Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I vrste, doktor medicine u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 12. siječnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstvenog djelatnika I vrste, doktora medicine u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Termini i lokacije punktova za cijepljenje u Hrvatskoj tijekom veljače
Donosimo sve lokacije i termine po županijama na kojima se možete cijepiti u Republici Hrvatskoj tijekom siječnja 2022. godine.
Odgovore na najčešća pitanja vezana uz cijepljenje protiv bolesti COVID-19 možete pronaći OVDJE. Najnovije epidemiološke preporuke pročitajte OVDJE. Djeca od 12 godina i više, mogu se cijepiti na cijepnim punktovima, a djeca od 5 do 12 godina cijepe se u dogovoru s pedijatrom, odnosno liječnikom obiteljske medicine.
Obavijest o prestanku rada cijepnog punkta i savjetovališta u Cimermanovoj
Obavještavamo građane kako punkt za cijepljenje HZJZ-a u ulici Radoslava Cimermana 64a (Kajzerica) prestaje s radom dana 15. veljače 2022. godine, a Savjetovalište za cijepljenje na istoj adresi prestaje s radom dana 12. veljače 2022. godine.
Cijepni punkt koji je organiziran u suradnji sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na adresi Rockefellerova 4, nastavlja s radom. Građani se bez prethodne najave mogu cijepiti svake srijede od 16.00 do 20.00 sati. Dostupna su sva cjepiva, a građani mogu primiti prvu, drugu ili treću dozu cjepiva. Na cijepnom punktu u Rockefellerovoj također je omogućeno cijepljenje djece bez najavljivanja u svim navedenim terminima koji se odnose i na odrasle osobe.
Svjetski dan borbe protiv raka
Danas, 4. veljače, kao i svake godine, obilježavamo Svjetski dan borbe protiv raka (engl. World Cancer Day).
Rak je jedan od vodećih globalnih javnozdravstvenih problema te predstavlja ogroman zdravstveni, ekonomski i društveni teret većini zemalja diljem svijeta. Prema procjenama iz globalne zdravstvene statistike o raku (GLOBOCAN 2020), broj novooboljelih od raka u 2020. u svijetu dosegao je 19,3 milijuna, dok je broj umrlih od raka porastao na 10 milijuna. U Hrvatskoj je 2019. godine dijagnosticirano preko 25 000 novih slučajeva raka, a od raka su umrle 13 344 osobe.
Smatra se da se gotovo 40% slučajeva raka može spriječiti i to učinkovitim prevencijskim strategijama (Europska Komisija). Kada govorimo o smrtnosti od raka, Association of European Cancer Leagues (ECL) navodi kako se gotovo polovica smrti od raka u Europi može izbjeći i to pridržavanjem 12 jednostavnih preporuka Europskog kodeksa protiv raka.
Svjetski dan borbe protiv raka vrijedna je globalna inicijativa pokrenuta od strane Unije za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control). Obilježava se s ciljem podizanja svijesti, poboljšanjem razine informiranosti i poticanja osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.
Inicijativa je pokrenuta još 2000. godine i danas predstavlja prepoznat i vrijedan pokret u koji se mogu uključiti svi. Svake godine kampanja se sastoji od niza aktivnosti kojima se nastoji naglasiti kako svi imamo važnu ulogu u suočavanju s jednim od najznačajnijih izazova današnjice.
Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se pod sloganom „Close the care gap“ kojim se nastoji ukazati na nejednakost pristupu skrbi uzrokovanu mjestom stanovanja, etničkom pripadnošću, socioekonomskim statusom, dobi i ostalim obilježjima. Nejednakost u pristupu skrbi prisutan je gotovo svugdje, kako u zemljama s visokim, tako i u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Pridružite nam se 4. veljače u obilježavanju Svjetskog dana borbe protiv raka.
Sada je naše vrijeme za djelovanje!
Reference i više informacija:
Bilten Incidencija raka u Hrvatskoj 2019.
Association of European Cancer Leagues
Aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Dana crvenih haljina
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je povodom „Dana crvenih haljina“ organizirao digitalnu edukacijsku kampanju preko društvenih mreža, te na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, o problemu moždanog udara u žena, mogućnostima prevencije moždanog udara, važnosti prepoznavanja simptoma i potrebi hitnog liječenja moždanog udara.
