Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Europski tjedan mentalnoga zdravlja 2023.

Ove godine od 22. do 28. svibnja 2023. obilježavamo četvrti Europski tjedan mentalnoga zdravlja. Obilježavanje je pokrenula organizacija Mental Health Europe s ciljem osvještavanja važnosti mentalnoga zdravlja u svakodnevnom životu svakog pojedinca i zajednice. Stoga je ove godine kao tema vodilja obilježavanja diljem Europe predložena upravo tema MENTALNO ZDRAVE ZAJEDNICE. Cilj je akcijama i aktivnosti povećati razumijevanje i učenje o mentalnome zdravlju u našim zajednicama – u školama, na radnim mjestima i kod kuće kako bi svatko mogao napredovati, rasti i cvjetati u svakom razdoblju svog života.

Mentalno zdravlje je neizostavan dio sveukupnog zdravlja, a dobro mentalno zdravlje je mnogo više od odsutnosti psihičkih bolesti i poremećaja. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoj puni potencijal, može se nositi s normalnim stresnim životnim situacijama, može produktivno raditi i doprinositi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje je univerzalno i neophodno za osnaživanje i napredak svake zajednice, a važno je u tome djelovati zajedno – svi sektori i dionici društva i zajednice. Mentalno zdrave zajednice omogućuju nam da napredujemo bez straha od stigme ili diskriminacije.

Posebno je važna briga za mentalno zdravlje djece i mladih u zajednici. U većini europskih zemalja problemi mentalnog zdravlja djece i mladih zadnjih se nekoliko godina udvostručuju. Potrebno je brzo djelovanje na europskoj i nacionalnim razinama, ali i u zajednicama gdje mladi žive, rade, uče i igraju se. U skladu s porukom ovogodišnjeg Europskog tjedna mentalnog zdravlja kako je „svima, i mladima i starima, potrebno bolje razumijevanje, znanje, vještine i podrška da bismo se brinuli o svom mentalnom zdravlju“, ključno je podići razinu mentalnozdravstvene pismenosti odraslih koji brinu o djeci i mladima.

Nacionalni program Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pridružuje se obilježavanju Europskog tjedna mentalnoga zdravlja pozivajući sve dionike u društvu i lokalnim zajednicama na ulaganje u MENTALNO ZDRAVE ŠKOLE. Tijekom ovog tjedna podsjetit ćemo vas na važnost unaprjeđivanja mentalnozdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u osnovnim i srednjim školama i naš program PoMoZi Da. Program PoMoZi Da edukativni je program usmjeren na osnaživanje škola i odraslih koji rade s djecom i mladima u školama.

Uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku nastavljamo s provedbom u 2023. i 2024. godini. Ukupno planiramo provesti 28 trodnevnih edukacija diljem Hrvatske u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo te našim 3P edukatorima na lokalnim razinama. Novi val provedbe započinjemo u lipnju 2023. nakon završetka nastavne godine.

Osnovna razina putem CARNET-ove Loomen platforme za učenje na daljinu dostupna kontinuirano je dostupna svim odgojno-obrazovnim djelatnicima, a upute o prijavama nalaze se na stranici Agencije za odgoj i obrazovanje.

Kako se možete uključiti? Kako možete podržati mentalno zdravlje u školama i provedbu našeg programa PoMoZi Da? Što možete učiniti za osnaživanje odraslih kako bi bolje razumjeli i znali o problemima mentalnoga zdravlja djece i mladih, naučili vještine psihološke prve pomoći i pružanja podrške očuvanju mentalnog zdravlja?

Progovorite o programu PoMoZi Da. Podijelite informacije s odgojno-obrazovnim djelatnicima u svojim školama, na učiteljskim i nastavničkim vijećima. Završite osnovnu razinu ako ste odgojno-obrazovni djelatnik. Prijavite se na trodnevne radionice po županijama. Pitajte što želite saznati o programu PoMoZi Da, a do sada niste uspjeli?

#EuropeanMentalHealthWeek

#EuropskiTjedanMentalnogaZdravlja

#PoMoZiDaZaMentalnoZdravlje

#PoMoZiDaZaMentalnoZdraveŠkole

#ZivjetiZdravoZaDjecuiMlade

Sudjelovanje HZJZ-a na 16. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji

Predstavnici istraživačko-razvojnog tima Istraživačkog projekta KK.01.2.1.02.0351 “CLEAN LABEL – Razvoj linije mesnih prerađevina bez aditiva“ s HZJZ-a sudjelovali su na 16. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane koja je održana u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Opatiji od 15.-17.05.2023. godine.

Istraživački projekt sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a provodi se u sklopu natječaja „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II“ (Referentna oznaka: KK.0101.2.1.02).

Cilj projekta je razviti novu liniju proizvoda iz grupa mesnih prerađevina bez dodatka prehrambenih aditiva koji se uobičajeno koriste u industrijskoj proizvodnji (nitrita /nitrata, antioksidansa, laktata, fosfata (di-, tri- i polifosfata), zgušnjivača) ili ukoliko nije moguće razviti proizvode s njihovom zamjenicom prirodnog podrijetla.

