Popis lijekova za travanj 2024.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.04.2023. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
- putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/4641-278.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
Povodom ovogodišnjega Europskog tjedna mentalnoga zdravlja, održana je dodjela priznanja PoMoZi Da programa
Povodom ovogodišnjega Europskog tjedna mentalnoga zdravlja, održana je dodjela priznanja PoMoZi Da programa u prostorima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ , Mirogojska cesta 16 u Zagrebu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ dodijelilo priznanje najaktivnijim školama na području grada Zagreba i njihovim djelatnicima koji su bili uključeni u edukaciju PoMoZi Da, s ciljem zdravstvenog opismenjivanja odgojno – obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i mladih.
Dodjelu priznanja vodile su kolegice s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Odjela za prevenciju ovisnosti, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti mr. sc. Snježana Šalamon i mr.sc. Andreja Radić, diplomirane socijalne radnice.
Uvaženi gosti koji su sudjelovali dodjeli priznanja:
o Ministarstvo zdravstva, Dunja Skoko-Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu
o Ministarstvo znanosti i obrazovanja, izaslanica gospodina ministra Radovana Fuchsa, doc. dr. sc. Iva Ivanković, državna tajnica
o Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, gđa. Ivana Šešo, ravnateljica Obiteljskog centra
o Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade, stručna savjetnica za digitalizaciju, obrazovanje odraslih i projekte, gđa. Mirna Lončarević
o Predstavnica grada Zagreba, gđa. Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja u Sektoru zdravstva
o Ured WHO za Hrvatsku, voditeljica Ureda, prim. dr.sc. Pejnović Franelić, dr. med.
o Predstavnica UNICEF-a gđa. Leonarda Kušić
Priznanja su primile tri osnovne škole (OŠ Gračani, OŠ Matija Gubec i OŠ Sesvetski Kraljevec) i pet srednjih škola (Škola za primalje, Škola za medicinske sestre Vinogradska, I. gimnazija, V. gimnazija i X. gimnazija). Čestitamo školama te zahvaljujemo kolegicama i kolegama iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ na kontinuiranom osnaživanju naših učitelja i nastavnika i drugih odgojno – obrazovnih djelatnika na području grada Zagreba, kao i na velikoj podršci u provedbi programa PoMoZi Da.
Cilj PoMoZi Da programa je da učitelji, nastavnici i svi drugi odgojno – obrazovnim djelatnici u osnovnim i srednjim školama budu osobe od povjerenja i podrške i da, kada je to potrebno, na primjeren način upute učenike na traženje pomoći. Stoga je dodjela priznanja PoMoZi Da školama važna zbog prepoznavanja nužnosti ulaganja u mentalnozdravstvenu pismenost učitelja i nastavnika, jer je to kontinuirano ulaganje u različite kompetencije u području mentalnog zdravlja.
Pozivamo Vas, sve učitelje, nastavnike i ostale odgojno-obrazovne djelatnike iz osnovnih i srednjih škola u RH, da završite osnovnu razinu edukativnog programa PoMoZi Da, a zatim da se prijavite županijskim edukatorima i osigurate svoje mjesto na trodnevnoj edukaciji. Ulaganje u mentalnozdravstvenu pismenost, ali i mentalno zdravlje učitelja i nastavnika važan su dio podrške očuvanju i zaštiti mentalnoga zdravlja djece i mladih.
Poziv na razgovor – peračica laboratorijskog suđa (čistač-spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada) u Službi za mikrobiologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto peračica laboratorijskog suđa (čistač-spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada) u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Hripavac u Hrvatskoj (17.5.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 17.5.2024. godine, zaprimili smo 6528 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 228 |
| 1-4 | 356 |
| 5-9 | 638 |
| 10-14 | 2721 |
| 15-19 | 1567 |
| 20-40 | 436 |
| 41-59 | 458 |
| 60+ | 124 |
| Ukupno | 6528 |
Akcijom Volonteri u parku obilježen Međunarodni dan obitelji u parku Živjeti zdravo u Čakovcu
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, Zajednice sportskih udruga Čakovca i Međimurske županije, Međimurske prirode – javne ustanove za zaštitu prirode, Muzeja Međimurja i Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan, u parku Živjeti zdravo u Čakovcu je 15. svibnja obilježen Međunarodni dan obitelji održavanjem akcije Volonteri u parku.
