Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti
Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obilježava se svake godine, treću srijedu u studenom. Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (Global Iniative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD) svake godine odredi drugu temu kojom se nastoji podići svijest javnosti o ovoj čestoj i teškoj bolesti. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti je „Zdrava pluća – nikad važnija“ (engl. “Healthy Lungs – Never More Important”), a ima za cilj istaknuti teret KOPB-a koji je i dalje prisutan, unatoč trenutnoj globalnoj pandemiji COVID-19. Osim toga, osobe s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti su rizična skupina za razvoj težih oblika bolesti COVID-19.
KOPB ostaje i dalje jedan od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u cijelom svijetu – i zato je sada najvažnije vrijeme za usredotočiti se na zdravlje pluća!
Što trebamo znati o KOPB-u?
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) česta je, progresivna bolest koja se može spriječiti i liječiti, a obilježava je trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve.
Najčešći uzrok KOPB-a je dugotrajno aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu. Prvi znakovi bolesti najčešće se javljaju kod pušača starijih od 40 godina. Češće obolijevaju muškarci, no razlika se smanjuje zbog porasta broja pušača među ženama. Do razvoja KOPB-a može doći i zbog izloženosti štetnim plinovima i česticama (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja) u kombinaciji s genetskom predispozicijom te preosjetljivosti dišnih puteva. U manjeg broja oboljelih uzrok je manjak enzima koji je odgovoran za elastičnost pluća. Dugotrajna astma također povećava rizik za nastanak KOPB-a.
Simptomi KOPB-a
Simptomi KOPB-a najčešće su kašalj, zaduha i iskašljavanje. Kašalj se u početku bolesti javlja samo ujutro, no kako bolest napreduje javlja se tijekom cijelog dana, a kasnije i noći. Kod dijela bolesnika bolest se razvija i bez kašlja. Zaduha (osjećaj nedostatka zraka) postepeno napreduje. Prvo se javlja prilikom napora, a kasnije, u težim stadijima bolesti i prilikom obavljanja najjednostavnijih aktivnosti (održavanje osobne higijene, oblačenje, priprema hrane) pa čak i u mirovanju. Mogu se pojaviti i brojni drugi simptomi poput piskanja u prsima i osjećaja umora. Oboljeli su podložni čestim upalama pluća koje dodatno otežavaju disanje i čest su razlog hospitalizacije.
Za KOPB su karakteristična razdoblja pogoršanja koja se javljaju u različitim vremenskim razmacima, izrazito pogoršavaju plućnu funkciju i uzrokuju znatnije smanjenje kvalitete života. Iako počinje u plućima, KOPB s vremenom prelazi u sistemsku bolest u kojoj su zahvaćeni i drugi organi.
Postavljanje dijagnoze i liječenje
Budući da se tegobe najčešće postepeno razvijaju, dijagnoza KOPB-a se u velikog broja bolesnika ne postavlja pravovremeno, čime se gubi dragocjeno vrijeme za učinkovitije liječenje. Bolesnici se s vremenom navikavaju na kašalj i smanjenu toleranciju napora te traže liječničku pomoć kad je bolest već uznapredovala.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda i testova plućne funkcije. Glavni dijagnostički kriterij za postavljanje dijagnoze temelji se na nalazima spirometrije. Spirometrija je bezbolna pretraga kojom se mjeri plućna funkcija, odnosno plućni volumen i brzina protoka zraka kroz dišne putove. Test se izvodi u sjedećem položaju. Osoba treba sav zrak koji ima u plućima nakon dubokog udisaja ispuhati u aparat najvećom brzinom. Najvažniji dijagnostički parametri u spirometriji su FEV1 (volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi nakon dubokog udaha) i FVC (forsirani vitalni kapacitet, tj. ukupni volumen izdahnutog zraka maksimalnom snagom). Smanjeni omjer FEV1 i FVC pokazatelj je smanjene prohodnosti dišnog sustava (opstrukcije).
Liječenje ovisi o težini kliničke slike, a cilj je ublažiti znakove bolesti, smanjiti broj epizoda pogoršanja i poboljšati kvalitetu života. Treba naglasiti važnost prestanka pušenja jer se tako smanjuje napredovanje bolesti.
Za osobe oboljele od KOPB-a važno je cijepljenje protiv upale pluća (pneumokoka), gripe i COVID-19, redovite kontrole kod liječnika te ispravno uzimanje propisanih lijekova.
Procjenjuje se da u svijetu od KOPB-a umire više od 3 milijuna ljudi godišnje.
Prevencija KOPB-a
Najbolji način prevencije KOPB-a je nepušenje i neizlaganje duhanskom dimu. Većina slučajeva KOPB–a može biti spriječena ukoliko se zaustavi izloženost duhanskom dimu.
Osim toga, za održavanje zdravlja pluća važno je ne izlagati se onečišćenom zraku, štetnim tvarima na radnom mjestu, ali i biti tjelesno aktivan svakodnevno.