Budući da se svim aktivnostima istraživanja i razvoja tijekom trajanja projekta razvija sigurnija i zdravija varijanta mesnih prerađevina, projekt doprinosi rješavanju društvenih izazova posebice kroz doprinos aktivnosti „Održiv i konkurentan prehrambeno-poljoprivredni sektor za sigurnu i zdravu prehranu“, kroz istraživanje novih prirodnih zamjena za postojeće prehrambene aditive koji se upotrebljavaju u proizvodnji mesnih prerađevina.

Na konferenciji je predstavljen rad tima na projektu kroz usmenu prezentaciju mag.ing.cheming. Dorotee PIškor na temu „Razvoj mesnih proizvoda uvođenjem novih koncepata zamjene aditiva – proizvodi bez dodanih nitrita i nitrata“. U suradnji s mesnom industrijom PIK VRBOVEC plus d.o.o., kao partnerom na navedenom projektu, predstavljeni su rezultati prve industrijske faze projekta koji su poslužili kao temelj za daljnju eksperimentalnu fazu i razvoj konačnih novih mesnih proizvoda.

Javnozdravstvena akcija u Saboru povodom Svjetskog dana hipertenzije

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, na inicijativu Hrvatskog društva za hipertenziju Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), organizirao je povodom Svjetskog dana hipertenzije javnozdravstvenu akciju mjerenja arterijskog tlaka i određivanja glukoze u krvi za saborske zastupnike i zaposlenike, nakon koje je održana i tematska sjednica Odbora pod nazivom “Hipertenzija – ubojica broj jedan u svijetu i Hrvatskoj“.

Tom prilikom ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak kazao je da HZJZ kroz praćenje epidemiološke situacije podiže svijest građana o hipertenziji, što je važno jer velik dio stanovnika ne zna da ima visoki tlak, a dio zna, ali se ne liječi.

Više o javnozdravstvenoj akciji možete pročitati na stranici Hrvatskog sabora: link

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (19. tjedan 2023.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 14. svibnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 40761 prijava oboljelih od gripe, od čega su 22 prijave zaprimljene u 19. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 14.5.2023.

Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.)

Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 14.5.2023.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 14.5.2023.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 23 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 19. tjednu prevladava virus gripe B (89%), uz udio virusa gripe A od 11%.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

Izvještaj SARS-CoV2 (Covid 19) sekvenciranja od 10.04. do 07.05.2023

Odjel za izravnu virološku dijagnostiku pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojeg djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuje ili zaprima SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih ustanova i bolnica Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje¹.

Rezultati sekvenciranja SARS-COV-2 uzoraka prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID²).U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain³ projekta. Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene Omikron podvarijante⁴. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je to Omikron B.1.1.529 varijanta.

Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.

Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.

^{Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * Varijanta BQ.1 brojala se zasebno od BA.5 , XBB.1.5, XBB.1.16, XBB.1.9.1 i XBB.1.9.2 zasebno od XBB te CH.1.1 zasebno od BA.2.75}

U razdoblju od 10.04.2023. do 07.05.2023. ukupno je sekvencirano 185 uzoraka. Kao i u prethodnom razdoblju najzastupljenija je bila XBB varijanta sa 167 uzoraka, što čini 90% ukupno sekvenciranih uzoraka.

Od VUM koje prati SZO u razdoblju od 10.04.2023. do 07.05.2023 zabilježeni su XBB.1.5 sa 105 (57%) uzoraka, XBB.1.9.1 u 32 uzorka(17%), XBB u 15 uzoraka, XBB1.16 u 6 uzoraka, XBB.1.9.2 u 9 uzoraka, BQ.1 i CH.1.1 u 2 uzorka, BA.2.75 i BA.5 u 1 uzorku, te je ostalih bilo u 12 uzoraka (Slika 2.).

^{Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VUM od strane SZO *U ovom prikazu varijante BQ1,CH.1.1 te XBB.1.5 brojale su se zasebno te nisu brojani u BA.5, BA.2.75 odnosno XBB skupinu.}

Varijanta XBB.1.5 je u promatranom razdoblju između 10.04. i 07.05.2023 i dalje ostala najzastupljenija varijanta s 57% u ukupnom udjelu sekvenciranih uzoraka. Rezultati za razdoblje od posljednja četiri tjedna nisu potpuni te će se u sljedećem razdoblju nadopuniti i pravovremeno ažurirati (Slika 3).

^{Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.}

^{1. https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring}

^{2. Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)}

^{3. Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)}

^{4. https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants}

Obilježavanje Europskog tjedna mentalnog zdravlja

Održana Edukacija za novinare i javne djelatnike na temu samoubojstva

Povodom obilježavanja Europskog tjedna mentalnog zdravlja u prostorijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, jučer 16. svibnja, održana je Edukacija za novinare i javne djelatnike na temu kako odgovorno izvještavati o samoubojstvu.

Edukacija je organizirana u suradnji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Udruge Životna linija na čelu s predsjednikom Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje Tinom Pongracom.

Edukaciju je otvorila Dunja Skoko–Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva koja je pozdravila okupljene ispred Ministarstva zdravstva. Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. osvrnula se na aktualnu temu u medijima i prezentirala ,,Odgovorno izvještavanje o masovnim pucnjavama”.