U današnje vrijeme suočeni smo sve većim teretom kroničnih nezaraznih bolesti od kojih u Hrvatskoj pobolijeva i umire više od 90% stanovnika. Također, sve veći napori usmjereni su ka njihovoj prevenciji kao i promicanju i očuvanju zdravlja te provedbi zdravih stilova života. U promišljanju i planiranju ovakvog javnozdravstvenog djelovanja neophodno je uzeti u obzir sve aspekte socijalne zajednice kroz sve razine ekološkog pristupa, počevši od samog pojedinca, preko njegovih neposrednih i ostalih okruženja. U tom pogledu posebna je vrijednost obitelji. Uloga obitelji posebno je velika i važna u usvajanju kao i mijenjanju zdravih životnih navika, promicanju zdravlja i prevenciji danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Obiteljska blizina i podrška, komunikacija i uzajamno prihvaćanje zaštitni su čimbenici te je potvrđeno njihovo pozitivno djelovanje u prevenciji svih vrsta kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i mentalne bolesti.
Kako bi osvijestili važnost obitelji, Služba za socijalnu politiku i razvoj Ujedinjenih naroda, svjesna nenadomjestive uloge obitelji, 15. svibnja svake godine obilježava Međunarodni dan obitelji sazivanjem tematske sjednice u svom sjedištu, a 2024. godine tema je bila „Obitelji i klimatske promjene“.
Opisana ideja također je i jedan od aspekata kojom se bavi i komponenta Zdravlje i okoliš Nacionalnog programa Živjeti zdravo unutar koje se provodi aktivnost Volonteri u parku. Djelovanjem u zajednici volonteri u parku pomažu usvojiti zdrave stilove života, prosocijalno ponašanje, međugeneracijsku solidarnost, socijalnu integraciju djece s teškoćama u razvoju i očuvanje životne okoline. Pružanjem podrške obiteljima s djecom kroz strukturiranu organizaciju slobodnog vremena i druženja unutar sigurnog i zdravog okoliša u parkovima i dječjim igralištima žele se senzibilizirati građani o potrebi očuvanja zdravlja.
Ove godine, Međunarodni dan obitelji imao je za cilj podići svijest o tome kako klimatske promjene utječu na obitelji i ulogu koju obitelji mogu igrati u klimatskim akcijama. Stoga su, u sklopu aktivnosti Volonteri u parku Nacionalnog programa Živjeti zdravo, na prostoru Parka Živjeti zdravo u sklopu Perivoja Zrinski u Čakovcu provedene Vesele proljetne radionice namijenjene su djeci predškolske dobi i učenicima nižih razreda osnovnih škola te članovima njihovih obitelji. U sklopu održavanja akcije provedene su brojne aktivnosti i igre usmjerene zajedničkom sudjelovanju obitelji te provedbi zdravih stilova života na otvorenom. Na aktivnostima je sudjelovalo 500-tinjak sudionika koji su se vrlo zainteresirano uključili u sve ponuđene aktivnosti i proveli zajedničko popodne usmjereno ka zdravlju u krugu svojih najbližih.
Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2022. godini
Ozljede predstavljaju važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i pobolu.
U publikaciji “Ozljede u Republici Hrvatskoj” prikazan je mortalitet i morbiditet od ozljeda u Hrvatskoj po spolu, dobi i geografskoj distribuciji. Osim toga, publikacija sadrži i kratki dio u kojem su prikazani osnovni pokazatelji veličine problema u svijetu u svrhu usporedbe i boljeg razumijevanja važnosti ozljeda.
Publikaciju možete preuzeti ovdje .
Svjetski dan hipertenzije
Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja 2024. s temom „Mjeri svoj krvni tlak pravilno, kontroliraj ga i živi dulje“, čime se naglašava važnost edukacije o pravilnim metodama mjerenja krvnog tlaka.