Prestanak pušenja je najbolje što možete učiniti za svoje zdravlje, zdravlje svojih pluća i svojih bližnjih!
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Klinikom za plućne bolesti Jordanovac izradio je edukativni letak na temu KOPB-a koji možete preuzeti ovdje.
Poništenje dijela natječaja od 13. listopada 2021.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od 13. listopada 2021.
Više pogledajte ovdje.
Pojašnjenje vjerojatnog slučaja bolesti COVID-19
Vjerojatan slučaj bolesti COVID-19 je kada osoba ima kliničke simptome kompatibilne s bolešću i pozitivnu epidemiološku anamnezu (ostvarila bliski kontakt sa zaraznim bolesnikom), a nema laboratorijsku potvrdu bolesti (pozitivan PCR ili BAT nalaz brisa) jer nije rađen bris ili je bris urađen kasno u tijeku bolesti pa ispao negativan te izabrani liječnik smatra da je ta osoba imala COVID-19.
Kad liječnik (najčešće liječnik obiteljske medicine) utvrdi na temelju anamneze i kliničkih simptoma, a nije moguće osobu na vrijeme testirati radi laboratorijske potvrde, može tu osobu prijaviti kao oboljelu od COVID-19, a bolest se klasificira kao vjerojatna, a ne kao potvrđena. S takvom se osobom postupa jednako kao s laboratorijski potvrđenim bolesnikom, što znači da se izolira i bliski kontakti se obrade i po potrebi im se odredi karantena (ako nisu cijepljeni ili preboljeli COVID-19).
Drugim riječima, građani koji nisu u vrijeme nakon jasno definiranog bliskog kontakta razvili simptome kompatibilne s bolešću COVID-19, ne mogu samo na temelju nekadašnjeg bliskog kontakta s bolesnikom tražiti od izabranog liječnika potvrdu da su preboljeli COVID-19 kao vjerojatan slučaj.
Potvrdu o preboljenju kao vjerojatan slučaj mogu dobiti oni građani kojima je njihov liječnik u vrijeme simptoma bolesti, i to tijekom samoizolacije zbog obiteljskog kontakta s pozitivnom osobom, utvrdio da vjerojatno imaju COVID 19, odredio im izolaciju, obradio njihove bliske kontakte i prijavio ih u registar zaraznih bolesti kao oboljele od COVID-19.
Obilježen Svjetski dan šećerne bolesti
Svjetski dan Šećerne bolesti najveća je svjetska kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti. Obilježava se od 1991. g na inicijativu Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao odgovor na sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti-tihog ubojice modernog doba.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog na rođendan Fredericka Bantinga koji je zajedno s Charlesom Bestom prije 100 godina uspješno izolirao hormon inzulin, jedan od najvažnijih otkrića u liječenju šećerne bolesti. Otkriće inzulina promijenilo je svijet. Inzulin je od tada spasio milijune života i smatra se jednim od najvećih medicinskih dostignuća svih vremena. Otkrićem inzulina i njegovom komercijalnom proizvodnjom šećerna bolest od smrtne postala je kronična bolest.
Svjetski dan šećerne bolesti prepoznatljiv je po plavom krugu, simbolu šećerne bolesti. Plavi krug predstavlja jedinstvo globalne zajednice i odgovor na sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti.
Tema svjetskog dana šećerne bolesti od 2021-2023. g je Dostupnost skrbi osobama sa šećernom bolešću sa sloganom Ako ne sada, kada?
Stoljeće nakon otkrića inzulina, milijuni ljudi sa šećernom bolešću u svijetu nemaju dostupnu skrb u liječenju koja im je potrebna. Bez odgovarajućeg liječenja i potpore, osobe sa šećernom bolešću u riziku su od ozbiljnih i po život opasnih komplikacija.
Živimo u iznimno teškim vremenima, u kojima se osobe sa šećernom bolešću suočavaju s dodatnom velikom prijetnjom po zdravlje. Nažalost, svjedoci smo da su osobe sa šećernom bolešću u povećanom riziku od teških oblika COVID-19. Stoga je potrebno neprestano naglašavati važnost cijepljenja protiv COVID-19, ali i naglašavati koliko je važno, redovito odlaziti na liječničke preglede i kontrole.
Prema podacima CroDiab registra u Republici Hrvatskoj je evidentirano 310.212 osoba sa dijagnosticiranom šećernom bolešću, a procjenjuje se da je ukupni broj oboljelih preko 520.000. U 2020. po prvi puta od početka praćenje Registra ukupan broj oboljelih je pao u odnosu na ranije godine. Rezultat je to slabijeg otkrivanja bolesti i povećane smrtnosti osoba sa šećernom bolešću.