Zatim su svoja izlaganja predstavile prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica projekta europske zajedničke akcije (eng. Joint Action – JA) “JA-ImpleMENTAL“ koja je prisutne upoznala s projektom i ,,SUPRA” modelom – Dokumentom s uputama temeljenima na iskustvu za provedbu nacionalne prevencije samoubojstva te Maja Silobrčić Radić, dr. med. voditeljica Odjela za mentalne poremećaje pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koja je predstavila Registar samoubojstva u Hrvatskoj.

Posljednje predavanje prvog dijela održao je prof. dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatrije i to na temu ,,Procesno razumijevanje suicidalnosti” koje je pokrenulo niz pitanja i diskusija od strane sudionika.

U drugom dijelu Edukacije su Tin Pongrac i suradnica održali predavanje novinarima i javnim djelatnicima na temu – Koji je odgovoran način izvještavanja o samoubojstvu?

Edukacija je završena dodjelom nagrada novinarki ili novinaru koji najodgovornije izvještava o samoubojstvu u Hrvatskoj. Članovi Odbora za izbor dobitnika nagrade bili su: prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, predstavnica HZJZ i Ministarstva zdravstva, prof. dr. sc. Dolores Britvić, IGA i Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Tihana Jendričko, predsjednica Hrvatskog psihijatrijskog društva i prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Deset nominiranih novinara žiri je izdvojio na osnovu zbirke objava (press clipping) i medijske analize. Prema mišljenju stručnog žirija, nagradu je osvojila novinarka Jutarnjeg lista – Lada Novak Starčević.

Svjetski dan hipertenzije – 17. svibnja 2023.

17. svibnja 2023. obilježava se Svjetski dan hipertenzije.

2005. godine inicirala ga je Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije s temom: ”Znaj svoje brojke”, a ovogodišnji slogan je: „Mjeri svoj krvni tlak pravilno, kontroliraj ga i živi dulje“.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije je podizanje svijesti javnosti, informiranje i edukacija opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Također je važno i informiranje o pravilnim metodama mjerenja krvnog tlaka.

Hipertenzija ili povišeni arterijski tlak je tiha, podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, te je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti.

Visoke vrijednosti krvnoga tlaka često se zamijete tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima. Stoga je od velike važnosti edukacija javnosti o potrebi prepoznavanja ranih simptoma i redovite kontrole krvnog tlaka. Neki od simptoma hipertenzije su: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.

Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg dok se dijagnoza hipertenzije postavlja kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju. Prema procjenama, 18 % svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9.4 milijuna ljudi).

U 2021. godini hipertenzivne bolesti bile su na petom mjestu od deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj. Zabilježeno je 4461 osoba koja je umrla od hipertenzivne bolesti od čega je 1604 muškaraca i 2857 žena.[1] Kardiovaskularne bolesti ukupno su prvi uzrok smrtnosti, a 2021. godine umrlo je 22 958 osoba, odnosno 36,6% ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 41,6% umrlih žena (13 126) te 31,6% umrlih muškaraca (9 832). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4% (7 773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,0 % (5 011) u ukupnom mortalitetu.1

Kako bi se smanjio rizik visokog krvnog tlaka potrebno je smanjiti unos soli, hraniti se uravnoteženom prehranom, prestati pušiti, izbjegavati prekomjerno pijenje alkohola, baviti se tjelesnom aktivnošću i održavati normalnu tjelesnu težinu.

Također je važno redovito kontrolirati vrijednosti krvnoga tlaka validiranim uređajem.

Na stranici Hrvatskog društva za hipertenziju nalaze se kratki edukativni filmovi o pravilnom mjerenju tlaka kao i popis validiranih uređaja za mjerenje.

Infografiku o hipertenziji možete pogledati i preuzeti ovdje.

Informativni letak o hipertenziji možete pogledati i preuzeti ovdje.

[1] https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/11/Bilten__Umrli-_2021-1.pdf

Globalni tjedan sigurnosti cestovnog prometa 2023.

Od 15. do 21. svibnja 2023. održava se sedmi po redu Globalni tjedan sigurnosti cestovnog prometa u organizaciji Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije, pod prošlogodišnjim sloganom „Streets for Life“ – „Ulice za život“ i dodatkom #RethinkMobility – „Preispitaj mobilnost“, kojim se usmjerava fokus na održivi prijevoz, posebice na potrebu prelaska na hodanje, vožnju biciklom i korištenje javnog prijevoza.

Ozljede u prometu vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u cijelome svijetu, s oko 1,3 milijuna ljudi koji poginu i čak 50 milijuna ljudi koji svake godine budu ozlijeđeni. Na svjetskoj razini, 1 od svake 4 smrti dogodi se među pješacima i biciklistima.

Prometne nesreće u Hrvatskoj predstavljaju jedan od značajnih javnozdravstvenih problema. Vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi. Iako se u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi trend pada smrtnosti od prometnih nesreća i dalje je potreban sustavan rad na povećanju sigurnosti u prometu.

Ključne poruke ovogodišnjeg obilježavanja Globalnog tjedna sigurnosti cestovnog prometa su:

· Postoji velika potreba preispitivanja mobilnosti od strane države.

· Kada razmišljamo o načinu na koji se krećemo u svijetu, sigurnost nam mora biti na prvom mjestu.

· Kako bi se zajamčila sigurnost, cestovne mreže moraju biti projektirane imajući na umu najrizičnije skupine.

