Cilj je razviti strategiju smanjenja obolijevanja i smrtnosti
U Virovitici je jučer u Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici održana Prva konferencija o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, a slični skupovi će se u okviru nacionalne kampanje “Živjeti zdravo” sljedećih mjeseci organizirati u sjedištima svih hrvatskih županija. Konferenciju su otvorili doc. dr. sc. Vesna Bedeković, dekanica Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici i Tomislav Tolušić, dipl. iur, župan Virovitičko–podravske županije, a sam projekt “Živjeti zdravo” predstavila je dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
– Cilj nam je sačuvati zdravlje s kojim se rađamo. Zahvaljujući mogućnosti djelovanja na rizične čimbenike, kao što su prehrana i kretanje, možemo spriječiti debljinu i kardiovaskularne bolesti – rekla je dr. Musić Milanović dodavši da su kronične nezarazne bolesti sve veći problem u svijetu te da se s njim treba boriti na globalnoj razini, jer je sve više ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom koja je jedan od glavnih „okidača“ za nastanak kardiovaskularnih problema.
Kako je dalje navela dr. Musić Milanović, provedba Nacionalnog programa “Živjeti zdravo” započela je još 2003. godine kroz inicijativu i organizaciju tadašnjeg Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ove godine, Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Kineziološki fakultet u Zagrebu potaknuli su nastavak provedbe ovog programa koji djelovanjem u zajednici nastoji educirati i senzibilizirati građane Republike Hrvatske svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života.
Pet komponenti ovog programa koji uključuju pojedine projekte su: Zdravstveno obrazovanje, Zdravstveni turizam, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
Ciljana populacija Nacionalnog programa su svi; djeca i mladi, osobe srednje i starije dobi te posebno osobe s povećanim bihevioralnim i biomedicinskim čimbenicima rizika.
– Očekivani javnozdravstveni doprinosi Nacionalnog programa “Živjeti zdravo” su senzibilizacija građana o potrebi očuvanja zdravlja, smanjenje pobola od kroničnih nezaraznih bolesti i porast udjela zdravih građana u ukupnoj populaciji Hrvatske te mijenjanje promjenjivih loših životnih navika poput pušenja, neaktivnosti, pijenja alkohola i nezdrave prehrane. Mi smo ti koji stvaramo svoje navike, ali i zdrave navike naše djece. Vrijeme je da zdravlju damo više važnosti – rekla je dr. Milanović.
Prema riječima Tamare Poljičanin, ravnateljice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od bolesti srca i krvnih žila umire gotovo svaka druga osoba u zemljama zapadne civilizacije i one su uzrok 17,3 milijuna smrti u svijetu godišnje. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također vodeći uzrok smrtnosti, a od njih su prošle godine umrle 24.232 osobe odnosno 48,1 posto ukupno umrlih.
Oko 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara može se spriječiti otklanjanjem glavnih čimbenika rizika, kao što su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna uporaba alkohola.
– Za prvu konferenciju odabrali smo Viroviticu jer je u Virovitičko-podravskoj županiji najviša smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Cilj nam je, suradnjom svih zainteresiranih strana, razviti lokalnu strategiju smanjenja broja obolijevanja i smrtnosti – rekao je ministar zdravlja prim. Siniša Varga.
U sklopu Konferencije održala se i radionica za regionalnu upravu i lokalnu zajednicu „Kako djelovati preventivno od osobne do županijske razine“ koju je vodio prim. mr. sc. Miroslav Venus, ravnatelj Županijskog zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ te Okrugli stol koji je pod nazivom „Implementacija projekata i aktivnosti Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ vodila dr. sc. Sanja Musić Milanović, na kojem su predstavljeni primjeri uspješne provedbe projekata iz pojedinih županija.
Konferenciju je ministar Siniša Varga zatvorio zaključkom da će se iz mjeseca u mjesec pratiti aktivnosti koje su se predložile i dogovorile na ovoj konferenciji kako bi se putem tog prvog primjera Virovitičko-podravske županije dobra praksa mogla proširiti i na druge županije u Hrvatskoj.