Podaci HZJZ-a također govore o premalom odazivu osoba sa šećernom bolešću na cijepljenje protiv COVID-19. Do 01.09.2021. svega 60% osoba sa šećernom bolešću potpuno je cijepljeno protiv COVID-19. Podaci su vrlo zabrinjavajući s obzirom da osobe sa šećernom bolešću imaju 2,4 puta veći rizik od razvoja teške bolesti te 1,5-3 puta veću smrtnost u slučaju zaraze COVID-19 od osoba koje ne boluju od šećerne bolesti.
Stogodišnjica otkrića inzulina predstavlja jedinstvenu priliku za unaprjeđenje dostupnosti skrbi osobama sa šećernom bolešću i isticanje potrebe za intenzivnijim djelovanjem u sprječavanju šećerne bolesti i njezinih komplikacija.
Ujedinjeni, imamo brojnost, utjecaj i odlučnost da dovedemo do značajnih promjena. Stoga, prihvatimo izazov!
Preuzmimo kontrolu u svoje ruke i učinimo dobro za sebe i svoje zdravlje! Ako ne sada, kada?
Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) iz 2021. u svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj do 2030. godine narasti na 643 milijuna, odnosno na 783 milijuna do 2045. godine. U Europi od šećerne bolesti boluje 61 milijuna odraslih osoba (20 do 79 godina).
1 od 10 odraslih (20 do 79 godina) osoba u svijetu ima šećernu bolest
1 od 2 osobe sa šećernom bolešću ostaju nedijagnosticirane
Tri četvrtine osoba sa šećernom bolešću u radnoj su dobi
1 od 5 osoba sa šećernom bolešću ima više od 65 godina
541 milijuna odraslih osoba (20 do 79 godina) u svijetu, ima poremećenu toleranciju glukoze (IGT) i u visokom su riziku od razvoja šećerne bolesti tipa 2
svakih 5 sekundi jedna osoba umre od posljedica šećerne bolesti
Izvor: https://www.dijabetes.hr/svjetski-dan-secerne-bolesti-2021/
Savjetovališta za cijepljenje protiv COVID-19
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Rockefellerovoj 7 u Zagrebu te u podružnici HZJZ-a u ulici Radoslava Cimermana 64a u Zagrebu, počela su raditi Savjetovališta za cijepljenje protiv COVID-19 i to svake subote, od 8 do 12 sati. Građani se mole da svakako ponesu medicinsku dokumentaciju koju smatraju potrebnom predočiti za davanje savjeta.
*Za savjetovanje u Cimermanovoj 64a potrebno je prethodno se naručiti na telefon 01/6474-339 ili 01/6474-333
**Obavještavamo građane kako savjetovalište za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 u Rockefellerovoj 7 u Zagrebu od 15. siječnja 2022. godine više neće raditi. Savjetovalište u Cimermanovoj prestaje s radom 12. veljače 2022. godine.
Izvješće o smrtnosti prema listi odabranih uzroka smrti u 2020.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.
U izvješću su za Hrvatsku i županije za 2020. godinu prikazani uzroci smrti razvrstani prema tabličnom popisu uzroka smrti Eurostat-a (Causes od Death, „European Shortlist“) u koji je dodan COVID-19..
Cijelo izvješće možete pogledati OVDJE
Cijepljeno je 50 posto ukupnog stanovništva i 60 posto odraslog stanovništva!
U subotu 13. studenog postavljen je novi jesenski rekord u prvim dozama: cijepilo se 28.170 osoba od kojih je 19.198 primilo prvu dozu. Drugu dozu primilo je 2.359 osoba a treću 6.613 osoba. Time ukupan broj osoba koje su od početka cijepljenja primile prvu dozu iznosi 2.043.475 što je 50,35% ukupne populacije. Od cijepljenih, 2.022.551 odrasle su osobe čime udio cijepljenih odraslih iznosi 60,18%.
„Zahvaljujem svim našim sugrađanima koji su se odlučili cijepiti te i sve ostale pozivamo na cijepljenje. Sada možemo zaključiti da je više onih koji su se cijepili nego onih koje se još nisu odlučili na taj korak. Posebno pozivamo na cijepljenje sve one s kroničnim bolestima. Liječnike na punktovima građani često pitaju mogu li se cijepiti s obzirom na bolesti koje imaju te s obzirom na prethodne alergijske reakcije. Kronične bolesti su upravo razlog za prioritetno cijepljenje: ako imate kronične bolesni, tim više se trebate odmah cijepiti. Ako niste sigurni, ponesite svoju medicinsku dokumentaciju na cijepljenje. Na svakom punktu za cijepljenje je liječnik koji će na licu mjesta prije samog cijepljenja proučiti o čemu se radi. Vezano uz alergije, čak i teža prethodna alergijska reakcija na lijekove u velikoj većini slučajeva samo zahtijeva da se osoba nakon cijepljenja malo duže zadrži na cjeplištu pod nadzorom liječnika (30 minuta umjesto 15 minuta). Alergije na hranu i pelud nisu važne kod cijepljenja i svi se mogu cijepiti. Zdravstvene prepreke (kontraindikacije) za cijepljenje zbog kojih se osoba nikako ne može cijepiti ima izrazito mali broj osoba, manje od 2 posto populacije sudeći po zemljama u kojima je cijepljeno više od 98% populacije.“ istaknuo je ravnatelj HZJZ-a izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak.
