Popis lijekova za siječanj 2024
Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.01.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
- putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti
Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se 15. veljače s ciljem podizanja svijesti o zloćudnim bolestima kod djece te pružanja podrške oboljeloj djeci i adolescentima, kao i njihovim obiteljima te preživjelima. Osnivač obilježavanja – organizacija Childhood Cancer International (CCI), promiče dublje razumijevanje problema i izazova koji se odnose na rak kod djece te ističe potrebu za pravednijim i boljim pristupom liječenju i skrbi za svu djecu oboljelu od raka.
Svake godine, više od 400.000 djece i adolescenata mlađih od 20 godina oboli od raka. Stopa preživljavanja ovisi o regiji, s 80 % preživljavanja u većini zemalja s visokim prihodima, dok je u zemljama s niskim i srednjim prihodima preživljavanje samo 20 %.
Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2022. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 92 djece (43 u dobi od 0-4 godine, 21 u dobi 5-9 godina i 28 u dobi od 10-14 godina). Bilo je 47 slučajeva raka u dječaka i 45 u djevojčica. Najčešći tipovi raka bile su leukemije (32 slučaja), maligni tumori mozga (11 slučajeva) i maligni tumori bubrega (9).
Svjetska zdravstvena organizacija je 2018. uz podršku St. Jude Children’s Research Hospital pokrenula Globalnu inicijativu za rak kod djece s kojom se pruža podrška i tehnička pomoć vladama u osmišljavanju i održavanju visokokvalitetnih programa liječenja oboljele djece od raka. Cilj je postići barem 60 % preživljavanja za svu djecu oboljelu od raka do 2030. godine.
Za razliku od raka kod odraslih, većina malignih bolesti kod djece nema poznati uzrok. Manji dio malignih bolesti kod djece se povezuje s genetskim čimbenicima (njih oko 10 %), dok se ostatak povezuje s okolišnim čimbenicima, prenatalnim i perinatalnim čimbenicima, infekcijama i imunološkim poremećajima, iako točni uzroci još nisu razjašnjeni. Budući da danas nije moguće spriječiti rak kod djece, najučinkovitija strategija za smanjenje tereta raka kod djece i poboljšanje rezultata je fokusirati se na pravovremenu, točnu dijagnozu, praćenu dokazano učinkovitom terapijom uz prilagođenu podršku. Kada se rak rano identificira, vjerojatnije je da će odgovoriti na liječenje što će rezultirati većom vjerojatnošću preživljavanja i manje intenzivnim liječenjem.
Izvori:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cancer-in-children
ICCD – International Childhood Cancer Day
Poništenje dijela natječaja od dana 20. prosinca 2024.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 20. prosinca 2024.
Više pogledajte ovdje.
EU4Health poziv na dostavu prijedloga – suradnja EU-a i SAD-a na području raku pluća
Izvršna agencija Europske unije zadužena za upravljanje programima i inicijativama u zdravstvu i digitalnoj transformaciji (HaDEA) objavila je poziv za dostavu prijedloga u okviru EU4Health programa pod oznakom EU4H-2024-PJ-04, koji se odnosi na suradnju između EU i SAD-a u području istraživanja raka pluća. U nastavku slijedi kratak pregled poziva.
Status: Otvoreno
Datum objave i otvaranja: 16. siječnja 2025.
Rok za prijavu: 18. ožujka 2025., 17:00 (CET)
Program financiranja: EU4Health Programme (2021/2027)
Prihvatljivi prijavitelji: Akademske i obrazovne ustanove, istraživački instituti, javnozdravstveni instituti, bolnice, stručne mreže (uključujući ERN) i međunarodne organizacije i državama članicama Broj partnera: 1 samostalni prijavitelj ili konzorcij
Budžet: 500.000 €
Cilj: Podržati Europe’s Beating Cancer Plan uspostavljanjem sinergija između USA Cancer Moonshot Initiative, Europe’s Beating Cancer Plan i EU Cancer Mission, čime se doprinosi unapređenju zdravlja u Uniji i smanjenju opterećenosti bolestima.
Za više informacija o samom natječaju pogledajte na službenim stranicama Europske Komisije na: Call for proposals for EU-USA cooperation on lung cancer.
WADA izdaje zahtjev za dostavu prijedloga za domaćinstvo regionalnih simpozija 2026.