Hipertenzija ili povišeni arterijski tlak je tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, te je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti.
Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka.
Povišen tlak godinama ne mora pokazivati simptome. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.
U 2022. godini hipertenzivne bolesti bile su na drugom mjestu od deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj.
Zabilježeno je 5 231 osoba umrlih od hipertenzivne bolesti od čega je 1 863 muškaraca i 3 368 žena.
Kardiovaskularne bolesti ukupno prvi su uzrok smrtnosti, a 2022. godine od njih je umrlo 22 303 osobe, odnosno 39,1 % umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti 43,8 % umrlih žena (12 738) te 34,3 % umrlih muškaraca (9 565).
Vodeće dijagnostičke podskupine u ukupnom mortalitetu su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,2 % (6 925) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 9,2 % (5 231).
Procjenjuje se da u svijetu 33 % odrasle populacije starosne dobi 30-79 godina ima hipertenziju te da je prevalencija hipertenzije veća kod muškaraca (34 %) nego kod žena (32 %).
Učinkovito upravljanje hipertenzijom smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kao i zatajenja bubrega.
Kako bi se smanjio rizik visokog krvnog tlaka potrebno je smanjiti unos soli, hraniti se uravnoteženom prehranom, prestati pušiti, izbjegavati prekomjerno pijenje alkohola, baviti se tjelesnom aktivnošću i održavati normalnu tjelesnu težinu.
Također je važno redovito kontrolirati vrijednosti krvnoga tlaka validiranim uređajem.
Na stranici Hrvatskog društva za hipertenziju nalaze se kratki edukativni filmovi o pravilnom mjerenju tlaka kao i popis validiranih uređaja za mjerenje.
Izvješće Svjetski zdravstvene organizacije o hipertenziji: https://www.who.int/publications/i/item/9789240081062
Infografiku o hipertenziji možete pogledati i preuzeti:
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/05/Infografika_hipertenzija.pdf
Informativni letak o hipertenziji možete pogledati i preuzeti:
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/05/Letak_hipertenzija.pdf
Preporuke za održavanje normalnog krvnog tlaka:
Povodom ovogodišnjega Europskog tjedna mentalnoga zdravlja, održana je promocija pojmovnika Znate li što je mentalno zdravlje?
Povodom ovogodišnjega Europskog tjedna mentalnoga zdravlja, održana je promocija pojmovnika Znate li što je mentalno zdravlje? u prostorima Edukacijskog centra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12 u Zagrebu.
Pozdravne govore su održali uvaženi gosti:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja za kvalitetu
Ministarstvo zdravstva, Dunja Skoko-Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu
Ured WHO za Hrvatsku, voditeljica Ureda, prim.dr.sc. Pejnović Franelić, dr. med.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, g. Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja
Posebna zahvala našim gošćama recenzenticama:
prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, prim. dr. med. spec. psihijatrije
prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, klinička psihologinja
Pojmovnik je predstavljen od dr. sc. Ljiljane Muslić, kliničke psihologinje i gošća recenzentica, a ono što se moglo čuti od brojnih stručnjaka su oduševljenje i riječi pohvale.
Nekoliko riječi recenzentica:
Pojmovnik mentalnog zdravlja priručnik je koji opisuje glavne pojmove iz područja mentalnog zdravlja. Ovaj je pojmovnik namijenjen prije svega osobama s psihičkim smetnjama i članovima njihovih obitelji, ali i svima koji se u svakodnevnom radu (ne samo u kliničkom) susreću s ovim osobama.
prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, klinička psihologinja
Pojmovnik je usklađen sa Strateškim okvirom razvoja zaštite mentalnog zdravlja RH, u kojem se ističe važnost suradnje svih dionika u promicanju pozitivnog mentalnog zdravlja i oporavku od mentalnog poremećaja.
prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, prim. dr. med. spec. psihijatrije
Ova publikacija šalje optimističnu poruku o tome što je mentalno zdravlje i na koji način možemo pronaći izvore podrške za ulaganje u te svakodnevnu brigu o vlastitom mentalnom zdravlju. Svrha pojmovnika jest objašnjenje pojmova koje često poistovjećujemo ili spominjemo u kontekstu mentalnog zdravlja jer samim razumijevanjem mentalnog zdravlja možemo razumjeti na koji način ulagati u njegovo očuvanje.