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (58,9% ukupnog stanovništva, odnosno 70,6% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (53,2% ukupnog stanovništva, odnosno 64,1% odraslog stanovništva).
Udio cijepljenih raste od nižih prema višim dobnim skupinama do dobi 70-74 godine, te je u dobi 70-74 godine najviši udio cijepljenih koji iznosi 87,65% za prvu dozu. U dobi 65 godina i više cijepljeno je 638.318 osoba (74,8%) s jednom dozom i 594.036 osoba (69,6%) s dvije doze.
Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)
Zašto je važno da se osobe koje nisu cijepljene i nisu preboljele COVID-19 testiraju na pouzdan način?
Hrvatska je trenutno u četvrtom valu pandemije koji je po broju novooboljelih u posljednja dva tjedna premašio čak i drugi val koji je od prethodna tri vala bio najteži. Smrtnost je velika te približno 1% osoba kod kojih je utvrđena zaraza nažalost umire, a među njima je tri četvrtine onih koji se nisu cijepili. Posebno su ugrožene osobe starije životne dobi i bolesnici koji se osobnim cijepljenjem ne mogu potpuno zaštititi jer iscrpljen organizam nije u mogućnosti razviti odgovarajuću imunost nakon cijepljenja. Teško da su ljudska prava ijednoj skupini naših sugrađana narušena kao što su narušena našim sugrađanima koji boluju od karcinoma ili kojima su primjerice transplantirani solidni organi, a ne smijemo zabraviti da među njima ima i djece. Mnogi od njih su se još od početaka pandemije u potpunosti odrekli sudjelovanja u društvenom životu. No, zbog bolesti se ne mogu odreći zdravstvene skrbi i pomoći drugih, a upravo oni kojima je zadaća pomagati bolesnima mogu ih zaraziti i time smrtno ugroziti jer su se odbili cijepiti ili testirati.
U prva dva vala pandemije cjepivo nije uopće bilo na raspolaganju, a u trećem valu bilo je cijepljeno tek oko 10% stanovništva. U sva tri prethodna vala smanjenje u broju novooboljelih nastupilo je točno u trećem tjednu nakon donošenja Odluke stožera o ograničenju okupljanja. Širokim uvođenjem COVID potvrda rezultat bi trebao biti sličan, a nije ograničeno sudjelovanje u društvenom životu već je upravo suprotno omogućen društveni život bez znatnih ograničenja kakva smo imali u prethodna tri vala.
Za dobivanje COVID potvrda, osim preboljenja bolesti ili cijepljenja, može se koristiti i testiranje, no pri tome se trebaju koristiti isti kriteriji kao i kod postavljanja dijagnoze bolesti, odnosno testovi trebaju biti dovoljno pouzdani da bi mogli s odgovarajućom sigurnosti potvrditi da osoba nema bolest COVID-19 i da nije zarazna, odnosno da ne širi bolest tijekom obavljanja aktivnosti koje korištenje COVID potvrde omogućava njenom korisniku.
Tu sigurnost da osoba nije zarazna čini nekoliko elemenata u procesu dijagnostike od kojih su najvažniji – dovoljno pouzdan test, odgovarajući način uzimanja uzorka, odgovarajući uzorak i pravilno izvođenje testa. Slijedi nekoliko riječi o svakom od tih elemenata:
Antigenski testovi koji koriste slinu kao uzorak nisu prihvatljivi za izdavanje COVID potvrda jer nisu dovoljno pouzdani. Po nekim istraživanjima najmanje svaka treća osoba koja je zaražena dobije negativan nalaz umjesto pozitivnog. Zaključno, uzorak sline je nepouzdan uzorak i ne može se koristiti za službenu svrhu, već isključivo kao orijentir za osobnu potrebu, a u slučaju da je pozitivan potrebno je provesti neki od pouzdanijih testova.
Prema Europskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) nazofaringealni uzorci su zlatni standard za testiranje na COVID-19 PCR i brzim antigenskim testovima. Sadašnja istraživanja ne daju dovoljno dokaza za upotrebu sline kao uzorka za brze antigenske testove. Komercijalni dijagnostički testovi za slinu s oznakom CE dostupni su u Europskoj uniji/Europskom gospodarskom prostoru (EU/EEA), no niti jedan od ovih testova nije uključen na Zajednički popis međunarodno priznatih brzih antigenskih testova Europske komisije a isključivo temeljem testova koji su navedeni na ovom popisu mogu se izdavati Digitalne Covid potvrde.