Svjetska antidopinška agencija (WADA) osnovana je 1999. godine kao međunarodna neovisna agencija sastavljena i podjednako financirana od strane sportskog pokreta i vlada svijeta. Njezina misija uključuje znanstveno istraživanje, edukaciju, razvoj antidopinških kapaciteta te praćenje Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeksa) – dokumenta koji usklađuje antidopinške politike u svim sportovima i svim zemljama. Za 2026. WADA namjerava zamijeniti svoj godišnji simpozij, koji se tradicionalno održava u Lausanni u ožujku, s četiri regionalna simpozija u Europi, Africi, Aziji/Oceaniji i Americi. Simpoziji će biti osmišljeni tako da se pozabave jedinstvenim potrebama i izazovima dionika u različitim regijama prije implementacije Kodeksa 2027. i međunarodnih standarda. Događaji će pružiti prilike za razmjenu znanja, izgradnju kapaciteta i poticanje partnerstva za jačanje globalne antidopinške zajednice.
Gledajući godišnji kalendar za 2026., WADA predlaže sljedeći redoslijed i vrijeme održavanja simpozija:
Europa – između veljače i ožujka 2026.,
Afrika – između travnja i svibnja 2026.,
Azija i Oceanija – između svibnja i srpnja 2026.,
Amerika – između srpnja i rujna 2026.
Poziv za gradove/države domaćine
Prijedlog država/gradova, potencijalnih domaćina simpozija, treba poslati na engleskom i/ili francuskom, do 4. travnja 2025. (17.00 h). (V.B)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (6. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 9. veljače 2025. godine pristiglo 24498 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 5507 prijava (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu više od 50% u zadnjem tjednu čine prijave iz pet županija: Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Zagrebačke i Varaždinske županije. Najveća kumulativna stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Varaždinskoj, Karlovačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijava gripe prema županijama u sezoni 2024./2025.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona
Tijekom tekuće sezone zaključno sa šestim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1157 oboljelih, od kojih 67 na jedinicama intenzivnog liječenja. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno trideset smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u šestom tjednu je oko 37% pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu je u preko 70% uzoraka detektiran virus gripe B. U subtipiziranim uzorcima gripe A prevladava virus gripe A/H1N1pdm09.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
UCI: Zabranjeni inhalatori ugljičnog monoksida
Međunarodna biciklistička unija (UCI) 10. veljače 2025. primjenjuje zabranu za višekratnu upotrebu inhalatora za ugljični monoksid. Odluka je donesena na sastanku Izvršnog odbora UCI-ja u Francuskoj 08. veljače 2025. Bit će dopušteno samo unutar medicinske ustanove i pod odgovornošću medicinskog stručnjaka. Kontroverzna metoda, koju trenutno koriste neki od vrhunskih biciklista današnjice, bit će zabranjena ako se ne ispune strogi uvjeti i zahtjevi. Odluku je donijelo upravno tijelo sporta kako bi se zaštitilo zdravlje biciklista. Zabrinutost raste otkad su prošle godine izbile vijesti da su neki biciklisti, poput Tadeja Pogačara i Jonasa Vingegaarda, više puta koristili tu metodu. UCI je izdao nekoliko izjava i pregledao slučaj s medicinskim stručnjacima prije donošenja čvrste odluke.
Udisanje će ostati dopušteno “unutar medicinske ustanove i pod odgovornošću medicinskog stručnjaka s iskustvom u rukovanju ovim plinom iz medicinskih razloga”, rekao je UCI u priopćenju objavljenom 1. veljače. UCI objašnjava da se “ugljični monoksid (CO) obično koristi u sportskoj medicini za mjerenje ukupne mase hemoglobina (Hb) i volumena krvi, posebno za proučavanje učinaka treninga izdržljivosti i izloženosti nadmorskoj visini na kapacitet prijenosa kisika”. Međutim, možda najvažniji aspekt i temeljni razlog odluke je rizik koji predstavlja. “Ponavljano udisanje može dovesti do akutnih i kroničnih zdravstvenih problema kao što su glavobolja, letargija, mučnina, vrtoglavica i zbunjenost. Ovi se simptomi mogu pogoršati u bilo kojem trenutku, što dovodi do problema sa srčanim ritmom, paralizom i gubitkom svijesti”, stoji u priopćenju. Nova pravila će zabraniti posjedovanje, izvan medicinske ustanove, komercijalno dostupnih CO sustava za ponovno disanje povezanih s kisikom i CO cilindrima. Novo pravilo primjenjivat će se “na sve vlasnike licenci, timove i/ili tijela koja podliježu UCI propisima, kao i na bilo koju drugu osobu koja može posjedovati takvu opremu u ime vozača ili timova”. Upotreba ugljičnog monoksida izašla je na vidjelo tijekom Tour de Francea nakon što je web stranica Escape Collective izvijestila o korištenju blago toksičnog plina za optimizaciju visinskih treninga. (V.B)
COVID-19 u Hrvatskoj (11.2.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 6. kalendarskom tjednu (tjedan od 3. do 9. veljače 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 128 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 6. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obilježavanje Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije 2025. g.