Više informacija o pojmovniku možete pronaći na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nacionalnog programa promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“.
Testiranje na hripavac i respiratorne viruse (COVID-19)
Od 15. svibnja 2024. godine uzimanje uzoraka za navedene uzročnike obavlja se u prijemnoj mikrobiološkoj ambulanti na adresi Rockefellerova 2, radnim danom (osim srijede) od 7:00-10:00 sati bez prethodne narudžbe.
Točnu lokaciju i ostale podatke o našoj ambulanti možete provjeriti OVDJE.
Molimo pacijente sa respiratornim simptomima da pri dolasku u ambulantu obavezno nose zaštitnu masku.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (19. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 12. svibnja 2024. godine pristiglo 19 532 prijava oboljelih od gripe, od čega je 19 prijava pristiglo u zadnjem (19.) tjednu. U narednim tjednima očekujemo daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 43 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pozitivnim uzorcima u 19. tjednu detektiran je virus gripe tip A i B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se pad broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip B. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Europski tjedan mentalnog zdravlja-Okrugli stol „Dobre prakse u EU i HR u području usluga u zajednici za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja“
Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), održao je okrugli stol 14. svibnja 2024. u 10 sati u Kući Europe na Trgu Europe, posvećen temi „Dobre prakse u EU i HR u području usluga u zajednici za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja“. Panelisti su raspravljali o važnosti podrške mentalnom zdravlju te politikama koje bi trebale biti prioritet kako u Europskoj uniji tako i u Hrvatskoj.
Panelisti su bili Adrian Pezdirc, glumac i moderator okruglog stola; prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti na HZJZ-u; Mira Pekeč Knežević, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom; Marina Vidović, predsjednica Udruge Feniks Split, stručnjakinja za peer podršku; Radmila Stojanović Babić, prof. soc. ped., predsjednica Udruge Susret i članica Mental Health Europe; te Antonela Golobić, fitness trenerica.
Okrugli stol bio je dio projekta ‘Naši glasovi za mentalno zdravlje’ kojim je započela istoimena digitalna kampanja. Cilj kampanje je informirati i osvijestiti javnost o izazovima i dobrim praksama u podršci mentalnog zdravlja u zajednici te politikama mentalnog zdravlja u HR i EU, potičući ih da sudjeluju na izborima za EU Parlament.
Zaključci okruglog stola bili su sljedeći: Mentalno zdravlje treba biti politički i financijski prioritet u EU i Hrvatskoj, neovisno o političkoj opciji na vlasti. Briga za mentalno zdravlje treba biti nadstranačka tema, a svaki političar bi trebao poduzeti korake za poboljšanje situacije, podržavajući kontinuitet politika mentalnog zdravlja u EU i HR. Također, važno je razvijanje kulture suradnje i povezivanje resursa za unapređenje mentalnog zdravlja u zajednici, jer je pružanje podrške u zajednici ključno za dobrobit svakog građanina, promičući tako osnovno ljudsko pravo na mentalno zdravlje.
Za sve one koji nisu bili u mogućnosti fizički sudjelovati, Live streaming događaja bit će na YouTube kanalu i Facebook stranici (https://www.facebook.com/share/v/6qZ6c5i2bx5zeHL7/) Saveza udruga za mentalno zdravlje.
HZJZ i UNICEF predstavili Analizu stanja uhranjenosti i prehrane djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj
Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu
Djeca odrastaju u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike
Među glavnim izazovima su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja
Zagreb, 13. svibnja 2024. – U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku jučer su predstavili ključne uvide Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece 0-9 godina u Republici Hrvatskoj, na skupu koji je okupio brojne stručnjake iz područja zdravstva, odgoja i obrazovanja te predstavnike ministarstava, akademske zajednice i medija.