· Kada je sigurno, hodanje i vožnja bicikla mogu doprinijeti zdravlju ljudi, održivosti gradova i pravednosti društava.

· Siguran, dostupan, pristupačan i održiv javni prijevoz rješenje je za mnoge izazove društva.

Međunarodni dan obitelji

Odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda se od 1993. g. 15. svibnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan obitelji.

Ovaj dan pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i proširivanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji. Dana 25. rujna 2015. godine, 193 države članice Ujedinjenih naroda jednoglasno su usvojile Ciljeve održivog razvoja. Politike i programi usmjereni na obitelj su od vitalnog značaja za postizanje mnogih od ovih ciljeva.

Obitelj ima ključnu ulogu u usvajanju zdravih životnih navika kao i u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Stoga provedimo ovaj dan u radosti, ljubavi i zajedništvu sa svim članovima svoje obitelji.

Hrvatski dan šećerne bolesti 2023.

Ove godine 14. svibnja drugi put zaredom obilježavamo Hrvatski dan šećerne bolesti.

Hrvatski sabor 2022. godine donio je odluku o proglašenju ovog dana na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, u cilju jačanja svijesti te provođenja dodatnih preventivnih aktivnosti i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u RH.

Šećerna bolest u svijetu

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 784 milijuna do 2030. godine. Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svakih 5 sekundi od šećerne bolesti umire 1 osoba, a gotovo polovina je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika.

Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je 2022. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 388 213 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000.

Rizični čimbenici

Neki rizični čimbenici koje ne možete promijeniti, a povećavaju rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 jesu:

starija životna dob (iznad 45 godina života)
srodnik s dijabetesom tipa 2
sindrom policističnih jajnika (PCOS)
dijagnoza gestacijskog dijabetesa u trudnoći

Osim ovih, postoje i rizični čimbenici za nastanak dijabetesa tipa 2 na koje možete utjecati:

prekomjerna tjelesna težina i pretilost
nezdrava prehrana
pušenje
premalo tjelesne aktivnosti (manje od 3 puta tjedno)

Informirajte se koliki je Vaš rizik i kako ga smanjiti pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2.

Kako prepoznati?

U početku dijabetes ne dovodi do simptoma i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati svoju razinu šećera u krvi, osobito ako imate neki od rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost da ćete oboljeti od dijabetesa. Provjerite svoju razinu šećera u krvi ako:

niste kontrolirali razinu šećera u krvi u protekle dvije godine
ste stariji od 50 godina
imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25)
imate osobe s dijabetesom u obitelji
imate povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi
imate sindrom policističnih jajnika
ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine preko 4 kg

Simptomi

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

pojačano žeđanje
učestalo mokrenje
pojačana glad
umor
zamućen vid
usporeno cijeljenje rana
smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima

Godišnja dijabetička kontrola

Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku nemaju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja. Ako Vi ili netko od Vaših bližnjih imate šećernu bolest obavezno pročitajte letak Godišnja dijabetička kontrola i ako ove godine nije provedena, napravite je.

Međunarodni dan medicinskih sestara 2023.

Naše medicinske sestre. Naša budućnost.

Ovo je aktualni slogan povodom ovogodišnjega Međunarodnog dana medicinskih sestara/medicinskih tehničara koji se obilježava 12. svibnja. Na taj dan, prije 203 godine (1820. g.), rodila se Florence Nightingale, engleska bolničarka, koja osnivanjem sestrinske škole u Londonu 1860. g. stvara temelje za moderno sestrinstvo.

Obilježavanje ovoga dana na svjetskoj razini organizira Međunarodno vijeće medicinskih sestara (eng. International Council of Nurses), asocijacija koja okuplja više od 130 nacionalnih udruga. Ovom prilikom ističu se ciljevi za sestrinstvo u budućnosti kako bismo se suočili s globalnim zdravstvenim izazovima i poboljšali globalno zdravlje za sve. Pandemija je donijela nova iskustva i određene pouke, a cilj je ove pouke pretvoriti u buduće akcije koje osiguravaju veću zaštitu, poštovanje i vrednovanje medicinskih sestara.

Položaj medicinskih sestara se u očima kreatora politike, javnosti i svih onih koji donose odluke o pružanju i financiranju zdravstvene zaštite želi iz nevidljivog pretvoriti u onaj od neprocjenjive važnosti. S obzirom na rastuće globalne zdravstvene zahtjeve i potrebe zadovoljenja novog normalnog, medicinske sestre vjeruju u to da su ključne u rješavanju poteškoća ne samo svoje profesije, nego i zdravstvenih sustava. Pri tome je važna uloga svake medicinske sestre, svakog njihovog glasa i namjere da one ne budu samo na prvim linijama skrbi, nego i na prvim linijama promjene. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na dan 10. svibnja 2023. g. ukupno je 27.956 medicinskih sestara i 4.484 medicinska tehničara sa zaposlenjem u zdravstvu, sveukupno 32.440 djelatnika, a koji predstavljaju 43% od ukupnog broja zaposlenih zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu.