Obrisak nazofarinksa je najpouzdaniji i daje najtočnije rezultata te nije štetan za zdravlje. Dodatno treba istaknuti da većina osoba koje se žale na uzimanje obriska, zapravo se žale na neugodu i bolnost koju uzimanje uzorka izaziva. Treba razlikovati neugodu od štetnosti za zdravlje. Korist od pravovremenog otkrivanja infekcije i izoliranja zarazne osobe je toliko velika da svi moramo imati dovoljno snage da pretrpimo kratkotrajnu neugodu kod uzimanja brisa.
Svi pa tako i oni kojima je testiranje neugodno, kao alternativu testiranju mogu se cijepiti. U Hrvatskoj su širokodostupna cjepiva protiv COVID-19 koje je registrirala Europska agencija za lijekove, što znači da su zadovoljila najrigoroznije znanstvene provjere. Koliko su sigurna najbolje svjedoče stranci koje posljednjih tjedana dolazi kod nas na cijepljenje. Globalno je primijenjeno 7,45 milijardi doza, a 31,1 milijuna doza daje se svaki dan, čime su obje vrste cjepiva koje se primjenjuju u Hrvatskoj, cjepivo na bazi glasničke RNA i vektorsko, davno nadišle sve eksperimentalne faze te postale dio rutinske medicinske prakse.
Zaključno, proširena uporaba COVID potvrda je nužna mjera kako bi se s jedne strane izbjegao „lockdown“, a s druge strane kako bi spriječilo pretjerano opterećenje zdravstvenog sustava i smrtni ishodi, te kako bi se pružila određena razina sigurnosti koju je društvo dužno pružiti svima a posebno najosjetljivijima među nama, a to su bolesni među kojima su i djeca čija je kvaliteta života već narušena uslijed osnovne bolesti.
U tri dana više od 50 000 osoba primilo je prvu dozu cjepiva!
Od 9. do 11. listopada ukupno su 50432 osobe primile prvu dozu cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Na dan 11. studenoga utrošeno je 31.406 doza cjepiva do kojih se 18.481 odnosi na prvu dozu. Upravo je 18.481 doza najveći broj prvih doza utrošenih u jednom danu još od ljeta 2021. godine što su svakako ohrabrujuće vijesti.
Do dana 11. studenoga utrošeno je 3.790.884 doza cjepiva. Ukupno je 2.009.038 osoba cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 1.711.702 cijepljeno s dvije doze. S dodatnom dozom (docjepna i treća doza za imunokompromitirane osobe) cijepljeno je 70.144 osoba.
Do sada je cijepljeno 49,51% ukupnog stanovništva odnosno 59,20% odraslog stanovništva. Ministar zdravstva Vili Beroš iskazao je zadovoljstvo zbog odaziva građana na cijepljenje u ovom tjednu.
„Više od 50.000 građana cijepilo se prvom dozom u protekla 3 dana. Dio su društva većeg od 2 milijuna građana koji su odluku donijeli na temelju znanstveno utemeljenih činjenica. Pozivam neodlučne da učine isto. Pokažimo da znamo i možemo još bolje“ istaknuo je ministar Beroš.
„Vrlo smo sretni jer su građani prepoznali ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo. Broj umrlih osoba od posljedica koronavirusa u Hrvatskoj zaista je ozbiljan, a posebno nas rastužuje što velika većina preminulih nije cijepljena. Bez obzira na sve, pozivamo sve građane koji se nisu cijepili da naprave taj važan korak i zaštite sebe i svoje voljene. Ovom se prigodom zahvaljujem i zdravstvenim djelatnicima kao i svima koji sudjeluju u organizaciji cijepljenja u Hrvatskoj. Pred nama je još puno posla, ali uz ovakav odaziv građana siguran sam da ćemo ovako velike brojeve zajedno staviti pod kontrolu“ naglasio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Održana Radionica Food Reformulation and Salt Reduction u organizaciji HZJZ-a te uz potporu WHO-a
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Služba za zdravstvenu ekologiju, organizirali su Radionicu Food Reformulation and Salt Reduction koja se uz potporu WHO Country Office Croatia i WHO European Office for Prevention and Control of Noncommunicable Diseases (NCD Office) / Division of Country Health Programs, Moscow, Russian Federation, koja se održala 10. studenog 2021.godine.
Prisutne je u ime HZJZ-a i ravnatelja izv.prof.dr.sc Krunoslava Capaka pozdravio doc.dr.sc Tomislav Benjak, a u ime WHO-a dr.sc Iva Pejnović Franelić, Liaison Officer Croatia.
