već razumjeti, a osobe s autizmom ne žele biti „popravljene“, već biti prihvaćene, shvaćene i podržane.
Uz podršku, prilagodbu i prihvaćanje svaka osoba može razvijati svoje potencijale. Različitost je vrijednost.
Literatura:
Savez udruga za autizam Hrvatske [SUZAH] (n.d.). O autizmu. Preuzeto 26.2.2026. s https://www.autizam-suzah.hr/o-autizmu/
Svjetski dan borbe protiv alkoholizma
Svjetski dan borbe protiv alkoholizma, koji se obilježava 1. travnja, prilika je da se još jednom istakne koliko konzumacija alkohola utječe na zdravlje pojedinca, ali i na dobrobit obitelji i društva u cjelini. Iako su štetne posljedice alkohola dobro poznate i znanstveno potvrđene, alkohol je i dalje jedna od najraširenijih psihoaktivnih tvari te predstavlja značajan javnozdravstveni problem.
Konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom za preranu smrt i invaliditet, kao i s velikim brojem bolesti i ozljeda. Dokazano je da alkohol sudjeluje u nastanku više od 200 bolesti i zdravstvenih stanja, a povezuje se i s razvojem nekoliko sijela raka. Posebno zabrinjava činjenica da su negativni učinci alkohola često izraženiji u mlađoj životnoj dobi, pri čemu je među osobama od 15 do 49 godina alkohol jedan od vodećih čimbenika opterećenja bolešću.
Ključni trendovi vezani uz konzumaciju alkohola na EU razini1
· Europska regija je područje najveće konzumacije alkohola na svijetu te je 7 od 10 zemalja s najvišom potrošnjom alkohola po glavi stanovnika dio Europske unije.
· Jedna od svakih 11 smrti u Europskoj regiji SZO-a posljedica je konzumacije alkohola.
· Smrt zbog konzumacije alkohola gotovo je tri puta češća u Europskoj regiji SZO-a nego u svijetu.
· 1 od 11 odraslih osoba ima neki od poremećaja uzrokovanih alkoholom
SZO usvojila je Globalnu strategiju za smanjenje štetne uporabe alkohola i Globalni akcijski plan za alkohol 2022.–2030. s ciljem smanjenja štetne uporabe alkohola kroz provedbu učinkovitih, na dokazima utemeljenih intervencija na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Neophodna je provedba sveobuhvatnim politikama koje adresiraju dostupnost, cjenovnu pristupačnost i društvenu prihvatljivost alkohola, uz istodobno jačanje zdravstvenog sustava i osiguravanje dostupnosti liječenja osobama s poremećajima uzrokovanima uporabom alkohola.
Ključni trendovi vezani uz konzumaciju alkohola u Hrvatskoj
· Devet od deset odraslih barem je jednom u životu konzumiralo alkohol (89.7%).
· Relativno najveća životna prevalencija konzumacije alkohola utvrđena je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (93.4%) te između 35 i 44 godine (92.6%).
· U posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo 65.2% odraslih te 69.6% mlađih odraslih, odnosno alkohol je konzumiralo više od dvije trećine mlađih odraslih, a najviše u dobnoj skupini između 25 i 34 godine; 73.5%.
· Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD; 2024.) pokazuju da je barem jednom u životu alkohol pilo devet od deset učenika; 56% učenika je pilo alkohol u posljednjih 30 dana.
· Mladi počinju konzumirati alkohol već u dobi od 14 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednici.
· U skupini mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (F00-F99), najčešće su hospitalizacije upravo zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom (F10). U 2024. godini zabilježeno je 6 167 hospitalizacija zbog ovog poremećaja, od čega je čak 5 009 kod muškaraca i 1 158 kod žena.
Štetna uporaba alkohola ne odražava se samo na tjelesno zdravlje. Povezana je i s mentalnim poremećajima, ozljedama, prometnim nesrećama, nasiljem, narušenim obiteljskim odnosima i smanjenom radnom produktivnošću. Teret konzumacije alkohola zato ne snose samo pojedinci koji piju, nego i njihove obitelji, zdravstveni sustav i zajednica u cjelini.
Poseban izazov u prevenciji predstavlja društvena prihvaćenost alkohola. U okruženju u kojem se konzumacija alkohola često smatra uobičajenim i društveno poželjnim ponašanjem, potrebno je dodatno jačati svijest o tome da „umjereno” i „uobičajeno” ne znači nužno i bez rizika. Upravo zato prevencija mora obuhvatiti kontinuiranu edukaciju, rano prepoznavanje rizičnih obrazaca pijenja te dostupnu i pravodobnu stručnu pomoć.