Materijale možete preuzeti na linkovima niže, a kratke edukativne videomaterijale pronađite na službenim Facebook i Instagram profilima HZJZ-a.
Dan CRVENIH HALJINA, 4. veljače 2022.
Javnozdravstvena kampanja „Dan CRVENIH HALJINA“ pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.
Prva kampanja „Dan crvenih haljina“, #nosicrveno, odnosno, „Go Red for Women“ pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila srca i mozga kod žena. Američko kardiološko društvo pokrenulo je kampanju 2004. godine u SAD-u, a Svjetska kardiološka federacija kampanju je proširila na razini svijeta. Danas više od 50 zemalja provodi nacionalne kampanje „Go Red for Women“ #nosicrveno, podižući svijest i osiguravajući sredstva za borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara, kroz organizacije stručnih skupova, edukacijskih promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja.
Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu na posebnu pozornost za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.
U Hrvatskoj je Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo kampanju „Dan CRVENIH HALJINA“ posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači.
Zaštitni znak je silueta žene u crvenoj haljini. Na društvenim mrežama akciju obilježava hashtag #nosicrveno koji poziva sve da 04. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo također sudjeluje u obilježavanju tog dana, a ove godine zbog pandemije COVID-19, digitalnom javnozdravstvenom kampanjom putem medija i društvenih mreža.
Moždani udar je globalna epidemija koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Moždani udar, kao i ukupno kardiovaskularne bolesti (KVB) u žena doživjele su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranije su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB u žena imaju svoje specifičnosti, te znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB. Za žene se povećava rizik s nastupom menopauze kada se njihov rizik od obolijevanja počinje izjednačavati s rizikom kod muškaraca. Nažalost, rizik za moždani udar i KVB u žena je još uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik samo u fertilnoj dobi od moždanog udara i KVB, ali nastupom menopauze, rizik se izjednačava rizikom u muškaraca, s time kako nije dovoljno prepoznata važnost prevencije rizičnih faktora u žena. Isto tako simptomatologija moždanog udara i KVB u žena ima svoje osobitosti, tako da često bolest nije pravovremeno prepoznata i adekvatno liječena.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:
- Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
- Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
- Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
- Korištenje hormonske nadomjesne terapije.
- Migrene s aurom – migrene sa aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
- Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Specifični simptomi moždanog udara kod žena:
- Gubitak svijesti ili nesvjestica
- Opća slabost
- Poteškoće ili kratkoća daha
- Zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
- Nagla promjena ponašanja
- Uzrujanost
- Halucinacije
- Mučnina ili povraćanje
- Bol
- Štucanje
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrtnosti. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4.950 osoba, odnosno 8,7% svih umrlih. Od toga je 2.120 umrlih muškaraca (7,5% od svih umrlih muškaraca) i 2.830 umrlih žena (9,8% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 399 osoba odnosno 4,5% od ukupno umrlih te dobne skupine.
Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.
Posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 251,4/100 000 u 2000., na 98,8/100.000 u 2019.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine (standardizacija na popis stanovništva 2011). Usporede li se dobno-standardizirane stope smrtnosti po županijama Hrvatske, vidljiva je razlika između kontinentalnog dijela i priobalnog, najviše su stope u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a najniže u priobalju.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2018. godinu, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 155/100.000 spada među zemlje koje su iznad prosjeka EU. Prosjek za zemlje Europske unije iznosi 77,8/100.000, a raspon stopa smrtnosti zemalja članica je od 41-314/100.000 (Švicarska-ugarska) (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim u žena je još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem, te je potrebna edukacija i podizanje svijesti ma razini struke i šire javnosti o problemu moždanog udara kod žena.
Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
- Ograničite konzumaciju alkohola.
- Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
- Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.
Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.
Stoga je važno osvijestiti bolesnike sa bolestima srca i krvnih žila, što uključuje i krvne žile mozga, da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijemi sigurna mjesta i da ukoliko imaju potrebe ići, trebaju ići. Puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Obavijest o rezultatima natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja iz epidemiologije
Na osnovu članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata Ministarstva zdravlja, a povodom raspisanog natječaja koji je objavljen 6. prosinca 2021., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. donosi Odluku.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja iz medicine rada i sporta
Na osnovu članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata Ministarstva zdravlja, a povodom raspisanog natječaja koji je objavljen 6. prosinca 2021., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. donosi Odluku.