Održana radionica u Bilbau u sklopu projekta JADECARE

3. i 4. svibnja 2023. u Bilbau u Španjolskoj održana je dvodnevna radionica na temu implementacije i održivosti primjera dobrih praksi, u organizaciji Instituta za istraživanje zdravstvenih usluga Kronikgune, u sklopu projekta JADECARE – Zajednička akcija za provedbu digitalno omogućene integrirane skrbi usmjerene na pojedinca, koji je dio niza inicijativa Europske Unije kojima se utvrđuju strategije suočavanja s problemima transformacije zdravstvenog sustava u državama EU.

U projektu sudjeluje Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u svojstvu partnera, a u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. JADECARE pruža informacije vezane za jačanje kapaciteta i mogućnosti transformacije zdravstvenog sustava s naglaskom na prelazak na digitalizirani osobniji pristup pacijentu kao pojedincu. U projektu su ponuđena četiri primjera dobre prakse zemljama članicama te pomoć prilikom implementacije istih u vlastite zdravstvene sustave.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s dionicima obvezao se implementirati određene značajke tzv. „originalnih primjera dobrih praksi“: Baskijska zdravstvena strategija u starenju i kronicitetu: dobra praksa integrirane skrbi te Digitalni putokaz prema dobroj praksi integriranog zdravstvenog sektora. U sklopu projekta, provedeno je ispitivanje među liječnicima obiteljske medicine o korištenju aplikacije Portal zdravlja u komunikaciji s pacijentima, promocija korištenja digitalnih alata od strane liječnika obiteljske medicine i pacijenata, uključujući korištenje Portala zdravlja, te izrada materijala i web stranice posvećene najčešćim kroničnim nezaraznim bolestima, a namijenjene osobama koje žive s istima kako bi im se olakšalo razumijevanje zdravstvenog stanja te ih se osnažilo za aktivniju ulogu u brizi za vlastito zdravlje.

Na održanoj radionici predstavnici HZJZ-a, kao i predstavnici institucija iz drugih zemalja članica uključenih u projekt, prvog su dana prezentirali tijek implementacije dobrih praksi te podijelili svoja iskustva tijekom grupnih diskusija u svrhu donošenja zaključaka o najboljim i najučinkovitijim strategijama implementacije. Drugi dan bio je posvećen održivosti implementiranih dobrih praksi, sa specifičnim osvrtima na njihov nastavak i nakon službenog završetka projekta. Predstavnici HZJZ-a prezentirali su implementaciju dobre prakse u bloku Integrirana skrb i osnaživanje pacijenata, kao i održivost ishoda projekta.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (18. tjedan 2023.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 7. svibnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 40739 prijava oboljelih od gripe, od čega je 75 prijava zaprimljeno u 18. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 7.5.2023.

Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.)

Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 7.5.2023.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 7.5.2023.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 18. tjednu izoliran je virus gripe B (100%).

Međunarodni dan tjelesne aktivnosti – Dan kretanja za zdravlje, 10. svibnja

Svjetska zdravstvena organizacija promiče zdrave stilove života i navodi redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja. U tu svrhu je 2003. godine i pokrenula inicijativu da se oko 10. svibnja, na nacionalnoj razini, provode aktivnosti kojima se promiče redovita tjelesna aktivnost. Taj dan je poznat kao Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje, a odnosi se na provođenje tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja te predstavlja izvrstan način povezivanja pojedinaca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života.

S ciljem očuvanja i poboljšanja zdravlja te povećanja kvalitete života čovjeka Svjetska zdravstvena organizacija je izdala preporučene razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine. U skladu s tim preporukama osobe starije od 18 godina trebale bi prikupiti minimalno 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno, a aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta mogu se i međusobno kombinirati. Vježbe snage za velike mišićne skupine treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (od 5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri. Dodatne zdravstvene učinke moguće je ostvariti većom količinom tjelesne aktivnosti, odnosno povećanjem umjerene aerobne više od 300 minuta tjedno ili aktivnosti visokog intenziteta više od 150 minuta tjedno. I ne zaboravite da svaka tjelesna aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima pojedinca kako bi se provodila na siguran i učinkovit način.

Upravo zbog toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo, i ove godine, poziva pripadnike svih dobnih skupina da smanje svoje „sjedilačko“ vrijeme i u svoj život uključe više tjelesne aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja. U subotu 13. svibnja, u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo planira se provedba aktivnosti Hodanjem do zdravlja u svim županijama u kojima je već započela provedba Nacionalnog programa Živjeti zdravo i gdje su već uspostavljene hodačke staze. Osnovni cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti i koristima redovite tjelesne aktivnosti pri očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Obilježavanjem Dana kretanja za zdravlje pružit će se model poticanja građanstva da se u slobodno vrijeme, na otvorenom, unutar sigurnog okruženja uključe u organiziranu i stručno vođenu aktivnost hodanja i na taj način učine veliki korak prema unaprjeđenju vlastitog zdravlja na pristupačan i zabavan način.

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika prvi je put obilježen 2013. godine, a ove se godine ponovno obilježava 8. svibnja, pod sloganom „Nijedna žena ne smije biti zaboravljena“. Brojne organizacije koje se bave problemom raka jajnika u cijelome svijetu se ujedinjuju u zajedničkom cilju educiranja osoba u svojoj okolini o raku jajnika i pripadajućim simptomima. Cilj Svjetskog dana raka jajnika je također izgraditi osjećaj solidarnosti u borbi protiv ove bolesti sa ženama koje žive s tom bolešću, kao i njihovim obiteljima i prijateljima.

Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2020. godinu, rak jajnika se godišnje dijagnosticira kod gotovo 314.000 žena diljem svijeta, a odgovoran je za više od 207.000 smrtnih slučajeva. Samo u zemljama EU-27, u 2020. godini od raka jajnika oboljelo je 40.000 žena a umrlo 27.000.

Rizični čimbenici koji povećavaju rizik od nastanka raka jajnika su određene genske mutacije (mutacije u genima BRCA1 i BRCA2, Lynch sindrom), neplodnost, endometrioza i pušenje, dok su neki od zaštitnih čimbenika uzimanje oralne kontracepcije, dojenje, trudnoća, podvezivanje jajnika i uklanjanje jajovoda.

Simptomi raka jajnika najčešće ostaju neprepoznati, jer se često mogu zamijeniti s drugim simptomima manje ozbiljnih bolesti kojima žene ne pridaju osobitu pažnju, posebice probavnih smetnji. Neki od znakova na koje treba obratiti pažnju su:

Osjećaj nadutosti koji ne prolazi
Osjećaj punoće nakon obroka, gubitak apetita
Učestalo mokrenje
Povećan opseg trbuha

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od raka jajnika u Hrvatskoj godišnje obolijeva između 400 i 500 žena, dok svake godine umire preko 300 žena. U 2020. godini od raka jajnika oboljelo je 368 žena (pad od 20% u odnosu na 2019., zbog okolnosti uvjetovanih COVID-19 pandemijom), dok je u 2021. godini umrlo njih 298. Iako se češće javlja kod starijih žena, u preko trećine slučajeva dijagnosticiran je prije 60-te godine života. Incidencija raka jajnika u Hrvatskoj je u padu od oko 1% godišnje za razdoblje od 2001. do 2019. godine, dok je mortalitet u istom razdoblju stabilan.

U usporedbi s drugim zemljama članicama EU, Hrvatska se nalazi na 7. mjestu po učestalosti incidencije raka jajnika i na 9. mjestu po smrtnosti. Posljednji podaci CONCORD-3 studije o preživljenju od raka u Europi pokazuju da je petogodišnje preživljenje žena u Hrvatskoj kojima je rak jajnika dijagnosticiran između 2010. i 2014. godine 36%, što nas stavlja na 23. mjesto od ukupno 28 europskih zemalja.

Sve žene s jajnicima, neovisno o dobi, mogu oboljeti od raka jajnika
Ne postoji program ranog otkrivanja raka jajnika, stoga je važno da sve žene znaju koji su rani znakovi bolesti
Rana dijagnoza znatno povećava šanse za preživljenje
PAPA test ne može otkriti rak jajnika
Važno je redovito obavljati ginekološke preglede koji uključuju ultrazvučni pregled
Savjetujte se s liječnikom ako u obitelji imate slučajeve raka dojke i/ili raka jajnika

Kako pomoći sebi i najbližima u slučaju pojačane tjeskobe uslijed nedavnih nemilih događaja

Ovim putem izražavamo iskrenu sućut obiteljima, učenicima, prijateljima, sugrađanima – svima koji su pretrpjeli gubitak uslijed tragičnih događaja u Republici Srbiji

Ovakvi neočekivani i tragični događaji utječu i na one koji nisu izravno zahvaćeni ili nisu dio zajednica u kojima se tragični događaj dogodio, posebice na one koji se mogu poistovjetiti s izravnim ili neizravnim žrtvama – djeca, mladi, roditelji, učitelji. I do sada smo o ovakvim tragičnim događajima slušali u vijestima, ali ovaj puta se to dogodilo u našoj neposrednoj blizini, u našem „susjedstvu“. Stoga nije neočekivano ako ste pod snažnim dojmom onoga što se dogodilo posljednjih dana. Moguće je da snažnije osjećate tjeskobu, zabrinutost, napeti ste, ili ste tužni ili vas obuzima strah i osjećaj bespomoćnosti. Možda to primjećujete kod svojih članova obitelji i bliskih osoba. Posebno obratite pažnju na djecu i mlade. Djeca i mladi već su dulje vrijeme izloženi različitim stresovima i pritiscima u većoj mjeri nego ikad prije, te je u ovakvoj nadasve ranjivoj situaciji njima potrebno pristupiti s posebnim strpljenjem, empatijom i razumijevanjem.

Kako možete pomoći sebi, ali i najmlađim članovima svoje obitelji, koji se s ovakvim događajima možda dosad nisu imali prilike susresti?