Analiza stanja donosi pregled podataka i trendova iz istraživanja o uhranjenosti i prehrani djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj te čimbenika, praksi i politika koje utječu na uhranjenost i prehrambene navike djece. Za pripremu Analize provedeno je i istraživanje među zdravstvenim djelatnicima koji rade direktno s djecom.
Prema izdvojenim uvidima iz Analize stanja:
- Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
- Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece.
- Uočena je progresija razvoja nepravilnih prehrambenih navika u djece s dobi – djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.
- Postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece – veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.
- Percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece – prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja, nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane, a većina djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece kao jednu od najčešćih prepreka u dijagnosticiranju i liječenju debljine navodi nesuradljivost roditelja u prihvaćanju i pridržavanju savjeta.
Analiza također ukazuje na potrebe za:
- Jedinstvenim sustavom praćenja uhranjenosti djece različite životne dobi, uključujući praćenje podataka o dojenju.
- Jačanjem kompetencija zdravstvenih djelatnika za rad s roditeljima na prevenciji prekomjerne tjelesne mase.
- Dodatnim razvojem mreže Savjetovališta za prehranu za djecu i roditelje.
- Podizanjem kvalitete i izjednačavanjem mogućnosti prehrane u odgojno- obrazovnim ustanovama te edukacijom djelatnika uključenih u organizaciju i provođenje prehrane.
„Prema zadnjim podacima CroCOSI istraživanja 2021./2022. u Hrvatskoj nešto više od jedne trećine djece, odnosno njih 36,1%, u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Debljina u dječjoj dobi predstavlja značajno veći rizik za debljinu u odrasloj životnoj dobi kao i za druge zdravstvene rizike odnosno vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj danas pobolijeva i umire preko 90% ljudi. Uz to, debljina predstavlja i značajan ekonomski teret. U ovom trenutku oko 6,6% zdravstvenih troškova odlazi na liječenje posljedica ovog preventabilnog rizika – debljine kao i njezinih posljedica. Ovi zdravstveni i ekonomski tereti jasno ukazuju na potrebu ulaganja u multisektorski pristup prevencije debljine od najranije životne dobi. Samo predana, dugoročna i multisektorska suradnja može učiniti značajne iskorake u rješavanju ovog problema.“ – naglasila je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
Prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo uživati najvišu moguću razinu zdravlja, što uključuje i pravo na odgovarajuću hranu visoke hranjive vrijednosti. Međutim, 35 godina od donošenja Konvencije, podaci nam pokazuju da i u razvijenim zemljama djeca od najranije dobio odrastaju u okruženju koje potiče nezdravu prehranu. Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, po čemu se Hrvatska nalazi na 5. mjestu u Europi, uistinu zabrinjava, jer znamo kakve to negativne i dugoročne posljedice nosi za zdravlje i razvoj djece. Potreba za promicanjem zdrave prehrane nikada nije bila veća, a izazovi su složeni jer uključuju utjecaj marketinga, sjedilački način života te osviještenost, navike i mogućnosti samih obitelji. UNICEF će s Vladom RH, HZJZ-om i drugim partnerima nastaviti ulagati u promicanje pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase djece u Hrvatskoj.” – izjavila je Ana Dautović, v.d. predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Jedan od ključnih izazova predstavlja i marketing hrane i pića usmjeren prema djeci, kojim se utječe na prehrambene navike djece od najranije dobi te sklonost djece prema hrani s visokim udjelom zasićenih masti, transmasnih kiselina, šećera ili soli. U Hrvatskoj ne postoji sustav regulacije oglašavanja takve hrane usmjerenog prema djeci, stoga su na skupu predstavljene i dvije publikacije – vodiči za kreiranje politika vezanih reguliranje marketinga hrane i pića usmjerenog prema djeci: Poduzimanje mjera zaštite djece od štetnog utjecaja marketinga hrane – pristup temeljen na pravima djeteta (UNICEF i SZO) te Marketing nezdrave hrane i bezalkoholnih pića usmjeren prema djeci (UNICEF).