Više pogledajte ovdje.
Izvješće o ženama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – stanje 11./2021.
Izvješće o ženama s invaliditetom sadrži prikaze općih socidemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja i oštećenjima funkcionalnih sposobnosti za RH te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja rađene su sa stanjem na dan 16.11.2021. godine i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja, te nema mogućnosti za podatke koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta. Iz navedenog razloga se ne može primjerice napraviti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja). Važno je ovdje istaknuti i metodologiju izračuna prevalencija. Za izračun prevalencije invaliditeta u RH i po županijama korišteni su parametri Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom te službene procjene broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku za 2020. godinu.
Ovdje možete preuzeti Izvješće o ženama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj (PDF, 1.4 MB)
Provedena evaluacija Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu
Budući da je jedan od ključnih ciljeva nacionalne politike o drogama unaprijediti kvalitetu liječenja i psihosocijalnog tretmana osoba s problemom ovisnosti o drogama u svim sustavima koje pružaju usluge liječenja i odvikavanja od ovisnosti o drogama, Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je tijekom 2021. Istraživački projekt evaluacije Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu.
Suradnici u provedbi ovog Projekta bili su: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo zdravstva, centri za socijalnu skrbi, terapijske zajednice, udruge, službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, bolnice, probacijski uredi i zatvorske ustanove.
Glavni cilj ovog Istraživačkog projekta evaluacije bio je dobiti uvid u dosadašnju primjenu Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti o drogama u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu i utvrditi u kojoj mjeri su realizirani opći i posebni ciljevi Smjernica te dati preporuke za njihovo unapređenje i reviziju.
- Izvješće o evaluaciji Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu (PDF, 1018.7 KB)
- Prilog 1. Fokus grupa – protokol za stručnjake (PDF, 885.7 KB)
- Prilog 2. Fokus grupa – protokol za korinsike (PDF, 886.2 KB)
- Prilog 3. Upitnik za korisnike (PDF, 869.1 KB)
Koliko voća i povrća jedete svakoga dana?
Koliko voća i povrća jedete svakoga dana?
U 2019. godini, 1 od 4 osobe (28%) u Republici Hrvatskoj izvijestila je da ne konzumira voće ili povrće svakodnevno, a samo 10% populacije konzumiralo je preporučenih 5 porcija ili više svakoga dana. U prosjeku, preko pola populacije Republike Hrvatske (62%) reklo je da je jelo između 1 i 4 porcije voća i povrća dnevno.
Među državama članicama Europske unije, najviši svakodnevni unos od 5 porcija ili više zabilježen je u Irskoj (33% populacije), Nizozemskoj (30%), Danskoj (23%) i Francuskoj (20%). Najniži svakodnevni unos otkriven je u Rumunjskoj, gdje je samo 2% populacije jelo barem 5 porcija voća i povrća dnevno, zatim u Bugarskoj i Sloveniji (oboje 5%) te Austriji (6%).
Dnevni unos voća i povrća viši je u žena nego u muškaraca. U prosjeku 64% žena izvijestilo je da jede 1 do 4 porcije voća i povrća dnevno, u usporedbi s 58% muškaraca. Ako gledamo dnevni unos 5 ili više porcija, muškarci i žene su podjednaki (10%). Istraživanje je također pokazalo da je više muškaraca nego žena izvijestilo da preskače unos voća i povrća u potpunosti (32% naspram 26%).
Ove informacije dio su novih rezultata Europske zdravstvene ankete (European Health Interview Survey, EHIS; treći val) koje su objavili Eurostat i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Europska zdravstvena anketa mjeri zdravstveno stanje, odrednice zdravlja i korištenje zdravstvene zaštite među građanima Europske unije. Ovdje su prikazani samo neki od podataka vezani uz prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u Hrvatskoj – detaljniji prikaz bit će objavljen u zasebnoj publikaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja je u pripremi.
SIMPOZIJ: Infekcije u putnika: epidemiologija, klinička slika, dijagnostika, terapija i prevencija
SIMPOZIJ
INFEKCIJE U PUTNIKA:
EPIDEMIOLOGIJA, KLINIČKA
SLIKA, DIJAGNOSTIKA,
TERAPIJA I PREVENCIJA
Z AG R E B , 2 7. S V I B A N J 2 0 2 2 .