Zajedničkom inicijativom Međunarodnog ureda za epilepsiju (engl. International Bureau for Epilepsy, IBE) i Međunarodne lige protiv epilepsije (engl. International League Against Epilepsy, ILAE), nastao je Međunarodni dan epilepsije, koji se od 2015. godine obilježava svakog drugog ponedjeljka u veljači kako bi se promovirala svijest o epilepsiji diljem svijeta. U Hrvatskoj je odlukom Hrvatskog sabora 17. listopada 2008. godine 14. veljače proglašen Nacionalnim danom oboljelih od epilepsije.
Međunarodni dan epilepsije inicijativa je kojom se potiče provedba desetogodišnjeg Međusektorskog globalnog akcijskog plana o epilepsiji i drugim neurološkim poremećajima (2022. – 2031.) Svjetske zdravstvene organizacije (engl. Intersectoral Global Action Plan on Epilepsy and other Neurological Disorders, IGAP). IGAP je desetogodišnji plan koji obuhvaća specifičan strateški cilj za jačanje pristupa javnog zdravstva epilepsiji i dva globalna cilja sa zadatkom uklanjanja glavnih nedostataka u liječenju i uključivanju osoba s epilepsijom diljem svijeta:
- globalni cilj 5.1: do 2031. godine zemlje će povećati pokrivenost uslugama liječenja epilepsije za 50 % u odnosu na trenutačnu pokrivenost iz 2021. godine.
- globalni cilj 5.2: 80 % zemalja razvit će ili unaprijediti svoje zakonodavstvo s ciljem promicanja i zaštite ljudskih prava osoba s epilepsijom do 2031. godine.
Postizanje ovih globalnih ciljeva trebalo bi značiti bolji pristup osoba s epilepsijom zdravstvenoj skrbi, ali i veće koristi od povećane socijalne uključenosti u svim sektorima naših društava, u skladu s njihovim ljudskim pravima.
Ove godine na Međunarodni dan epilepsije pozivaju se sve osobe oboljele od epilepsije i njihovi bližnji da podijele svoju osobnu priču i iskustva, kako bi se steklo bolje razumijevanje utjecaja epilepsije u cijelom svijetu.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti i pogađa ljude svih dobi. Više od 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju; gotovo 80 % njih živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Epilepsija se očituje epileptičnim napadajima – iznenadnim epizodama poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i svijesti. Tijekom napadaja mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, njuha, vida ili sluha, kao i određeni stupanj poremećaja svijesti.
Prema podacima publikacije Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Republici Hrvatskoj gotovo 60 tisuća osoba ima epilepsiju, a stopa prevalencije iznosi oko 1.500/100.000 stanovnika.
Uzroci nastanka bolesti i simptomi izrazito su raznoliki: u dječjoj je dobi, prema učestalosti, najčešći uzrok porođajna, odnosno neonatalna trauma, potom poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave, infekcije, novotvorine ili tumori, dok su u odrasloj dobi najčešći uzrok moždani udari, ozljede glave, intoksikacije, odnosno prekomjerno konzumiranje alkohola ili droga, tumori i infekcije. Premda je nasljedna predispozicija, tj. genetski čimbenici, odgovorna za pojavu epileptičkih napadaja, nasljeđivanje je vrlo složeno i mali se broj epilepsija nasljeđuje izravno s roditelja na dijete (idiopatska epilepsija). Kod bolesnika kod kojih se pretragama ne mogu ustanoviti oštećenja mozga, riječ je o kriptogenoj epilepsiji (skrivenog, nevidljivog oštećenja).
