Godišnje izvješće Službe za antidoping za 2023.
Služba za antidoping HZJZ-a, objavila je na službenoj web stranici Godišnje izvješće za 2023. godinu. Izvješće donosi detaljan opis rada Službe kao i poduzetih aktivnosti kroz sedam glavnih područja djelovanja.
Godišnje izvješće za 2023. objavljeno je na hrvatskom i engleskom jeziku, a dostupno je putem slijedeće poveznice:
Godišnje izvješće 2023
Izvješće na hrvatskom jeziku preuzmite klikom na link ispod ili ovdje.
English edition of the Annual Report, you can download from here.
COVID-19 u Hrvatskoj (31.3.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
Sukladno tome, u 13. kalendarskom tjednu zaprimljene su većinom prijave za oboljele još tijekom 2023. godine koje su izostale biti prijavljene u uobičajenim vremenskim rokovima te se niže navedeni broj ne tumači kao porast broja oboljelih u odnosu na objave tijekom nekoliko ranijih tjedana.
U 13. kalendarskom tjednu (tjedan od 25. do 31. ožujka 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 383 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 13. kalendarskom tjednu zaprimljeno je osam prijava smrtnog ishoda od COVID-19, koji su nastupili u tjednnima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Crnogorski paraplivač Ilija Tadić nije tražio TUE
USADA (Američka antidopinška agencija) je ovih dana objavila da je Ilija Tadić iz South Benda, Ind., paraplivački sportaš, dobio dvogodišnju kaznu zbog kršenja antidopinških pravila. Tadić (25) bio je pozitivan na amfetamin na paraolimpijskom nacionalnom prvenstvu SAD-a u plivanju, 16. prosinca 2023.
Nakon istrage, USADA je utvrdila da je Tadić uzimao amfetamin prema uputama liječnika, ali nije imao važeće terapijsko izuzeće(TUE).Terapijska potreba za liječenjem akutnog ili kroničnog zdravstvenog stanja mora zadovoljiti stroge kriterije prema WADA-inom Međunarodnom standardu za TUE (ISTUE).
Iako je tvar uzimana prema uputama liječnika, Tadić je odlučio ne tražiti potencijalni TUE i nije zatražio retroaktivni TUE. Prema važećim pravilima, Tadić je imao pravo na smanjenje zadanog razdoblja nepodobnosti na temelju specifičnih okolnosti njegovog slučaja. Tadićevo dvogodišnje razdoblje “zabrane” počelo je 22. veljače 2024., na dan kada mu je izrečena privremena suspenzija. Tadić su diskvalificirani svi natjecateljski rezultati postignuti od 16. prosinca 2023., uključujući oduzimanje svih medalja, bodova i nagrada.
Uzeli smo primjer Tadića kako bismo podsjetili naše paraolimpijce na odgovorno ponašanje. Lijekovi koje moraju uzimati, ako su na Popisu zabranjenih sredstava, uzimat će samo uz izdano Terapijsko izuzeće. (V.B)
Foto: USADA
Završen nadzor antidopinga u Hrvatskoj
Nadzor nad antidopingom u Republici Hrvatskoj od strane Skupine za praćenje sukladnosti (T-DO COMP) prema Konvenciji Vijeća Europe za antidoping proveden je u lipnju 2019. godine. U nadzor su bili uključeni svi dionici povezani sa sportom i antidopingom: Ministarstvo zdravstva, Središnji državni ured za šport (danas Uprava za sport pri Ministarstvu turizma i sporta), Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor te Hrvatski zavod za javno zdravstvo sa Službom za antidoping.
Sukladno izvješću od lipnja 2020. godine, izdan je niz preporuka za unaprjeđenje antidopinškog sustava. Rok za implementaciju preporuka u razdoblju od tri godine završio je podnošenjem nastavnog izvješća u lipnju 2023. godine (T-DO (2023)30), nakon čega je uslijedila analiza predmetnog izvješća od strane stručnjaka određenog od strane Skupine za praćenje sukladnosti Vijeća Europe.
Na 58. T-DO COMP sastanku Skupine za praćenje sukladnosti prema Konvenciji Vijeća Europe za antidoping, koji se održao u Strasbourgu, jednoglasno je usvojeno nastavno izvješće za antidoping Republike Hrvatske. Voditelj Odjela za antidoping Vijeća Europe gosp. Julien Attuil Kayser poslao je službenu obavijest o zatvaranju ciklusa nadzora nad antidopingom u Republici Hrvatskoj, pritom zahvaljujući svim dionicima koji su sudjelovali u provedbi nadzora te ističući da će model implementacije preporuka kakav je proveden u Hrvatskoj poslužiti kao inspiracija i drugim zemljama članicama Vijeća Europe. Ujedno se zahvalio na odličnoj suradnji u okviru međunarodnih aktivnosti i provedbe nadzora.