Mjesto održavanja:
HOTEL DUBROVNIK,
Ljudevita Gaja 1, Zagreb
___________________________
ORGANIZATORI:
Hrvatski liječnički zbor:
Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju
Hrvatsko društvo za infektivne bolesti
Hrvatsko epidemiološko društvo
Hrvatsko društvo za spolno prenosive bolesti
Klinika za infektivne bolesti
„Dr. Fran Mihaljević“
Nastavni zavod za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
VODITELJI:
Doc.dr.sc. Mirjana Balen Topić,
Doc.dr.sc. Rok Čivljak,
Prim.dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina,
Prof.dr.sc. Sunčanica Ljubin Sternak,
Prim.dr. Tatjana Nemeth Blažić,
Izv.prof.dr.sc. Mario Sviben,
Prof.dr. sc. Jasmina Vraneš
_____________________________________
Kotizacija iznosi 750 kuna
Podaci za uplatu kotizacije:
Primatelj: Hrvatski liječnički zbor Šubićeva 9,
Zagreb, Hrvatska
Račun: IBAN-HR7423600001101214818 SWIFT: ZABAHR2X
Prilikom uplate kotizacije obavezno navesti poziv na broj 268-558
Prijave za sudjelovanje na skupu primaju se na mail: mario.sviben@hzjz.hr ili telefonom 091 2986 545 do 15. svibnja 2022. godine.
SIMPOZIJ ĆE BITI BODOVAN POLAZNICIMA OD STRANE HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE SA 11 BODOVA ZA PASIVNO I 15 BODOVA ZA AKTIVNO SUDJELOVANJE.
ZA SUDJELOVANJE NA SIMPOZIJU NUŽNA JE COVID POTVRDA. (PODLOŽNO PROMJENI SHODNO AKTUALNIM PREPORUKAMA STOŽERA U VRIJEME ODRŽAVANJA SKUPA)
Upozorenje na hladnoću koja može djelovati na zdravlje
Izvor podataka je Državni hidrometeorološki zavod.
| Četvrtak 27.2.2025. | Petak 28.2.2025. | Subota 1.3.2025. | Nedjelja 2.3.2025. | |
| Osijek | ||||
| Zagreb | ||||
| Karlovac | ||||
| Gospic | ||||
| Knin | ||||
| Rijeka | ||||
| Split | ||||
| Dubrovnik |
U Zagrebu 26.2.2025., izradio dežurni prognostičar.
Ako je za Vaše klimatsko područje proglašena velika i vrlo velika opasnost ovdje pratite naputke za zaštitu od hladnoće.
Dodatne informacije DHMZ-a možete pronaći ovdje.
Rak vrata maternice – rak kojeg možemo spriječiti
Prvi mjesec u godini već je tradicionalno posvećen temama vezanim za rak vrata maternice. Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice obilježavamo 15. siječnja, a Europski tjedan prevencije raka vrata maternice u tjednu od 17. do 23. siječnja ove godine.
U Hrvatskoj posljednjih 10 godina bilježimo oko 320 slučajeva i oko 120 smrti od raka vrata maternice godišnje. Za razliku od većine drugih sijela raka, ovo se javlja u nešto mlađoj dobi-prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. je trećina novooboljelih žena bila mlađa od 50 godina, a rak vrata maternice je četvrto sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina. Važno je napomenuti da nastanak raka cerviksa u velikoj mjeri možemo spriječiti cijepljenjem protiv HPV-a i otkriti u vrlo ranoj fazi, što je dovelo do znatnog smanjenja tereta ove bolesti u razvijenim zemljama.
Međutim, pojavnost i smrtnost od raka vrata maternice u zemljama niskog i srednjeg stupnja razvoja i dalje su vrlo visoki, i ondje je rak vrata maternice drugi maligni uzrok smrti kod žena.
Zbog mogućnosti prevencije, i velikog tereta koji predstavlja, Svjetska zdravstvena organizacija u studenom 2020. godine usvojila je Globalnu strategiju za ubrzanje eliminacije raka vrata maternice (stopa incidencije <4/100 000 žena). Jedan od preduvjeta za ostvarenje tog cilja je visok stupanj procijepljenosti i provođenja preventivnih pregleda, odnosno očekuje se da barem 90% svih djevojčica mlađih od 15 godina bude cijepljeno protiv HPV-a, a 70% žena u dobi do 35 godina obavi preventivni pregled.