Dvije su osnovne skupine napadaja: generalizirani (s potpunim poremećajem svijesti) i parcijalni (bez poremećaja ili s djelomičnim poremećajem svijesti). Od generaliziranih napadaja najčešći su veliki napadaji (grand mal) s potpunim gubitkom svijesti i grčevima mišića, pri čemu osoba često poplavi, ugrize se za jezik i pomokri se, te tzv. mali napadaji (apsans) koji se najčešće javljaju u dječjoj dobi, a očituju se kratkotrajnim prekidom dotadašnje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i kratkotrajnom odsutnošću. Otkrivaju se najčešće kada dijete krene u školu. Ako su napadaji česti, dijete može imati i problema u praćenju nastave. Parcijalni napadaji karakterizirani su izostankom poremećaja ili djelomičnim poremećajem svijesti. Izgled napadaja ovisi o lokalizaciji epileptičkog žarišta, npr. grčenje jednog dijela tijela, osjetne senzacije ili promjene percepcije osjeta.
Dijagnoza epilepsije postavlja se na temelju detaljne anamneze, neurološkog pregleda i elektroencefalografskog snimanja (EEG). Nije svaki poremećaj svijesti epileptični napadaj.
Liječenje epilepsije se započinje farmakološkom terapijom. U slučajevima u kojima se usprkos redovitom uzimanju odgovarajućih lijekova i dalje pojavljuju epileptički napadi, ponekad se primjenjuje neurokirurško liječenje. Vrsta liječenja ovisi o tipu napadaja i o rezultatu dijagnostičke obrade. Potrebne su redovite neurološke kontrole uz EEG snimanje, jer se nerijetko događa da se nakon određenog vremena mora promijeniti doza lijeka ili sam lijek.
Započela je provedba europskog projekta posvećenog smanjenju tereta demencije, drugih neuroloških poremećaja i povezanih bolesti
- Više od 7,500 osoba biti će uključeno u 44 pilot-projekta koji će se održati u sklopu Joint Action-a JADE Health
- Tijekom svog trogodišnjeg trajanja, projekt će se financirati sa 5 milijuna eura te će u njemu ukupno sudjelovati 47 organizacija iz 17 različitih zemalja
- Više od 2 milijuna građana bit će uključeno u ovaj projekt koji nastoji povećati svijest i smanjiti stigmu povezanu s prethodno spomenutim bolestima
Mentalni poremećaji predstavljaju značajan javnozdravstveni izazov zbog svoje učestalosti, utjecaja na kvalitetu života i ekonomskih zahtjeva, iz čega je jasno vidljiva potreba za javnopolitičkim djelovanjem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, mentalni poremećaji sa sobom nose troškove od 600 milijardi eura godišnje, što je podjednako 4.1% BDP-a. Pandemija je dodatno pogoršala ovu krizu, posebice utječući na mlade i osobe s postojećim zdravstvenim teškoćama.
Istovremeno, svjetska populacija postaje sve starija te je trenutno čak 9% osoba starijih od 64 godine. Ujedinjeni narodi (UN) predviđaju da će do 2050. godine ta brojka porasti na čak 16%, što znači da će svaka šesta osoba biti starija od 64 godine (UN 2019; Yang, Zheng i Zhao 2021). Nezarazne bolesti (NCDs), poput demencije i drugih neuroloških poremećaja, smatraju se sedmim vodećim uzrokom smrti i glavnim uzrokom smanjenja kvalitete života i ovisnosti o pomoći među starijom populacijom, prisutne u 70% slučajeva. Neurodegenerativni poremećaji, uključujući i Alzheimerovu bolest kao najčešći neurološki poremećaj povezan s demencijom, koji čini 60-70% svih slučajeva demencije, trenutno pogađaju više od 55 milijuna ljudi širom svijeta. Pandemija je dodatno opteretila mentalno zdravlje ljudi, osobito mladih i onih s postojećim mentalnim problemima.
Kako bi odgovorila na ove izazove, Europska komisija je na listi prioriteta izjednačila mentalno zdravlje sa tjelesnim, uvođenjem 20 krovnih inicijativa podržanih s 1,23 milijarde eura iz različitih financijskih instrumenata. Projekt, odnosno Joint Action (zajednička akcija) JADE Health – Joint Action addressing DEmentia and HEALTH – jedna je od tih inicijativa namijenjenih implementaciji validiranih najboljih praksi i/ili ekonomski učinkovitih intervencija kroz internacionalne pilot-inicijative, koje pritom nastoje nadograditi i ojačati politike i programe.