„Korijeni debljine su duboki i kompleksni te je za zaustavljanje trenda rasta prekomjerne tjelesne mase i debljine ključno poznavati situaciju vezano uz stanje uhranjenosti, ali i životne navike, specifičnosti različitih životnih okruženja, javne politike, postojeće intervencije te stavove i potrebe stručne zajednice. Poznavanje navedenih čimbenika uz dobru multisektorsku suradnju preduvjet je i početna točka za preventivno djelovanje od najranije dobi – istaknula je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Analiza stanja uključuje i preporuke za daljnje unaprjeđenje politika i praksi za razvoj poticajnog prehrambenog okruženja i poticanje pravilne prehrane djece kroz suradnju relevantnih sektora i dionika u Hrvatskoj. Zaključci rasprave sudionika ovog skupa također će biti uključeni u publikaciju Analize stanja, koja će biti objavljena u online i tiskanom izdanju.
COVID-19 u Hrvatskoj (14.5.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 19. kalendarskom tjednu (tjedan od 6. do 12. svibnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 35 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 19. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 3. travnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
WADA imenovala neovisnog istražitelja
WADA je međunarodna organizacija zadužena za nadzor globalne borbe protiv dopinga u sportu. Sa sjedištem u Kanadi i većinom čelnika iz zemalja NATO-a, to je uglavnom zapadna organizacija. Vrlo su osjetljivi na kritike sa Zapada. Oduprla se nekim od najekstremnijih kritika, primjerice od strane čelnika USADA-e. Također su imenovali neovisnog istražitelja da ispita što se dogodilo u Kini i je li WADA bila u pravu što je prihvatila kinesku istragu i izvješće. WADA je imenovala Erica Cottiera, glavnog tužitelja jedne švicarske regije. Sjedište WADA-e je u Kanadi, ali je organizacija registrirana u Švicarskoj. USADA je kritizirala imenovanje sugerirajući da Cottier nije dovoljno “neovisan”. Thoms Bach, čelnik Međunarodnog olimpijskog odbora, izrazio je podršku WADA-i. Potaknuti NY Timesom i drugim medijima, brojni zapadni sportaši tvrde da se osjećaju “prevarenim” za medalje na Olimpijskim igrama u Tokiju budući da su 5 medalja osvojili kineski plivači umiješani u “dopinški skandal” TMZ-a. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Kretanje ospica u Europi – epidemiološka situacija
S obzirom na povećan broj prijava oboljenja od ospica u Europi i nama susjednim zemljama* povećava se mogućnost unosa bolesti u našu populaciju te donosimo kratko priopćenje.
U Hrvatskoj su cijepni obuhvati zadnjih godina nešto niži od optimalnih za postizanje kolektivnog imuniteta i razlikuju se među županijama i mjestima. Postoji mogućnost uspostave cirkulacije virusa ospica pojavi li se u nekim od gradova s niskim cijepnim obuhvatima, pogotovo ako bi se radilo o djeci predškolske dobi, što bi moglo rezultirati manjim epidemijama. Od početka 2024. godine do danas (5.6.2024.) zaprimili smo 18 prijava oboljelih od ospica. Trenutno dostupni podaci upućuju da se više od 55% oboljelih zarazilo tijekom boravka izvan Hrvatske (importirani slučajevi), nekoliko njih prenijelo je infekciju na svoje necijepljene bliske kontakte, a za nekoliko oboljelih način zaražavanja ne može se utvrditi.