Osim toga, prošle je godine usvojen i Europski plan borbe protiv raka, koji kao jedan od ciljeva ima i pružanje potpore zemljama članicama u eliminaciji raka vrata maternice. Kao nužni koraci navode se usvajanje i implementacija organiziranog probira na rak vrata maternice temeljenog na najnovijim dokazima, poboljšanje obuhvata probirom (posebno u zemljama Srednje i Istočne Europe), osigurano liječenje otkrivenih premalignih i malignih promjena te povećanje cijepnog obuhvata na 90% do 2030. godine.
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv HPV-a dio redovnog kalendara cijepljenja za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole, a ovisno o dostupnosti i za sve druge osobe mlađe od 25 godina. HPV nije samo najčešći uzročnik raka vrata maternice, već može uzrokovati i rak anusa, stidnice (vulve), rodnice (vagine), penisa i orofarinksa, kao i spolne bradavice (kondilome) kod oba spola.
Iako sprečava preko 80% perzistentnih infekcija HPV-om, cijepljenje ne uklanja u potpunosti rizik od zaraze i nastanka raka, stoga je potrebno redovito obavljati ginekološke preglede koji uključuju i obrisak vrata maternice (Papa test i HPV test).
U Hrvatskoj postoji dugotrajna tradicija oportunističkog probira raka vrata maternice. Prema posljednjim podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS 2019) u RH je 78% žena u dobi 25-64 godina obavilo obrisak vrata maternice (PAPA test) u posljednje 3 godine. Njime možemo otkriti premaligne promjene na cerviksu u ranoj fazi, kada je njihovo liječenje vrlo uspješno.
Osim PAPA testa, važna metoda prevencije je i HPV testiranje. Obrisak vrata maternice i rodnice analiziraju se molekularnom metodom kojom se utvrđuje prisutnost genetskog materijala HPV-a.
Za više informacija o samoj bolesti, prevenciji i liječenju raka vrata maternice posjetite internetsku stranicu o raku vrata maternice sa sloganom „NEĆU RAK“. Osim ciljanoj populaciji, ženama, stranica je namijenjena i ostalim građanima i javnosti te zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima koji rade u području ginekoloških preventivnih programa i zaštite zdravlja žena. Na stranici postoji i mogućnost postavljanja upita iz područja prevencije raka vrata maternice putem internetskog obrasca i popis ginekoloških ordinacija u javnozdravstvenoj mreži primarne ginekološke zaštite po županijama.
Za kraj, treba još jednom spomenuti da je rak vrata maternice jedno od najpreventabilnijih sijela raka. Drugim riječima, gotovo svaki slučaj raka vrata maternice se može spriječiti dostupnim metodama prevencije. Uz primjenu tih metoda prevencije, svatko može reći: Neću rak vrata maternice – sebi, mami, ženi, kćeri, prijateljici, nikome!
Rak vrata maternice – epidemiološki podaci
Rak vrata maternice je preventabilna bolest. Cijepljenje protiv HPV-a, najčešćeg uzročnika te bolesti kao i preventivni pregledi koji mogu otkriti premaligne promjene na vratu maternice i rani oblik bolesti doveli su do znatnog smanjenja tereta raka cerviksa u razvijenim zemljama. Međutim, u zemljama srednjeg i niskog stupnja razvoja on je drugi po učestalosti oblik raka kod žena te drugi zloćudni uzrok smrti.
Neki od čimbenika koji su povezani s perzistentnom infekcijom HPV-om te razvojem maligne bolesti uslijed iste, su pušenje, pretilost, dugotrajna upotreba oralne kontracepcije, visok paritet te koinfekcija virusom herpes simplex tip 2, ili virusom HIV-a.
U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak u 2019. godini dijagnosticirano 268 slučajeva (stopa 12,8/100 000) raka vrata maternice. Javlja se u nešto mlađoj dobi nego druga sijela raka – u 2019. je trećina novooboljelih žena bila mlađa od 50 godina, a prosječna dob prilikom dijagnoze je bila 57 godina.
Prema podacima o smrtnosti, u 2020. godini od raka vrata maternice u Hrvatskoj umrlo je 126 žena (stopa 6,1/100 000), od kojih je 37% bilo mlađe od 60 godina.