Projektni partneri iz 17 zemalja, 22 pridružene organizacije (AE) i 8 povezanih partnera (AP), kao i glavni dionici, okupit će se 12. i 13. veljače 2025. u Meridi, Španjolska, na događaju kojim će se obilježiti početak samog projekta JADE Health, a organizirati će ga Fundacion Para La Formacion e Investigacion de los Profesionales de la Salud de Extremadura (FUNDESALUD), glavni partner i koordinator konzorcija.
Corinne Salinas, savjetnica za ovaj projekt iz Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA), te visokopozicioniari stručnjaci u području demencija i s njom povezane stigme također se prisustvovati događanju.
JADE Health zalaže se za sveobuhvatan i holistički pristup zdravstvenoj skrbi, usmjeren na višestruke čimbenike svih dimenzija dobrobiti. To uključuje poboljšanje zdravstvene pismenosti, podizanje svijesti o demenciji i promicanje ranog otkrivanja kroz probire i primarnu prevenciju, osobito među visokorizičnim populacijama. Projekt je posvećen podršci osobama koje žive s demencijom ili drugim neurološkim poremećajima, potičući ranu intervenciju i poboljšanje edukacije o ovoj problematici. Nadalje, JADE Health nastoji podići društvenu svijest o demenciji kroz ciljano obrazovanje obitelji, stručnjaka iz područja skrbi i drugih ključnih dionika.
Ovaj događaj pružit će jedinstvenu priliku za dubljim razumijevanjem izazova, glavnih ciljeva i ključnih komponenata projekta, usklađujući se sa “Sveobuhvatnim pristupom mentalnom zdravlju 2023.” Europske komisije.
Nadalje, ovaj će događaj doprinijeti usklađivanju zajedničke vizije među partnerima u projektu, usmjeravajući se se na odabir najboljih praksi i modela skrbi koji će se prilagođavati pojedinom implementacijskom kontekstu, a ujedno će i definirati sljedeće korake za zadatke u okviru radnih paketa.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u projektu sudjeluje u ulozi voditelja radnog paketa 3, što je radni paket zadužen za evaluaciju (engl. Work Package 3). Uz to, HZJZ sudjeluje i u drugim zadacima unutar ostalih radnih paketa. 
Dan crvenih haljina 2025.
Javnozdravstvena kampanja „Dan crvenih haljina“ pokrenuta je u Hrvatskoj kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.
Prva kampanja „Dan crvenih haljina“, #nosicrveno, odnosno, „Go Red for Women“ pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila, srca i mozga kod žena. Američko kardiološko društvo pokrenulo je kampanju 2004. godine u SAD-u, a Svjetska kardiološka federacija kampanju je proširila na globalnu razinu. Danas više od 50 zemalja diljem svijeta provodi nacionalne kampanje „Go Red for Women“ #nosicrveno, podižući svijest i osiguravajući sredstva za borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara, kroz organizaciju stručnih skupova, obrazovno-promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja.
Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.
Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu da obrate posebnu pozornost na srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.
U Hrvatskoj je Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo ovu kampanju posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, koja se obilježava prvog petka u veljači.
Kardiovaskularne bolesti, koje uključuju moždani udar, su broj 1 uzrok smrti žena. Pogađaju gotovo polovicu žena starijih od 20 godina, no mnoge žene nisu svjesne svoje najveće zdravstvene prijetnje.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:
- oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
- trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
- preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
- korištenje hormonske nadomjesne terapije.
- migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
- iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
- iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Specifični simptomi moždanog udara kod žena:
- gubitak svijesti ili nesvjestica
- opća slabost
- poteškoće disanja ili kratkoća daha
- zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
- nagla promjena ponašanja
- uzrujanost
- halucinacije
- mučnina ili povraćanje
- bol
- štucanje.
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među pet najčešćih uzroka smrti. U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3 255 osoba, odnosno 6,3 % svih umrlih. Od toga je 1 433 umrlih muškarca (5,6 % od svih umrlih muškaraca) i 1 822 umrlih žena (7,1 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 283 osoba odnosno 3,5 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine više su u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina, gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 14 000 osoba zbog moždanog udara.