Sljedeći novi ciklus očekuje se u razdoblju od 10 godina.
Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo također se zahvaljuje svim dionicima nadzora na doprinosu u ostvarenju ovog važnog cilja.
Popis lijekova za veljaču 2024.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 29.02.2023. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
- putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/4641-278.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
Obilježen 28. Dan narcisa
U subotu 23. ožujka 2024. u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića i na Cvjetnom trgu povodom 28. Dana narcisa, održane su javnozdravstvene akcije u organizaciji Hrvatske lige protiv raka i udruge Pogled iz novog kuta – life (P.I.N.K. – life) u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
Cilj održanih akcija je jačanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke te pružanje podrške svim oboljelima od ovog najčešćeg oblika zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj i u većini zemalja u svijetu.
Paralelno s javnozdravstvenim akcijama održana je i panel rasprava ”Uzmi ih u ruke na vrijeme”. Raspravu su svojim dolaskom podržali predstavnici udruga oboljelih od raka: Nismo same, Sve za nju, Europa Donna, i P.I.N.K. Life kao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Predstavnica Zavoda, voditeljica Odjela za programe probira raka dojke Andrea Šupe Parun, dr. med. specijalist epidemiologije, istaknula je kako je u prvih pet ciklusa Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke otkriveno gotovo 7.000 novih karcinoma, od kojih je većina bila u lokaliziranom stadiju što daje bolje izglede za izlječenje. Tome svjedoči i činjenica da je mortalitet u posljednjih osam godina u padu i to za 25-30 % u odnosu na godine s najvećim brojem umrlih žena. Zato je važno potaknuti što više žena na odaziv, iako je prema službenim podacima odaziv u nacionalni program 62 % te dio žena mamografiju obavlja i izvan programa.
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine, a poziv putem pisma dobiju na kućnu adresu.
Važno je odazvati se na poziv jer se radi o pregledu koji može spasiti život.
Ako se rak dojke otkrije u ranom stadiju, šanse za izlječenje su veće od 90 %.
ZAVRŠEN NADZOR ANTIDOPINGA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Nadzor nad antidopingom u Republici Hrvatskoj od strane Skupine za praćenje sukladnosti (T-DO COMP) prema Konvenciji Vijeća Europe za antidoping proveden je u lipnju 2019. godine. U nadzor su bili uključeni svi dionici povezani sa sportom i antidopingom: Ministarstvo zdravstva, Središnjni državni ured za šport (danas Uprava za sport pri Ministarstvu turizma i sporta), Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor te Hrvatski zavod za javno zdravstvo sa Službom za antidoping.
Sukladno izvješću od lipnja 2020. godine, izdan je niz preporuka za unaprjeđenje antidopinškog sustava. Rok za implementaciju preporuka u razdoblju od tri godine završio je podnošenjem nastavnog izvješća u lipnju 2023. godine (T-DO (2023)30), nakon čega je uslijedila analiza predmetnog izvješća od strane stručnjaka određenog od strane Skupine za praćenje sukladnosti Vijeća Europe.
Na 58. T-DO COMP sastanku Skupine za praćenje sukladnosti prema Konvenciji Vijeća Europe za antidoping, koji se održao u Strasbourgu, jednoglasno je usvojeno nastavno izvješće za antidoping Republike Hrvatske. Voditelj Odjela za antidoping Vijeća Europe gosp. Julien Attuil Kayser poslao je službenu obavijest o zatvaranju ciklusa nadzora nad antidopingom u Republici Hrvatskoj, pritom zahvaljujući svim dionicima koji su sudjelovali u provedbi nadzora te ističući da će model implementacije preporuka kakav je proveden u Republiciu Hrvatskoj poslužiti kao inspiracija i drugim zemljama članicama Vijeća Europe. Ujedno se zahvalio na odličnoj suradnji u okviru međunarodnih aktivnosti i provedbe nadzora.
Sljedeći novi ciklus očekuje se u razdoblju od 10 godina.
Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo također se zahvaljuje svim dionicima nadzora na doprinosu u ostvarenju ovog važnog cilja. (hzjz)
Pismo Vijeća Europe možete pročitati ovdje.