Moguće je da se vaše dijete susrelo ili će se susresti s viješću ili informacijom o tome što se dogodilo. Medijski prostor je prepun vijesti i informacija o tome što se dogodilo, ali i vršnjaci međusobno prenose te informacije. Stoga je važno provjeriti što o tome dijete zna ili je čulo, kakvo je njegovo razumijevanje situacije te na koji se način nosi sa spoznajama koje ima. Osvrnite se na cjelokupnu situaciju na način primjeren njihovom uzrastu i pružite potrebnu podršku, umirivanje i ohrabrenje. Ako niste sigurni kako, potražite savjete stručnjaka koji vam mogu pomoći. Iako su takvi razgovori teški i vjerojatno vam se čini kako vam nedostaju „prave riječi“, dovoljno je da pokazati zainteresiranost i pružiti im priliku za razgovor. Ohrabrite ih da postave pitanja i poručite im da ste „tu“ – spremni odgovoriti na njihovu zabrinutost, pružiti djetetu oslonac, kao i sve ostalo što mu je u ovom trenutku potrebno. Iskren razgovor, u kojem djetetu dajete ne samo sigurnost i svojevrsnu zaštitu, već i prostora da izrazi kako se osjeća i koje mu sve misli prolaze glavom, pokazat će vam kako se ono nosi s događajem te jesu li se, primjerice, pojavili određeni strahovi. Za dušu je važnije slušati nego objašnjavati, i važno je poručiti kako su naše emocionalne reakcije na ovakve događaje dio naše ljudske prirode. Pritom imajte na umu kako isto vrijedi i za vas – nitko, bez obzira na svoju dob, nije imun na ovakve tragične događaje. Iako je pri razgovoru važno usmjeriti se na trenutna emocionalno stanja i misli, istovremeno je djeci važno naglasiti kako su takvi događaji u pravilu rijetkost i iznimka. Ako pak opisujete događaj, nemojte duljiti i zadržite se na činjenicama, ističući samo ono što je potrebno da biste djetetu odgovorili na pitanja koja postavlja.

Kako kao roditelji/skrbnici, učitelji, treneri i drugi bliski odrasli možete pružiti pomoć djeci i mladima koji su uznemireni ili pate pročitajte i u našem tekstu

Brinimo o mentalnom zdravlju mladih!

Ako se vaše dijete ili vi sami suočavate s izraženom napetošću ili tjeskobom, postoji niz tehnika koje će vam pomoći da se osjećate bolje. Tehnike relaksacije, odnosno opuštanja, mogu brzo po početku izvođenja smanjiti napetost mišića i usporiti disanje i broj otkucaja srca, što doprinosi tome da se osjećamo smirenije. Iako postoji niz tehnika dubokog disanja, ona najjednostavnija i podjednako efikasna podrazumijevaju tri jednostavna koraka: duboko udahnemo, na trenutak zadržimo dah i zatim polako izdahnemo. Ostale tehnike donosimo vam u nastavku:

Upute za vježbe disanja – utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnoga dioksida koja pogoršava simptome tjeskobe. Dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu s čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti.
Upute za progresivnu mišićnu relaksaciju – opisan je način provođenja serije vježbi kojima se postiže relaksacija mišića cijelog tijela što dovodi do osjećaja opuštenosti.

Smatramo kako upute i preporuke svih ovih postupaka trebaju biti dostupne svim građanima, zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima pomagačkih struka kao dio standardnih postupaka u prevenciji negativnih posljedica tjeskobe i stresa.

Zasigurno već imate neke svoje načine pružanja utjehe u teškim životnim situacijama, te će vam načini na koje si i inače dajete podršku biti korisni i u ovoj situaciji. Okružite se vama dragim ljudima. Imajte razumijevanja, nježnosti i suosjećanja prema sebi. Ali imajte na umu kako se mogu javiti i neki manje očekivani osjećaji poput lošeg raspoloženja, frustracije, pojačanog opreza, ali i tjelesnih simptoma povezanih sa stresom – umor, razdražljivost, glavobolja i slično.
Ovo je i prilika da najmlađim članovima svoje obitelji budete primjer i učite ih kako se nositi s neugodnim emocijama – pokažite im kako je u redu osjećati različite emocije, kao i načine na koje se s njima mogu nositi.

Također, iznimno je važno da, s obzirom na medijsku popraćenost navedenog događaja, smanjite izloženost medijskim vijestima o ovim tragičnim događajima. S jedne strane, potreba da budete informirani posve je prirodna u ovakvim okolnostima, i svojevrstan je način ponovnog uspostavljanja kontrole u trenucima nesigurnosti. No, pretjerivanje i neumjerenost mogu dovesti do porasta zabrinutosti i tjeskobe te širenja straha, kao i drugih neugodnih emocija. Pritom ne bi bilo loše obratiti nešto više pažnje nego inače kakvim su sve informacijama trenutno izložena djeca u vašoj okolini, kako biste mogli doskočiti senzacionalističkim naslovima i vijestima. Distanciranje od mobitela, televizije i drugih medija, barem na neko vrijeme, mogu vam pomoći kako se ne biste osjećali preplavljeno i dodatno poljuljali već narušen osjećaj sigurnosti.

Izražavamo duboko žaljenje zbog gubitka mladih života, te smo u mislima sa svima pogođenima ovom tragedijom. Potičemo vas da budete tu jedni za druge, no i podrška stručnjaka vam je uvijek dostupna.

Ako vam je potreban razgovor, možete se javiti na dolje navedene telefonske brojeve za pružanje psihološke pomoći:

Telefon za psihološku pomoć 01/48 28 888 | radnim danom 10-22h
Hrabri telefon za djecu: 116 111
Hrabri telefon za mame i tate: 0800 0800
U sklopu KBC Zagreb djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA, gdje se može doći bez najave i uputnice, između 8 i 20 sati, ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.