Prema podacima Eurostata, posljednjih 19 godina (od 2002. do 2021. g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 287,1/100 000 u 2002. na 124,7/100.000 u 2021.), što je malo izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine. Pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti sličan je kod oba spola.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2021. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (353,9/100 000), a s najnižom Švicarska (37,1/100 000), dok standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj iznosi 124,7/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
HZJZ provodi edukativno promotivnu kampanju koristeći digitalne tehnologije za podizanje svijesti, jačanje prevencije i pravovremenog liječenja moždanog udara, što je i cilj Dana crvenih haljina. Isto tako održava predavanja na temu moždanog udara u žena. Za potrebe kampanje kreirani su edukativni video materijali, članci, infografike i plakati. Tiskani i elektronski materijali distribuirani su zainteresiranim ustanovama, te zavodima za javno zdravstvo koji obilježavaju taj dan. Svi materijali dostupni su na društvenim mrežama HZJZ-a, kao i na mrežnoj stranici HZJZ-a, https://www.hzjz.hr.
Zaposlenice Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti pridružile su se kampanji i u znak podrške odjenule crveno.
Povodom obilježavanja Dana crvenih haljina, u organizaciji Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana i Hrvatskog liječničkog zbora – Podružnica Krapinsko-zagorske županije, u četvrtak 6. veljače održan je stručni skup o epidemiologiji, prevenciji i liječenju moždanog udara, s naglaskom na specifičnosti moždanog udara kod žena.
Na skupu su sudjelovale s pozvanim predavanjem i voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije i Bojana Mahmutović, dr. med., spec. epidemiologije s temom „Epidemiologija moždanog udara u Hrvatskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji – razlike žena i muškaraca”.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (5. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 2. veljače 2025. godine pristiglo 18991 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 6864 prijava (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Najveća kumulativna stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijava gripe prema županijama u sezoni 2024./2025.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi sa sezonama gripe prije pandemije COVID-19 (grafikon 4.).
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno dvadesetšest smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 5. tjednu je oko 40 % testiranih uzoraka pozitivno na virus gripe, pri čemu se podjednako detektiraju virusi gripe A i gripe B. Među subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A prevladava virus A/H1N1pdm09.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Obavijest o prestanku rada cijepnog punkta
Cijepljenje srijedom (bez narudžbe) se više ne održava od 16.00 do 19.00 sati.
Na cijepljenje se građani mogu naručiti putem e-mail-a cijepnastanica@hzjz.hr ili putem telelefona 01/6384-576; 01/6384-572.
Cijepljenje se provodi od ponedjeljka do petka, uz prethodnu narudžbu, na adresi Rockefellerova 7a (dvorišna zgrada).
Više o cijepljenju pročitajte OVDJE.
Prijavite i vi doping!
Prošle godine zabilježen je najveći broj prijava dopinga UKAD-u (V. Britanija) od pokretanja kampanje za prijavu Protect Your Sport (studeni 2020.). UKAD-ov tim za obavještajne i istražne poslove primio je 211 izvješća o sumnji na nedolično ponašanje u 30 sportova 2024. (od siječnja do prosinca). Ove brojke rastu iz godine u godinu. Organizacija za borbu protiv dopinga doživjela je postupnu promjenu u stavu prema prijavljivanju, sve je više pojedinaca spremnih podijeliti informacije s UKAD-om ako njihov identitet ostane anoniman. Inicijativa Protect Your Sport prvi je put pokrenuta u studenom 2020. s ciljem povećanja broja obavještajnih izvješća koja stižu organizaciji iz elitne sportske zajednice. Mario Theophanous, voditelj obavještajnih službi i istraga UKAD-a, rekao je: “Za UKAD je važno da se sportaši i sportska zajednica osjećaju sigurno razgovarajući s nama i da normaliziramo prijavu dopinga u sportu. Jedan od glavnih razloga zašto objavljujemo ove brojke u izvješćima jest da pokažemo pojedincima koji su nesigurni u vezi s prijavljivanjem da nisu sami – postoje i drugi poput vas koji žele zaštititi integritet svog sporta.” Godine 2023. UKAD je angažirao agenciju za bihevioralni dizajn da istraži proces prijavljivanja zviždača, uključujući motivacije i prepreke koje ljudi doživljavaju prijavljujući dopinške prijave. Istraživačka skupina, koja je uključivala sportaše i pomoćno osoblje sportaša, rekla je UKAD-u da