„Doping nije hOKej“
Od 22. ožujka do 24. ožujka 2024. održan je tradicionalni međunarodni turnir hokeja na ledu pod krilaticom „Doping nije hOKej“. Natjecanje osam momčadi održano je na klizalištu zagrebačkog Velesajma.
Služba za antidoping informirala je i educirala sve trenere prijavljenih klubova. Razgovarali smo o najbitnijim temama vezanim uz doping te kako osvjestiti dvanaestgodišnje sportaše o prisutnosti i opasnostima dopinga.
U susretima s roditeljima razgovarali smo i na temu kako zaštiti djete od nedopuštenih tvari i kako ih pratiti na sportskom putu.
Drugoga dana turnira održali smo pet predavanja natjecateljima spomenutog turnira
- 10:00 – 10.45 KHL Mladost – HK Vukovi (30 sudionika)
- 11.00 – 11.45 KHL Zagreb – SHKL Crvena Zvezda (32 sudionika)
- 12:00 – 12.45 HK Veprovi – KHL Sisak (30 sudionika)
- 13.45 – 14.30 Lubovnianski Rytieri HC (17 sudionika)
- 14.45 – 15.30 KHL Medveščak (17 sudionika)
Posljednjeg dana turnira imali smo devetero finalista (umjesto uobičajenih osam). Pripreme uoči predavanja trajale su sat (1) vremena. U 10.30 h je otvoren kviz znanja o dopingu/antidopingu. Budući da smo prošli kroz dva kruga pitanja, a nismo dobili pobjednika – nastavili smo s težim pitanjima, primjerenima bitno starijoj dobi koja su smišljenja na samom kvizu te smo zahvaljujući tek trećem pitanju dobili pobjednika iz Crvene Zvezde. Inače, Crvena Zvezda je i pobjednik sportsko natjecateljskog dijela turnira.
Produženo trajanje kviza pokazuje da se isplatio rad s djecom jer su uistinu demonstrirala odlično poznavanje dopinga, sadržajem i količinom primjereno njihovoj dobi.
Zbirno – antidopinšku edukaciju slušalu je sveukupno 140 sportaša, sportskih djelatnika i povelik broj roditelja. (V.B)
Foto: Služba za antidoping
Dan narcisa 2024.
Prve subote proljeća tradicionalno se obilježava Dan narcisa kada se podiže društvena svijest o važnosti preventivnih pregleda dojki u svrhu ranog otkrivanja raka dojke i, posljedično, smanjenja smrtnosti.
Kanadsko društvo za rak prvi put je koristilo narcise kao simbol na svojim događajima 1956. godine, kada su njihovi volonteri dijelili cvijeće i na taj način prikupljali sredstva za istraživanje raka.
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu te predstavlja velik javnozdravstveni problem.
Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u najnovije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene u četrdesetim, tridesetim i dvadesetim godinama. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali puno rjeđe nego žene. Jedan posto svih zabilježenih slučajeva raka dojke zabilježeno je kod muškog spola.
Uzrok nastanka raka dojke uglavnom je nepoznat. Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke.
Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke su:
• Dob
• Prva menstruacija prije 12-godine života
• Menopauza nakon 50-godine života
• Nerađanje ili rađanje poslije 30-godine života
• Pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika
• Prethodna bolest dojke
Povećan rizik za rak dojke vezan je uz određene životne navike i stil života koji se smatraju nezdravim:
• Nezdrava prehrana (visok udio masnoće u hrani)
• Pretilost
• Povećana konzumacija alkohola
• Pušenje
• Izloženost radioaktivnom zračenju
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled.
Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25 % do 30 %, otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.
Ako imate između 50 i 69 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, možete se obratiti na dolje navedene brojeve telefona županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Obilježen Svjetski dan oralnog zdravlja 2024.
Povodom Svjetskoga dana oralnog zdravlja, 20. ožujka 2024. godine je održan stručni skup pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, a u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
U sklopu Nacionalnog programa Zubna putovnica i programa nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje provode stručno usavršavanje na temu “Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama” za provoditelje programskih aktivnosti iz odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova.
Svrha edukacije je usvajanje znanja o prevenciji karijesa, pravilnoj praksi četkanja zubi u vrtićima i školama prema nacionalnim standardima te pravilnoj prehrani i utjecaju na oralno zdravlje.
Cilj stručnog skupa je bio unaprjeđenje i promicanje oralnog zdravlja kroz učenje i motivaciju, spajanje obrazovanja i aktivnih programa prevencije karijesa te okupljanje brojnih predstavnika, uključujući predstavnike Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Karlovačke županije i predstavnika dječjih vrtića koji su aktivno uključeni u program nadziranog četkanja zubi.