Kao i ostale razvijene zemlje, u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina bilježimo pad incidencije raka vrata maternice, međutim stopa mortaliteta ostaje stabilna.
Slika 1. Trend incidencije i mortaliteta raka vrata maternice u Hrvatskoj, 2001.-2020.
Prema procjenama Europske komisije za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na 11. mjestu od 27 zemalja Europske unije po dobno-standardiziranim stopama (ASR) incidencije i mortaliteta od raka vrata maternice.
Podaci zadnje međunarodne studije o preživljenju od raka (CONCORD-3) pokazuju da se Hrvatska, s petogodišnjim preživljenjem od 63,2% za žene kojima je dijagnoza raka vrata maternice postavljena između 2010. i 2014. godine, nalazi na 20. mjestu od 28 europskih zemalja.
Rak vrata maternice i dalje ostaje značajan javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. Svjetska zdravstvena organizacija je u studenom 2020. usvojila Globalnu strategiju za ubrzanje eliminacije raka vrata maternice, pri čemu se eliminacija raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema definira kao stopa manja od 4 oboljele žene na 100 000. U Hrvatskoj, iako je u smanjenju, još uvijek bilježimo znatnu višu stopu što ukazuje na puno prostora za napredak u metodama primarne i sekundarne prevencije raka vrata maternice.
Europska komisija predlaže reviziju i jačanje mandata Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama
Europska komisija predlaže reviziju i jačanje mandata Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, pretvarajući ga u Agenciju Europske unije za droge.
Europska komšija izradila je prijedlog koji će se razmatrati od strane Europskog parlamenta i Vijeća o novom mandatu EMCDDA-a.
Predložene izmjene ojačale bi ulogu agencije u identificiranju i rješavanju trenutnih i budućih izazova vezanih uz ilegalne droge u EU.
To uključuje izdavanje upozorenja kada se opasne tvari svjesno prodaju za nedopuštenu uporabu, praćenje ovisnosti o supstancama koje se uzimaju zajedno s nedopuštenim drogama i razvijanje preventivnih kampanja na razini EU-a.
Agencija EU za droge također bi imala jaču međunarodnu ulogu.
U okviru ovog proširenog mandata, agencija će moći:
- Izraditi procjene prijetnji o novim razvojima u vezi s nedopuštenim drogama koje bi mogle negativno utjecati na javno zdravlje, sigurnost i zaštitu, pomažući u povećanju spremnosti EU-a da reagira na nove prijetnje;
- Izdavati upozorenja u slučaju da posebno opasne tvari postanu dostupne na tržištu;
- Pratiti i rješavati poliuporabu supstanci, tj. ovisnosti o korištenju drugih supstanci kada je povezana s upotrebom droga, s obzirom na to da je poliuporaba supastanci široko rasprostranjena među konzumentima droga i ima štetan utjecaj na javno zdravlje;
- Uspostaviti mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija, okupljajući nacionalne laboratorije. Mreža će poticati razmjenu informacija o novim razvojima i trendovima te će podržati edukaciju forenzičkih stručnjaka za droge;
- Razviti kampanje prevencije i podizanja svijesti na razini EU-a u vezi s nedopuštenim drogama, dopuštajući agenciji da djeluje na temelju analize koju provodi. Agencija će također moći podržati države članice u pripremi nacionalnih kampanja;
- Osigurati istraživanje i podršku ne samo o zdravstvenim pitanjima, već i o tržištima droga i ponudi droga,
- Imati jaču međunarodnu ulogu i podržavati vodeću ulogu EU-a u politici droga na multilateralnoj razini;
- Osloniti se na jaču mrežu nacionalnih kontaktnih točaka zaduženih za pružanje relevantnih podataka agenciji.
Nedopuštene droge složeni su sigurnosni i zdravstveni problem koji pogađa milijune ljudi u EU-u i svijetu. Europsko izvješće o drogama za 2021. procjenjuje da je 83 milijuna odraslih osoba u EU-u (tj. 28,9% odrasle populacije) barem jednom tijekom života upotrijebilo nedopuštene droge. U 2019. godini u EU se dogodilo najmanje 5.150 smrtnih slučajeva od predoziranja, sa stalnim porastom svake godine od 2012. Istodobno, količine kokaina i heroina koje se unose u EU su na najvišoj razini ikada, a proizvodnja droga, posebno sintetičkih (amfetamina i ecstasya), odvija se unutar EU-a i za domaću potrošnju i za izvoz. Tržište droge procjenjuje se na minimalnu maloprodajnu vrijednost od 30 milijardi eura godišnje i ostaje najveće kriminalno tržište u EU-u i glavni izvor prihoda za organizirane kriminalne skupine. Ovaj razvoj događaja zahtijeva učinkovito djelovanje na razini EU-a.