Osnovna mjera za sprečavanje epidemije ospica održavanje je visokih cijepnih obuhvata stanovništva (≥ 95 %), čime se onemogućava prijenos bolesti u slučaju unosa izvana. Stoga savjetujemo :
- roditeljima i liječnicima, prvenstveno specijalistima pedijatrije i školske medicine, ne odgađati cijepljenje protiv ospica predviđeno kalendarom cijepljenja te nadoknaditi cijepljenje djece koja nisu primila cjepiva sukladno svojoj dobi u skladu s kalendarom cijepljenja (ako ne postoje kontraindikacije);
- svim osobama koje putuju van zemlje da se posavjetuju u cijepnim stanicama nadležnih županijskih zavoda trebaju li se (do)cijepiti protiv ospica;
- svim osobama koje su se vratile s putovanja i/ili bile u kontaktu s osobama nerazjašnjene bolesti praćene povišenom tjelesnom temperaturom i osipom da se jave liječniku čim prije, a liječnicima koji pregledavaju takve pacijente da diferencijalnodijagnostički u obzir uzmu i ospice (preporučljivo je dolazak liječniku najaviti telefonom ili mailom da se izbjegne čekanje s drugim bolesnicima u čekaonici, s obzirom na to da grupiranje osoba u čekaonicama pogoduje širenju infekcije virusom ospica);
- svim liječnicima koji postave sumnju na ospice da odmah izoliraju oboljelog, telefonom obavijeste nadležnu epidemiološku službu te odmah prijave sumnju na ospice elektronički organizacijskoj jedinici za higijensko-epidemiološku zaštitu (HE) putem CEZIH-a ili na obrascu Prijava oboljenja – smrti od zarazne bolesti i odmah obrazac dostave organizacijskoj jedinici za HE zaštitu;
- u sprečavanju daljnjeg širenja ove vrlo zarazne bolesti potrebna je brza epidemiološka intervencija te je bitna uska suradnja oboljelih, kontakata oboljelih i liječnika s epidemiološkim timovima.
Podaci o oboljelima u Hrvatskoj zanavljat će se po potrebi, ovisno o epidemiološkoj situaciji.
*Više informacija dostupno na sljedećim poveznicama:
https://www.ecdc.europa.eu/en/measles/surveillance-and-disease-data
https://www.who.int/europe/publications/m/item/epidata-3-2024
Hrvatski dan šećerne bolesti 2024.
Ove godine 14. svibnja treći put zaredom obilježavamo Hrvatski dan šećerne bolesti.
Hrvatski sabor 2022. godine donio je odluku o proglašenju ovog dana na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, u cilju jačanja svijesti te provođenja dodatnih preventivnih aktivnosti i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u RH.
Šećerna bolest u svijetu
U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 784 milijuna do 2030. godine. Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svakih 5 sekundi od šećerne bolesti umire 1 osoba, a gotovo polovina je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika.
Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Šećerna bolest u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj je 2023. godine prema prvim podacima CroDiab registra (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 395.058 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000.
Rizični čimbenici
Neki rizični čimbenici koje ne možete promijeniti, a povećavaju rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 jesu:
- starija životna dob (iznad 45 godina života)
- srodnik s dijabetesom tipa 2
- sindrom policističnih jajnika (PCOS)
- dijagnoza gestacijskog dijabetesa u trudnoći
Osim ovih, postoje i rizični čimbenici za nastanak dijabetesa tipa 2 na koje možete utjecati:
- prekomjerna tjelesna težina i pretilost
- nezdrava prehrana
- pušenje
- premalo tjelesne aktivnosti (manje od 3 puta tjedno)
Informirajte se koliki je Vaš rizik i kako ga smanjiti pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2.
Kako prepoznati?
U početku dijabetes ne dovodi do simptoma i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati svoju razinu šećera u krvi, osobito ako imate neki od rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost da ćete oboljeti od dijabetesa. Provjerite svoju razinu šećera u krvi ako:
- niste kontrolirali razinu šećera u krvi u protekle dvije godine
- ste stariji od 50 godina
- imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25)
- imate osobe s dijabetesom u obitelji
- imate povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi
- imate sindrom policističnih jajnika
- ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine preko 4 kg
Simptomi
Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):
- pojačano žeđanje
- učestalo mokrenje
- pojačana glad
- umor
- zamućen vid
- usporeno cijeljenje rana
- smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima
Godišnja dijabetička kontrola
Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku nemaju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja. Ako Vi ili netko od Vaših bližnjih imate šećernu bolest, obavezno pročitajte letak Godišnja dijabetička kontrola i uradite ovaj pregled ako još niste.
Hripavac u Hrvatskoj (10.5.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 10.5.2024. godine, zaprimili smo 6511 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 226 |
| 1-4 | 354 |
| 5-9 | 636 |
| 10-14 | 2716 |
| 15-19 | 1567 |
| 20-40 | 432 |
| 41-59 | 456 |
| 60+ | 124 |
| Ukupno | 6511 |
Europski tjedan mentalnog zdravlja od 13. do 19. svibnja 2024.