Stručni skup je završio podjelom certifikata odgojno-obrazovnim ustanovama za sudjelovanje u programu nadziranog četkanja zubi i promicanju oralnog zdravlja.
Hripavac u Hrvatskoj (22.3.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 22.3.2024. godine, zaprimili smo 6322 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 195 |
| 1-4 | 326 |
| 5-9 | 616 |
| 10-14 | 2681 |
| 15-19 | 1550 |
| 20-40 | 404 |
| 41-59 | 434 |
| 60+ | 116 |
| Ukupno | 6322 |
Svjetski dan voda 2024.
Svake godine, 22. ožujka, obilježava se Svjetski dan voda.
Cilj svjetskog dana vode je upozoriti i podići svijest o 2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa pitkoj vodi s fokusom na podržavanje postizanja ciljeva UN-ove Agende 2030 održivih razvoja (SDG 6): Voda i odvodnja za sve do 2030. g.
Ovogodišnja tema je „Voda za mir“, kojom se ukazuje na ključnu ulogu vode u stabilnosti i napretku u svijetu.
Voda, kao resurs, može stvoriti i održavati mir, a može biti i uzrok sukoba. Nejednakom raspodjelom i pristupom vodi, mogu porasti napetosti između država. Više od 3 milijarde ljudi u svijetu ovisi o vodi koja prelazi državne granice. Od 153 države koje dijele rijeke, jezera i vodonosnike sa svojim susjedima, samo 24 države imaju sklopljene sporazume o suradnji za svu vodu koju zajednički koriste. Povećanjem klimatskih promjena i globalnog rasta populacije dodatno se stvara problem pristupa pitkoj vodi.
Radeći zajedno na uspostavljanju ravnoteže između ljudskih prava i svih potreba, voda može biti stabilizirajuća sila i bitna stavka održivog razvoja. Suradnjom stvaramo pozitivan učinak. Potičemo sklad, stvaramo napredak i otpornost na zajedničke izazove.
Na ovaj Svjetski dan voda svi se trebamo ujediniti po pitanju voda. Koristiti istu za postizanje mira te zajedničkim djelovanjem postaviti temelje za stabilniju i bolju budućnost.
Voda nije resurs za koji se natječe, to je ljudsko pravo!
Više informacija na:
Hrvatska reprezentacija sjedeće odbojke na edukaciji
U srijedu, 20. ožujka 2024. „muška nacionalana vrsta“ sjedeće odbojke nazočila je antidopinškoj edukaciji koju je provela Služba za antidoping.
Predavanje je bilo iznimno važno jer je to bio uvjet domaćina izlučnog turnira za ovogodišnje Paraolimpijske igre.
Naša reprezentacija putuje u Kinu gdje će pokušati izboriti mjesto koje vodi u „olimpijski/paraolimpijski“ Pariz 2024.
Predavanje je koncipirano na način da se odrade one teme antidopinga koje su u ovom trenutku posebno bitne, kao što su: Popis zabranjenih sredstava, terapijsko izuzeće, postupak dopinške kontrole te moguće zdravstene nezgode za vrijeme održavanja natjecanja turnirskog karaktera gdje smo poseban naglasak stavili na primjenju glukokortikosteroida i mogućih infuzija te što činiti u takvim situacijama.
Ne sumnjamo u naše predstavnike. Sportski dobro pripremljeni, antidopinški dobro educirani. (V.B)
Foto: Služba za antidoping
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (11. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 17. ožujka 2024. godine pristiglo 19 314 prijava oboljelih od gripe, od čega je 174 prijava pristiglo u zadnjem (11.) tjednu. Pristiglo je manji broj prijava u odnosu na prethodni tjedan, te u narednim tjednima možemo očekivati daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 41 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 11. tjednu detektirani su virusi gripe A i B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se porast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Konferencija povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva
U petak 1. ožujka 2024. u hotelu Dubrovnik, Zagreb održana je Konferencija povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Pozdravni govor održali su izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Dunja Skoko Poljak, dr. med. predstavnica ispred Ministarstva zdravstva RH, doc. dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med. predsjednik Hrvatske liječničke komore, Mario Gazić, mag. med. techn. predsjednik Hrvatske komore mediciniskih sestara.
Konferencija je održana sa sedam predavanja i tri okrugla stola koje je vodila i moderirala Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn.,univ. mag. admin. sanit.