Predavanja su održali pozvani predavači i stručnjaci: prim.dr Vera Katalinić Janković, dr.med, savjetnica Ministra zdravstva; izv.prof.dr.sc Sanja Musić Milanović, epidemiolog, voditeljica Službe za promicanje zdravlja i voditeljica Nacionalnog programa Živjeti zdravo; Akademik Bojan Jelaković, voditelj Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC Zagreb; izv.prof.dr.sc Ranko Stevanović, dr.med voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ; dr.sc Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a; dr.sc Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani HZJZ i komponente Prehrana i zdravlje Nacionalnog programa Živjeti zdravo; Marija Batinić Sermek, dipl.ing. voditeljica Službe za kvalitetu hrane i informiranje o hrani Ministarstva poljoprivrede. Od strane WHO predavanje je održala dr.Clare Ferrand, techical officer, WHO European Office.
Visoki krvni tlak je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti kao što su bolesti srca i moždani udar. Prekomjerna konzumacija soli povisuje krvni tlak. Za razvoj učinkovitih nacionalnih programa smanjenja soli potrebni su usklađeniji napori, provođenje nadzora i provedba politika i intervencija za koje se zna da su učinkovite u smanjenju unosa soli na razini stanovništva.
Cilj Radionice bio je prikaz provedbene politike temeljem akcijskog plana i strategije smanjenja unosa soli u Republici Hrvatskoj te prikaz intervencija i nadzora te najava budućih koraka u reformulacijama hrane i smanjenju unosa soli.
Novi jesenski rekord u cijepljenju: u jednom danu 16.747 građana primilo prvu dozu!
Na dan 10. studenoga cijepljeno je 27.621 osoba od kojih je 16.747 primilo prvu dozu. Drugu dozu je primilo 3.527 osoba a dodatnu ili treću dozu 7.347 osoba. Ovakav veliki broj prvih doza zabilježen je posljednji put početkom lipnja.
Do sada je u Hrvatskoj utrošeno 3.759.981 doza cjepiva. Ukupno je 1.990.925 osoba cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 1.707.700 cijepljeno s dvije doze. S dodatnom dozom (docjepna i treća doza za imunokompromitirane osobe) cijepljeno je 61.356 osoba. Do dana 10. studenoga cijepljeno je 49,06% ukupnog stanovništva odnosno 58,67% odraslog stanovništva.
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (57,6% ukupnog stanovništva, odnosno 69,2% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (52,6% ukupnog stanovništva, odnosno 63,4% odraslog stanovništva).
Ovim putem pozivamo sve građane koji nisu cijepljeni, posebno one najugroženije, da se cijepe u što kraćem roku. Za informacije o cijepnim punktovima informirajte se putem zavoda za javno zdravstvo u županiji u kojoj se namjeravate cijepiti. Mreža zavoda za javno zdravstvo i kontakti nalaze se OVDJE.
Građani Zagreba mogu se cijepiti bez najavljivanja na više punktova, a više informacija o terminima i lokacijama pročitajte OVDJE.
Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak sudjelovao na sastanku s predstavnicima Zavoda za javno zdravstvo FBiH
U subotu, 23. listopada 2021. u Mostaru je održan sastanak između ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslava Capaka i v. d. ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine mr. sc. Siniše Skočibušića. Sastanku je nazočila i ravnateljica Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije Bosne i Hercegovine doc. dr. sc. Vlatka Martinović
Oba zdravstvena zavoda ključne su ustanove koje se bave javnim zdravstvom u RH i FBiH, a u pandemiji COVID-19 preuzeli su cijeli niz zadaća u borbi protiv nekontroliranog širenja bolesti. Ravnatelji su razmijenili dosadašnja iskustva, ali i aktualne izazove u upravljanju pandemijom COVID-19. Posebno su se osvrnuli na proces cijepljenja gdje je utvrđeno da obje institucije poduzimaju maksimum napora osiguravajući dovoljno cjepiva i promičući cijepljenje kao izlaz iz ove krize najprije zbog zaštitne uloge cjepiva koje većinu populacije štiti od teškog kliničkog oblika bolesti. Uz sve uložene napore usmjerene ka cilju da se cijepi što više stanovništva, u obje države došlo je do pada broja osoba cijepljenih prvom dozom. Opseg potpuno cijepljenog stanovništva u FBH je iznad 20%, dok je u RH cijepljeno oko 58% odraslog stanovništva što je nezadovoljavajuće s obzirom na okruženje. Sudionici su naglasili i visoke troškove za zdravstvo koje je donijela pandemija COVID-19 uz sve poteškoće koje su se manifestirale u gospodarstvima i u zdravstvenom sustavu obje zemlje.
Razgovaralo se i o drugim aspektima rada i funkcioniranja zavoda koji su djelomice zanemareni zbog preraspodjeljivanja radnika na zadatke koji se izravno odnose na borbu protiv COVID-19 i usporavanje ili zaustavljanje dijela uobičajenih aktivnosti zavoda. Dr. Skočibušić je upoznao kolege s decentraliziranom organizacijom javnog zdravstva u FBiH. Izv. prof. dr. sc. Capak istaknuo je važnost stručnog upravljanja pandemijom COVID-19, a svi sugovornici su zaključili da će se uskoro morati poduzimati odlučnije mjere za sprječavanje pandemije, unaprijediti i/ ili ponovno pokrenuti aktivnosti koje su uz pandemiju zastale ili se usporile te čim prije posvetiti više pozornosti masovnim nezaraznim bolestima i njihovoj prevenciji.