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) vodeće je tijelo za nedopuštene droge u EU. Pruža neovisne, pouzdane, znanstvene dokaze i analize o nedopuštenim drogama, ovisnosti o drogama i njihovim posljedicama, što podupire donošenje politika o kontroli droga na razini EU-a temeljene na dokazima, pridonoseći zaštiti svih onih koji žive u Europi od šteta povezanih s drogama.
Prijedlog Komisije temelji se na nalazima o evaluaciji rada EMCDDA-e objavljenoj u svibnju 2019. Procjenom je zaključeno da je agencija široko priznata kao središte znanstvene izvrsnosti u Europi i na međunarodnoj razini, pružajući činjenične, objektivne, pouzdane i usporedive podatke na europskoj razini o drogama, ovisnosti o drogama i njihovim posljedicama, te uspješnom praćenju nastalih prijetnji i trendova. Evaluacija je također identificirala područja za poboljšanja, temeljena na evoluciji pojave droga, uključujući daljnji razvoj rada na praćenju pitanja ponude i poliuporabe droga, povećanje vidljivosti agencije među praktičarima i općom javnošću, te jačanje njezine suradnje s međunarodnim organizacijama. Na temelju ove procjene, Strategija EU-a o drogama za razdoblje od 2021. do 2025. – koju je Vijeće odobrilo u prosincu 2020. – poziva Komisiju da predloži reviziju mandata agencije kako bi se osiguralo da ona igra snažniju ulogu u rješavanju trenutnih i budućih izazova povezanih s problemom droga.
Dodatne informacije:
- Prijedlog Uredbe o EU Agenciji za droge (vidi i prilog prijedlogu, procjenu učinka i njezin sažetak)
- Internetska stranica Komisije o politici droga
Ispravak javnog natječaja od dana 12. siječnja 2022.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 ,objavljuje ispravak javnog natječaja od dana 12. siječnja 2022.
Više pogledajte ovdje.
Ispravak javnog natječaja od dana 12. siječnja 2022.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 ,objavljuje ispravak javnog natječaja od dana 12. siječnja 2022.
Više pogledajte ovdje.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-26, Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-28, Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-31, Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-37, Odluke Upravnog vijeća, Klasa: 012-04/21-15/8, Urbroj: 381-15-21-4 od dana 6. listopada 2021. i Odluke Upravnog vijeća, Klasa: 012-04/21-15/11, Urbroj: 381-15-21-9 od dana 21. prosinca 2021. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.
više pogledajte ovdje.
Objavljeno 5 tematskih izvješća o mjerama COVID-19 u sklopu projekta STEP_UP
Projekt Stop epidemic growth through learning (STEP_UP) razvija alat za obuku osoba koje sudjeluju u pružanju usluga socijalne skrbi te dionika u zajednici, putem kojeg će se navedene osobe upoznati s utjecajem ljudskog ponašanja na širenje pandemije / izvanredne situacije te će pomoću raznih alata moći naučiti više o preventivnim mjerama, njihovim utjecajima i učincima na različitim razinama, strategijama za sprječavanje širenja pandemije te s posljedicama istih.
Konzorcij STEP_UP istražio je i kategorizirao potencijalne mjere za zaustavljanje širenja virusa COVID-19. Uz identificirane mjere, tematska izvješća opisuju i moguće izazove u pandemiji te daju preporuke temeljene na već poznatim dobrim praksama. Rezultati su objavljeni u pet partnerskih izvješća: mjere za rano otkrivanje, prevenciju, zdravstvenu i socijalnu skrb, kreiranje politika i preporuke o komunikaciji. Izvješća su dostupna na web stranici projekta STEP_UP.
Pratite razvoj obrazovne igre i izradu korisnih mjera i vodiča za politike koje bi trebale pomoći širokom spektru dionika u sprječavanju i kontroli epidemija na web stranici projekta.
Više o ciljevima projekta možete naći ovdje.
Prvi newsletter projekta možete pročitati na poveznici.