Na prvom dijelu konferencije pod nazivom “Primarnom i sekundarnom prevencijom do smanjenja smrtnosti od raka debelog crijeva” održali su predavanja: prim.Ivana Brkić Biloš, dr.med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo s predavanjem “Zašto nam treba Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva “ , prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr.med., koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Važnost probira za rak prezloćudne tvorbe debelog crijeva za suzbijanje ove bolesti “ i prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr.med., predsjednik Povjerenstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Strategija probira na rak debelog i završnog crijeva u Europskoj uniji”.
Na održanom okruglom stolu prisustvovali su izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., Dunja Skoko Poljak, dr. med., prof. prim. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med., prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., doc. dr. sc. Mario Šekerija, dr. med., Mario Gazić, mag. med. techn. i prim. Melita Jelavić, dr. med.
Na drugom dijelu konferencije pod nazivom” Gdje smo danas u dijagnostici i liječenju” održali su predavanja: izv. prof. dr. sc. Goran Poropat, dr. med. s predavanjem “Suvremena dijagnostika raka debelog i završnog crijeva” i prof. dr. sc. Stjepko Pleština, dr. med. s predavanjem “Sustavno onkološko liječenje bolesnika s rakom debelog crijeva
Na održanom okruglom stolu prisustvovali su prof. dr. sc. Ivica Grgurević, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Kalauz, dr. med., prof. dr. sc. Stjepko Pleština, dr. med. i Renata Kutnjak Kiš dr. med.
Na trećem dijelu konferencije pod nazivom “Zajedničkom suradnjom do bolje zdravstvene skrbi osoba oboljelih od raka debelog crijeva” održali su predavanja; Vlatka Mrzljak, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. s predavanjem”Neiskorišteni benefiti preventivnih aktivnosti – što dalje?” i dr. sc. Vesna Konjevoda, mag. med. techn. s predavanjem ”Enterostomalna ambulanta – dobar primjer pacijentu usmjerene skrbi”
Na održanom okruglom stolu prisustvovali su doc. dr. sc. Želimir Bertić, mag. soc. geront., dipl. med. techn., Maja Matijević, dr. med., Martina Sabolić Ružić, mag. med. techn., Vlatka Mrzljak, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. i Ivica Belina, prof. edukac. reh.
Rak debelog i završnog crijeva je najčešće sijelo raka po pojavnosti i drugo po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u Hrvatskoj zbog čega mu je potrebno posvetiti posebnu pozornost te svakodnevno raditi na prevenciji s posebnim naglaskom na primaru i sekundarnu prevenciju (probir).
Zahvalili smo svim sudionicima koji su ukazali na niz dosadašnjih postignuća, te izazova u provođenju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Također, drago nam je da su rasprave za okruglim stolovima pokrenule brojna pitanja, ali i ideje vezane uz unaprjeđenje spomenutog programa. Vjerujemo da će se ove ideje i rasprave nastaviti i nakon konferencije, a sve u cilju postizanja smanjenja mortaliteta i općenito smanjenja tereta raka debelog crijeva u Hrvatskoj.
Svjetski dan oralnog zdravlja 2024.
Svjetski dan oralnog zdravlja (eng. World Oral Health Day, WOHD), koji se svake godine obilježava 20. ožujka, promiče razvijanje svijesti o važnosti brige o oralnom zdravlju i njegovom značaju u očuvanju općeg zdravlja.
Oralne bolesti su inače glavni zdravstveni problemi u mnogim zemljama i mogu negativno utjecati na kvalitetu života s obzirom na to da uzrokuju bol i nelagodu, socijalnu izolaciju i gubitak samopouzdanja, a često su povezane s drugim ozbiljnim zdravstvenim tegobama.
Ovogodišnji Svjetski dan oralnog zdravlja se u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj obilježava pod sloganom “Zdrava usta su… sretno tijelo” (eng. A happy mouth is… a happy body), kojim se želi ukazati na to da je oralno zdravlje važno za sveopće zdravlje.
Dan narcisa, javnozdravstvena akcija
U subotu, 23. ožujka 2024., obilježavamo ovogodišnji Dan narcisa – dan kada se organizira humanitarna akcija namijenjena jačanju svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke te podršci svim oboljelima od ovog najčešćeg oblika zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj i u većini zemalja u svijetu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje u javnozdravstvenim akcijama u organizaciji Hrvatske lige protiv raka i udruge Pogled iz novog kuta – life (P.I.N.K. – life).