Zajednički je zaključeno da je potrebno unaprijediti suradnju između dvaju zavoda u smislu razmjene informacija i stručnjaka, zajedničkih stručnih skupova, sudjelovanja na međunarodnim stručno-znanstvenim skupovima i unaprjeđenja rada na prekograničnim europskim projektima te da će ravnatelji zajednički pripremiti sporazum o prijateljstvu i suradnji. Tijekom sljedećeg susreta koji će se održati tijekom studenog ove godine razmotrit će se do sada učinjeno i nastaviti s planiranjem daljnje suradnje kroz operativni plan te se planira potpisivanje Sporazuma u Mostaru.
Jučer se s prvom dozom cijepilo više od 15.000 osoba!
Na dan 9. studenog utrošeno je 24.505 doza cjepiva, a čak 15.204 osobe cijepljene su s prvom dozom
Takav veliki broj prvih doza posljednji je put zabilježen u prvoj polovici lipnja: 10. lipnja 16.258 građana se odlučilo na prvu dozu a 11. lipnja isto se odnosilo na 11.259 građana, nakon čega je broj prvih doza ipak bio manji. Tako velik broj ukupnih doza u jednom danu nije zabilježen još od prve polovice srpnja, odnosno konkretno od 8. srpnja kada je utrošeno 28.640 doza, dok je već 9. srpnja zabilježeno 23.812 doza.
„Možemo zaključiti da su se nakon ljetne stanke građani odlučili na cijepljenje u većem broju. Sretni smo zbog takve odluke građana, kako zbog onih koji su se odlučili na prvu dozu tako i zbog onih koji su se odlučili na drugu i treću, odnosno dodatnu dozu. Nakon godine i pol života u pandemiji svima je jasno da je izlaz u cijepljenju. Samo cijepljenjem možemo održati naša radna mjesta, a našu djecu u školskim klupama“ istaknuo je ravnatelj HZJZ-a izv. prof.dr.sc. Krunoslav Capak.
Cijepljenje u Rockefellerovoj i Cimermanovoj isključivo radnim danima i subotom
Zbog netočnih informacija koje su se pojavile u medijima obavještavamo javnost kako danas 7. studenoga ne cijepimo na adresama Rockefellerova 4 i Cimermanova 64a u Zagrebu.
Na adresi Rockefellerova 4 građani se bez prethodne najave mogu cijepiti svake srijede od 16.00 do 20.00 sati i svake subote od 10.00 do 14.00 sati. Dostupna su sva cjepiva, a građani mogu primiti prvu, drugu ili treću dozu cjepiva.
Drugi punkt građanima je na raspolaganju svakim radnim danom od 14.00 do 18.00 sati u Ulici Radoslava Cimermana 64a u Zagrebu (Kajzerica, zgrada kod semafora u neposrednoj blizini Hipodroma). Cjepivo Moderna biti će od 11. listopada dostupno utorkom, srijedom i četvrtkom. Sva ostala cjepiva (Comirnaty, Astrazeneca i J&J/Janssen) dostupna su svim danima u tjednu. Građani na istoj adresi mogu primiti i treću dozu cjepiva svaki radni dan od 14.00 do 18.00 sati.
DANAS, 7. STUDENOGA, ZAGREPČANI SE MOGU CIJEPITI NA VELESAJMU U PAVILJONU 9 U ORGANIZACIJI NZJZ DR. ANDRIJA ŠTAMPAR. CIJEPLJENJE JE ORGANIZIRANO OD 8.00 do 12.00 SATI.
Ravnatelj HZJZ-a K. Capak: Demanti vezan uz omašku pri iznošenju podataka o novoboljelima na novinskoj konferenciji Stožera civilne zaštite RH
Poštovani svi,
nakon konferencije za medije do ovog trenutka cijeli je niz objava na mrežnim stranicama i društvenim mrežama oko moje greške koju sam počinio prilikom čitanja dnevnih brojki novozaraženih i udjela necijepljenih među zaraženima. Želio bih ovdje dati službeni demanti kako bih, koliko je moguće, spriječio širenje tih netočnih podataka i obmanjivanje javnosti od onih koji šire neistine i promoviraju necijepljenje.
Demanti:
„Na konferenciji za medije Stožera Civilne zaštite održanoj 5. studenog 2021. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, iznoseći dnevne podatke o udjelu cijepljenih među novozaraženima i hospitaliziranima učinio je omašku tijekom čitanja izvješća. Tu grešku željeli bismo ovim demantijem ispraviti i time spriječiti daljnje širenje netočnih brojki i dezinformacija te posve ukloniti mogućnost manipuliranja javnošću širenjem laži.