Učinkovit odgovor na problem alkohola zahtijeva koordinirano djelovanje na više razina. To uključuje jačanje preventivnih programa od najranije dobi, osiguravanje dostupnosti savjetovanja, ranih intervencija i liječenja, kao i provedbu učinkovitih javnozdravstvenih politika koje smanjuju dostupnost alkohola, ograničavaju njegovo oglašavanje i promicanje te pridonose odgovornijem odnosu društva prema alkoholu.
Ključne mjere za smanjenje konzumacije alkohola u Hrvatskoj
· Jedan od posebnih ciljeva Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. koji se operativno realizira putem Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. odnosi se na Smanjenje dostupnosti i prodaje alkohola koje nisu u skladu sa zakonskim propisima U ovom području mjere su usmjerene na to da se dostupnost, prodaja, pristup i konzumacija alkohola na tržištu provodi sukladno važećim propisima te da njihova uporaba ne utječe na povećani rizik od zdravstvenih posljedica, pomoću edukacije, regulacije tržišta, odgovarajućeg zakonodavstva i nadzora prodaje.
· U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo a u suradnji sa nadležnim tijelima, provode se programi i aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta u odnosu na ovisnost o alkoholu.
· Naglasak je na sustavnim preventivnim i edukativnim programima u školama i na razini lokalnih zajednica, usmjerenim na poticanje zdravih navika kao i na kampanjama za informiranje o rizicima konzumacije alkohola.
· Jačanje kompetencija stručnjaka osigurava se putem sustavnih edukacija ali i donošenja smjernica, standarda i protokola za osnaživanje kvalitete provedbe tretmanskih i savjetodavnih intervencija za osobe koje se suočavaju s problemom alkoholizma.
· U tijeku je priprema provedbe Smjernica za sigurnija noćna okruženja i glazbene festivale, čiji je glavni cilj potaknuti organizatore i vlasnike prostora na stvaranje sigurnih uvjeta za sve sudionike noćnih događanja, smanjenje zdravstvenih i sigurnosnih rizika te osiguranje dostupnosti ključnih usluga. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno posluživanje alkohola, uključujući edukaciju osoblja o sprječavanju posluživanja alkohola intoksiciranim osobama i maloljetnicima te primjenu narukvica za lakše prepoznavanje maloljetnih i punoljetnih posjetitelja.
· Inspekcijski nadzor nad provedbom zakonskih propisa uključujući prodaju alkohola maloljetnicima provodi se kontinuirano od strane Državnog inspektorata.
· Pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo djeluje Nacionalna Info linija za ovisnosti namijenjena pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima kao i za uputiti korisnike na nadležne institucije/organizacije, ovisno o usluzi koja je potrebna. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije 0800200070, mobitela 0914683070 (uključujući Viber i Whatsapp) i emaila ovisnosti@hzjz.hr. U okviru iste djeluje i Bijeli telefon: Odvikavanje od pušenja, besplatna telefonska linija 0800 799 za informacije i praktične savjete vezano uz prestanak pušenja.
· Kroz periodična nacionalna i međunarodna istraživanja kontinuirano se prate trendovi i prevalencija konzumacije alkohola, a dobiveni podaci koriste se kao temelj za prilagodbu i unaprjeđenje javnih politika.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma koji se obilježava 1. travnja u cilju podizanja svijesti o štetnostima prekomjerne konzumacije alkohola te poticanja zdravih stilova života, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstava, održat će se 1. travnja 2026. okrugli stol na kojem će se predstaviti aktualni trendovi, izazovi i programi u području prevencije uporabe alkohola i smanjenja štetnih posljedica vezanih uz prekomjernu konzumaciju alkohola.
[1] Referenca: Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetski dan zdravlja – javnozdravstvena akcija na Jarunu
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, u utorak 7. travnja 2026. godine, na prostoru RSC Jarun (višenamjensko igralište pored Malog jezera) u vremenu od 11:00 do 17:00 sati, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva organiziraju javnozdravstvenu akciju namijenjenu svim građanima.
U sklopu događanja bit će omogućeno besplatno određivanje šećera i kolesterola iz krvi, mjerenje pedobrahijalnog indeksa (ABI) i krvnog tlaka (na preporuku lipidogram i HbA1c).
Posjetiteljima će na raspolaganju biti tematski organizirani edukativni kutci na kojima će biti dostupno medicinsko osoblje:
- Kutak za tjelesno zdravlje
- Kutak za mentalno zdravlje
- Kutak za spolno zdravlje
- Kutak o negativnim aspektima konzumacije alkohola
- Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece
- Kutak za socijalizaciju
Točna lokacija označena je na karti ispod.
Stručnjaci iz područja zdravstva pružat će individualne savjete o unaprjeđenju zdravlja, a građanima će biti dostupni i edukativno-promotivni materijali.
Pozivamo sve građane da nam se pridruže, učine prvi korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog zdravlja te se informiraju o načinima kako svakodnevnim izborima mogu smanjiti rizik od kroničnih nezaraznih bolesti i poboljšati kvalitetu života.