su bili motivirani prijaviti incidente koji su utjecali na “poštenost” u sportu, ali su bili zabrinuti da njihov identitet neće ostati anoniman. Kako bi otklonio zabrinutost oko identiteta, UKAD je nedavno pokrenuo uslugu anonimnog SMS-a i WhatsApp-a. Ova nova usluga već se pokazala popularnom metodom za pojedince da razgovaraju izravno s UKAD-om. UKAD ne može vidjeti ime ili broj osobe koja prijavljuje, ali može odgovoriti na poruke i odraditi tekstualni razgovor. Mario Theophanous je nastavio: “Novi WhatsApp i anonimni SMS servis omogućuje sportašima i pomoćnom osoblju da brzo i anonimno dijele informacije s nama, a usluga omogućuje našim istražiteljima da odgovore osobi koja je prijavila u stvarnom vremenu, prikupljajući potrebne dokaze koji su nam potrebni za provođenje naše istrage. “Nadamo se da ćemo potaknuti druge pojedince koji možda imaju informacije, ali se boje prijaviti ih, da poduzmu odlučnu akciju i anonimno iznesu svoju zabrinutost kako bi zaštitili svoj sport”. Petnaest pojedinaca sankcionirano je prošle godine u Velikoj Britaniji zbog kršenja antidopinških pravila (ADRV). Pet od tih osoba optuženo je za ADRV nakon što su prijavljeni UKAD-ovoj organizaciji Protect Your Sport. Izvješćivanje također pomaže UKAD-u da provede svoj ciljani program testiranja u više od 50 sportova, te da intervenira i spriječi potencijalni doping u budućnosti. (V.B)
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/1, URBROJ: 117-15-150-24-4, suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-15 od dana 4. listopada 2023., KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-19 od dana 28. studenog 2023, KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-17 od dana 5. rujna 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-21 od dana 30. rujna 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-02 od dana 15. siječnja 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto
2.2. zdravstveni radnik provstupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje
Obavijest o stavljanju Odluke o odabiru izvan snage
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje
Održana stručna edukacija: „Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom“
Studentima šeste godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu nastave Organizacija zdravstvene zaštite, u prostorijama Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, 3. veljače 2025. godine održana je stručna edukacija „Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.
Ovo je prvi put da se takva edukacija održala studentima Medicinskog fakulteta, pri čemu su predstavnici osoba s invaliditetom prenijeli znanja i iskustva o izazovima s kojima se susreću osobe s raznim oštećenjima i teškoćama pri kontaktu sa zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima. Jedna od glavnih tema bila je niz infrastrukturnih problema koji otežavaju mobilnost osoba s invaliditetom, pristup uslugama i društvenu uključenost. Kao primjer navodi se upravo nepristupačnost ustanovi u kojoj je sama edukacija održana, zbog čega je određen broj sudionika bio primoran uključiti se online. Zajednička poruka svih predstavnika budućim liječnicima glasi – osobe s invaliditetom nisu samo njihov invaliditet, poštujte ih kao osobe.
Na edukaciji su uz doc. dr. sc. Tomislava Benjaka, pomoćnika ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a i voditelja Registra osoba s invaliditetom, sudjelovali i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, dipl. ing., Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Slobodan Marinković, predstavnik Saveza društava distrofičara Hrvatske, Nikola Tadić, predstavnik Saveza udruge za autizam Hrvatske, Andrea Palijaš, predstavnica Hrvatskog saveza gluhosijepih osoba „Dodir“, Nikolina Kušterbajn i Vinka Hrgovčić-Cvetko, predstavnice Hrvatskog saveza slijepih, prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, predstavnica Udruge za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja „Svitanje“, Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba, Tatjana Varga, predsjednica Zajednice spinalno ozlijeđenih, Dijana Roginić, predstavnica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske i prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predstavnica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Edukaciju u obliku okruglog stola moderirala je dr. sc. Dorja Vočanec, iz Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.
Fotogalerija:
COVID-19 u Hrvatskoj (4.2.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 5. kalendarskom tjednu (tjedan od 27. siječnja do 2. veljače 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 154 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 5. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.