Točne dnevne brojke su sljedeće:
Na dan 5. studenoga 2021. u posljednja 24 sata broj novozaraženih bio je 6.932, od kojih u potpunosti nije bilo cijepljeno njih 74,1 %.
Za kraj podsjećamo da je u listopadu od COVID-19 preminulo 578 osoba od kojih 75% nije bilo cijepljeno. Od umrlih, koji su bili srednje životne dobi ispod 50 godina života, svih 22 koji su preminuli u listopadu nije bilo cijepljeno.
Kada govorimo o udjelu cijepljenih osoba među hospitaliziranima važno je reći da je podatak za 5.11.2021. o 51,5% cijepljenih dnevni podatak i da ti podaci variraju od dana do dana, ali gledano prosječno, na tjednoj i mjesečnoj razini, imamo stabilni trend koji ukazuje da je među hospitaliziranima između 70% i 80% necijepljenih.“
Na kraju, ispričavam se na ovoj greški prilikom iznošenja podataka, molim medije i javnost da ne koriste ovaj događaj u daljnjoj manipulaciji javnošću i promociji necijepljenja.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od 01. veljače 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. listopada 2021. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike/prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavještava kandidate koji su dostavili prijave na javni natječaj, da je nakon provedenog postupka za poslove prethodno navedenog radnog mjesta izabran kandidat.
Više o odabiru pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 u subotu 6. studenoga
Mjesto cijepljenja: Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Rockefellerova 4 (Zagreb)
Vrijeme cijepljenja: subota 6. studenoga 2021. od 10.00 do 14.00 sati
Bez naručivanja i najave
Sve doze i sva cjepiva protiv bolesti COVID-19
Zbog povećanog interesa za cijepljenje u proteklih dva tjedna, u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Rockefellerova 4, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirat će cijepljenje u dodatnom, novom terminu: u subotu 6. studenog od 10 do 14 sati.
Na ovom punktu za cijepljenje tradicionalno se cijepi svaku srijedu od 16 do 20 sati. Jučer u srijedu 3. studenoga na ovom punktu za cijepljenje bez naručivanja i najave cijepljeno je ukupno 868 osoba: 381 osoba je primila prvu dozu, 201 drugu dozu a 286 booster dozu.
„Odaziv na cijepljenje u proteklih nekoliko dana i sve veći interes za cijepljenje dokazuju kako su građani prepoznali važnost cijepljenja kao jedini način da zaštite sebe i ljude oko sebe. Rekordne brojke novooboljelih i punjenje kapaciteta bolnica možemo smanjiti isključivo cijepljenjem. Siguran sam da svi možemo i više i bolje i zato pozivam sve građane da se odazovu na cijepljenje i da mirnije uđemo u dugu zimu koja je pred nama.“ istaknuo je ravnatelj HZJZ-a izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak.
Jučer je u Školi narodnog zdravlja cijepljeno čak 39 posto više građana u odnosu na prošlu srijedu. Ravnateljica Škole narodnog zdravlja prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak također je izrazila zadovoljstvo odazivom građana.
„Drago nam je da su se građani odazvali u ovako velikom broju, te ih čak niti kiša nije omela da pričekaju svoj red i cijepe se. Bilo je dosta osoba mlađe i srednje dobi. Neke je informacija o 41 preminuloj osobi u jednom danu potaknula na cijepljenje, a posebno činjenica da dvije najmlađe preminule osobe u dobi 30-50 godina nisu bile cijepljene. “ izjavila je ravnateljica Škole narodnog zdravlja Prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak.
Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu
Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („NN“ 56/13, 64/15, 104/17, 115/18, 16/20) i Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („NN“ 125/17) regulirano je područje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj (RH).
U cilju zaštite ljudskog zdravlja provode se propisane kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži na nekoliko razina u okviru: i) samokontrole koju provode javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU), ii) državnog monitoringa koji koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te iii) službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje provode sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.
Sustavom samokontrole u 2020. godini su javni isporučitelji vodnih usluga analizirali su više od 60.000 uzoraka na kemijske pokazatelje i više od 50.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje.
Monitoringom vode za ljudsku potrošnju je u javnoj distribucijskoj mreži u RH 2020. godini uzorkovano 7.451 uzorak redovnog (monitoring parametara skupine A) i 699 uzoraka revizijskog monitoringa (monitoring parametara skupine B). Ukupni broj neispravnih uzoraka vode zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 186 odnosno 2,3 %.
Sanitarni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) prilikom provođenja službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2020. godini uzorkovali su 233 uzoraka vode od kojih je 19 (8%) bilo neispravno.
Cjeloviti Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj u 2020. godini može se preuzeti OVDJE