Pridružite nam se ovu subotu, 23. ožujka od 10 do 14 sati u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića i na Cvjetnom trgu.
Alkohol kao javnozdravstveni problem – Okrugli stol za medije
Današnji okrugli stol posvećen je izuzetno važnoj temi koja izravno utječe na zdravlje i dobrobit naše zajednice – problemu alkohola kao javnozdravstvenom izazovu.
Zloupotreba alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih problema suvremenog društva, sve češće se pojavljujući u općoj populaciji, uz početak konzumacije sve ranije u životu. Ovaj trend zahtijeva hitnu pažnju i preokret.
Konkretni problemi povezani s konzumacijom alkohola variraju diljem svijeta, no teret bolesti i smrtnosti ostaje značajan u većini zemalja.
Prema podacima Europske zdravstvene ankete za 2019., Hrvatska se nalazi među prvih pet zemalja po svakodnevnoj konzumaciji alkoholnih pića, s prevalencijom iznad 10%, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom i Portugalom.
Zanimljivo je da su po nekim pokazateljima istraživanja Health Behaviour in School-aged Children HBSC provedenog 2022. godine učenice prestigle učenike prvi put od 2002. godine. Tako je alkoholna pića najmanje jednom u životu pilo 41,5% dječaka i čak 45,1% djevojčica u dobi od 13 godina te 66,4% mladića i čak 71,0% djevojaka u dobi od 15 godina. Vrlo rani kontakt s alkoholnim pićima, već u dobi od 11 godina imalo je ipak više dječaka nego djevojčica: 23% dječaka u odnosu na 15% djevojčica. U dobi od 11 godina radi se o 15% djevojčica. Djevojke u dobi do 15 godina prestigle su mladiće i u opijanju pa se 43,9% djevojaka opilo najmanje jednom u životu dok se isto odnosi na 42,5% mladića u dobi od 15 godina. Promatrajući od 2002. godine, učenice i učenici su najčešće pili u Hrvatskoj 2006. i 2010. godine. Nakon toga bilježimo pad sve do 2018. godine. No 2022. primjećujemo zaustavljanje tog trenda pada odnosno nešto veće udjele nego 2018. godine, posebno u dobi od 11 godine i to kod djevojčica više nego kod dječaka. Navedeno je sukladno drugim pokazateljima mentalnog zdravlja koji ukazuju na veću osjetljivost učenica tijekom i nakon pandemije u odnosu na učenike.
Važno je napomenuti da se štetna uporaba alkohola ubraja među glavne čimbenike rizika za razvoj bolesti, invaliditeta i smrti. Svjesni smo da zloupotreba alkohola nosi niz ozbiljnih zdravstvenih posljedica, uključujući bolesti jetre, srca, mentalne poremećaje i ozljede.
Alkoholizam nije samo problem pojedinaca, već ima šire posljedice na obitelji, zdravstvene sustave i društvo u cjelini.
Uoči Međunarodnog dana borbe protiv alkoholizma i Dana klubova liječenih alkoholičara, okupili smo se s ciljem dubljeg razumijevanja i osvještavanja ozbiljnosti problema povezanog s konzumacijom alkohola.
Ključno je informirati, educirati i aktivno podizati svijest javnosti o posljedicama pretjerane konzumacije alkohola. Važno je jačati preventivne programe, provoditi edukaciju od najranije dobi, osigurati dostupnost zdravstvenih usluga i pružiti podršku onima koji se bore s ovisnošću. U dostupnosti zdravstvenih usluga posebno je važno istaknut povratak psiholog u Domove zdravlja. Treba naglasiti i zapošljavanje psihologa u školama kao i probir rizika u mentalnom zdravlju koji provode liječnici školske medicine na sistematskim pregledima u 8. razredima i 1. razredima srednje škole.
Također je nužno poduzimati mjere za smanjenje štete uzrokovane alkoholom te smanjiti dostupnost alkoholnih pića počevši od obiteljskog doma.
Pozdravna riječ: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Dr.sc. Iva Pejnović Franelić, prim.dr.med., Ured Svjetske zdravstvene organizacije u RH
Ministarstvo zdravstva, predstavnik – otvaranje skupa
Moderator: prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, dr.med. Sudionici okruglog stola:
Sudionici okruglog stola:
Fotogalerija:
COVID-19 u Hrvatskoj (24.3.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 12. kalendarskom tjednu (tjedan od 18. do 24. ožujka 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 22 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 12. kalendarskom tjednu zaprimljena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19, koja je nastupila u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.