Ove godine od 13. do 19. svibnja obilježavamo peti Europski tjedan mentalnog zdravlja. Obilježavanje je pokrenula organizacija Mental Health Europe s ciljem osvještavanja važnosti mentalnoga zdravlja u svakodnevnom životu svakog pojedinca i zajednice. Ovogodišnja tema obilježavanja je BOLJE ZAJEDNO: Zajedničko stvaranje budućnosti mentalnog zdravlja.
Nacionalni program Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pridružuje se sljedeći tjedan obilježavanju Europskog tjedna mentalnoga zdravlja. U obilježavanju Europskog tjedna mentalnog zdravlja sudjelujemo od samih početaka. Kroz različite aktivnosti uživo i na društvenim mrežama promičemo važnost svakodnevnog ulaganja u mentalno zdravlje, pozivamo na osvještavanje važnosti brige o mentalnom zdravlju i predlažemo neke jednostavne načine brige i ulaganja u mentalno zdravlje koje možete uvrstiti u vašu svakodnevnu rutinu.
Ove godine nismo sami u obilježavanju. Upravo u skladu s ovogodišnjom temom obilježavanja, BOLJE ZAJEDNO: Zajedničko stvaranje budućnosti mentalnog zdravlja, sudjelujemo zajedno s našim partnerima, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“ i Hrvatskim savezom udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ).
Mental Health Europe definira zajedničko stvaranje na sljedeći način:
Suradnički pristup koji uključuje sve dionike važne za mentalno zdravlje koji zajedno i ravnopravno rade na razvoju i provedbi politika, usluga, programa i komunikacije te potiču pozitivno mentalno zdravlje prema psihosocijalnom modelu i pristupu koji se temelji na ljudskim pravima.
- Zajedničko stvaranje znači da različiti ljudi rade zajedno prema jednom cilju: boljem mentalnom zdravlju za sve.
- Jednako se vrednuje znanje ljudi s iskustvom poteškoća mentalnog zdravlja i ljudi koji ih podržavaju te stručnjaka i donositelja odluka.
- Najbolje akcije u području mentalnog zdravlja su one koje uvažavaju stvarne potrebe ljudi. Zato su glasovi ljudi važni!
- Zajedničko stvaranje potiče odgovornost, povjerenje, moć i zajedničku odgovornost.
- Važno je promicati pozitivno mentalno zdravlje, stvarati mogućnosti oporavka i jačanja brige o mentalnom zdravlju te zajedničku društvenu uključenost, uz doprinos svakog od nas.
- Najlakši oblik zajedničkog stvaranja je rad s ljudima oko vas! Kada biste vi i vaša zajednica bili uključeni u odluke koje se tiču inicijativa za mentalno zdravlje, čemu biste dali prioritet i kako?
- Ovogodišnji #EuropskiTjedanMentalnogZdravlja poziva da zajedničko stvaranje postane stvarnost.
- Raditi „sa“ je bolje nego raditi „za“. Mi smo #BoljiZajedno.
Pridružite nam se u obilježavanju Europskog tjedna mentalnog zdravlja 2024.!
NAJAVLJUJEMO SLJEDEĆA DOGAĐANJA:
OBAVJEST: Zbog navedenih vremenskih uvjeta odgađa se Hodanje za mentalno zdravlje predviđeno sutra, 16.05.2024.
Novi termin održavanja Hodanja za mentalno zdravlje je idući četvrtak, 23.05.2024. na istoj lokaciji: kod pozornice na jezeru Bundek u Zagrebu, vrijeme okupljanja: 18.00 sati.
Europski tjedan mentalnog zdravlja 2024.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klasa: 007-03/24-15/3, Urbroj: 117-15-24-5 od dana 24. travnja 2024., suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-3 od dana 16. ožujka 2022., Klasa: 100-01/24-03/139, Urbroj: 534-03-3-1/6-24-9 od dana 6. svibnja 2024. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.