Usluge zaštite mentalnog zdravlja možete dobiti i u županijskim zavodima za javno zdravstvo uz predočenje zdravstvene iskaznice (uputnica nije potrebna).

Njihove kontakte možete vidjeti na sljedećoj poveznici:

Adrese službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo

Natječaj za prijam na pripravnički staž

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klasa: 007-03/23-15/1, Urbroj: 117-15-23-5 od dana 25. travnja 2023. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (17. tjedan 2023.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 30. travnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 40664 prijava oboljelih od gripe, od čega su 64 prijave zaprimljene u 17. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 30.4.2023.

Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.)

Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 30.4.2023.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 30.4.2023.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 17. tjednu izoliran je virus gripe B (100%).

Izvještaj SARS-CoV2 (Covid 19) sekvenciranja od 27.03. do 23.04.2023

Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.

Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.

U razdoblju od 27.03.2023. do 23.04.2023. ukupno je sekvencirano 73 uzorka. Kao i u prethodnom razdoblju najzastupljenija je bila XBB varijanta sa 62 uzorak, što čini 85% ukupno sekvenciranih uzoraka. Zabilježeno je još 4 uzoraka BA.2,4 uzoraka BA.5 te 3 ostala uzorka.

Od VUM koje prati SZO u razdoblju od 27.03.2023. do 23.04.2023 zabilježeni su XBB.1.5 sa 51 (70%) uzoraka, BQ.1 u 2 uzoraka, CH.1.1 u 2 uzorka, XBB u 4 uzoraka, te XBB.1.9.1 u 7 uzoraka (Slika 2.).

Varijanta XBB.1.5 je u promatranom razdoblju između 27.03. do 23.04.2023 zabilježila je rast na tjednoj bazi sa 62,5% na 93,75% te je u ovom trenutku najzastupljenija varijanta. Rezultati za razdoblje od posljednja četiri tjedna nisu potpuni te će se u sljedećem razdoblju nadopuniti i pravovremeno ažurirati (Slika 3).

^{Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.}

^{1. https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring}

^{2. Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)}

^{4. https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants}

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu – 28. travnja 2023.

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obilježava se 28. travnja, to je prilika da naglasimo koliko je radno mjesto sa svojim karakteristikama važno za očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije radno mjesto je mjesto je na kojem svi zajedno rade na postizanju dogovorene vizije za zdravlje i dobrobit zaposlenika i zajednice. Ono omogućuje zaposlenicima fizičke, psihološke, socijalne i organizacijske uvjete koji štite i promiču zdravlje i sigurnost. Omogućuje zaposlenicima da povećaju kontrolu nad vlastitim zdravljem i poboljšaju ga te postanu energičniji, pozitivniji i zadovoljniji.

Stvaranje zdravog radnog mjesta nije samo pitanje brige za zdravlje zaposlenika već i zajednice općenito. Prema Povelji iz Talina dobro zdravlje zaposlenika doprinosi visokoj produktivnosti i uspješnosti radne organizacije, što vodi i ekonomskom prosperitetu zemlje te društvenom blagostanju i bogatstvu.

Tvrtka prijatelj zdravlja

Kako prosječna osoba na svom radnom mjestu provede 1/3 dana, radno mjesto predstavlja važan kontekst za promicanje zdravlja. Stoga je u sklopu projekta Živjeti zdravo osmišljen je IV. element – Zdravlje i radno mjesto i unutar njega modul Tvrtka prijatelj zdravlja.

Modul Tvrtka prijatelj zdravlja je usmjeren organizacijama i zaposlenicima te potiče uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju zaposlenika te očuvanju okoliša. Implementacijom ovog modula, kroz suradnju zavoda za javno zdravstvo i radnih organizacija, radno mjesto postaje glavno mjesto promicanja dugoročnih promjena ponašanja usmjerenih unaprjeđenju zdravlja te se postiže višestruka korist za zaposlenike, poslodavce i širu zajednicu. Navedene promjene uključuju promicanje zaštite zdravlja, pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, mentalnog zdravlja, nepušenja i nepijenja alkohola.

Više informacije o tome kako postati Tvrtka prijatelj zdravlja

Promicanje zdravlja na sastancima, konferencijama i edukativnim aktivnostima

Sastanci i konferencije važan su dio aktivnosti na radnom mjestu. Oni služe za povezivanje, razmjenu i procjenu informacija te strateško rješavanje različitih poslovnih procesa. Često se upravo na sastancima i konferencijama poslužuje hrana bogata masnoćama, dodanim šećerima i solju, a rijetko se poslužuje voće, povrće i cjelovite žitarice. Sastanci i konferencije također uključuju i puno sjedenja te smanjuju mogućnost sudionicima da budu tjelesno aktivni. Sve to smanjuje koncentraciju, produktivnost i razinu energije sudionika.

Stvaranje zdravijeg radnog okruženja i promicanje zdravog stila života na sastancima i konferencijama pruža mogućnost da zaposlenici usvoje zdrave navike te tako smanje rizik za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih novotvorina i debljine. Upravo s ciljem promicanja zdravlja i povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radnom mjestu tim projekta Živjeti zdravo napisao je kratke preporuke o održavanju sastanaka, konferencija i edukativnih aktivnosti koje promiču zdravlje.

Preuzmite brošuru – Preporuke za planiranje sastanaka

Newer posts