Zašto obilježavamo Svjetski dan bubrega?
Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.
Kampanju su osmislili Međunarodno nefrološko društvo (ISN) i Međunarodna federacija zaklada za bubrege (IFKF) te se provodi svake godine drugoga četvrtka u ožujku pod različitim sloganom kojim se želi naglasiti jedan od mnogih aspekata u brizi za zdravlje bubrega. Ove, osamnaeste godine obilježavanja, tema Svjetskog dana bubrega je “Spremnost na neočekivano, podrška ranjivima!” (1). Ovogodišnjom temom se želi skrenuti pozornost na posljedice koje razorni lokalni i globalni događaji, kao što su potresi i pandemija COVID-19, mogu imati na one koji boluju od kroničnih bolesti, a među kojima je i 850 milijuna bubrežnih bolesnika.
Razorni događaji neizbježno utječu na funkcioniranje i životne uvjete u zajednici, pri čemu je pristup odgovarajućim dijagnostičkim uslugama, liječenju i njezi često ograničen. Zbog potrebe za dugotrajnom i dobro koordiniranom zdravstvenom skrbi, pacijenti koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti u takvim su okolnostima posebno ranjivi. Može se očekivati da će, zbog otežanog pristupa dijagnostici, liječenju i njezi u protekle dvije godine, u budućnosti porasti globalna potreba za dijalizom i transplantacijom, skupim postupcima liječenja koji spašavaju život.
Prema procjenama, kronična bubrežna bolest javlja se u 1 na 10 odraslih osoba diljem svijeta. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu (2).
Što je kronična bubrežna bolest?
Kronična bubrežna bolest, kao česta bolest koja uvelike doprinosi smrtnosti, važan je i nedovoljno prepoznat javnozdravstveni problem. Definira se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma, čije nakupljanje može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti funkcioniranje cijelog organizma.
U takvom dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije, u početnim stadijima često nema simptoma ili budu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno. U toj se fazi nepravilna bubrežna funkcija može otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće bude riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, gdje se mogu uočiti povišene vrijednosti kreatinina u krvi, kao i znakovit nalaz povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom. Ako vam je poznata vlastita vrijednost kreatinina, u aplikaciji „Provjeri svoju bubrežnu funkciju“ možete dobiti informaciju o stanju svoje bubrežne funkcije.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi, mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnina, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža (3).
Budući da je u završnim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što veća kvaliteta života.
Tko je u riziku od obolijevanja?
Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.
Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Što nam govore javnozdravstveni podaci?
Prema studiji “Globalno opterećenje bolešću” iz 2019. godine procjenjuje se da gotovo 700 milijuna ljudi boluje od kronične bubrežne bolesti i da ona uzrokuje oko 1.4 milijuna smrti godišnje diljem svijeta, čime je na 11. mjestu uzroka smrti na globalnoj razini (4). Vodeći se procjenama da 10% odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, procjenjuje se da je u Hrvatskoj kroničnih bubrežnih bolesnika do 300 000.
Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije (5), u Hrvatskoj godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega. Oko 4.000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja. Populacija na nadomještanju bubrežne funkcije raste upravo zbog povećanja broja transplantiranih bubrežnih bolesnika, usprkos smanjenju broja bolesnika liječenih hemodijalizom i peritonejskom dijalizom.
Podaci o prevalenciji kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj postoje samo iz jedne studije o prevalenciji u području endemske nefropatije. Studija je provedena između 2005-2010. godine u ruralnom Hrvatskom području, području endemske nefropatije (izloženosti biljci vučjoj stopi ( Aristolochia clematitis). Obuhvaćen 2161 stanovnik 9 endemskih sela i 3 ne-endemska sela u okolici Slavonskog Broda, a rezultati su pokazali prevalenciju od 16,6% u endemskim selima i 9,1% u ne-endemskim područjima (6). Veličinu problema možemo prikazati i pokazateljima izrađenim iz rutinske zdravstvene i mortalitetne statistike. Prema broju umrlih u 2021. godini, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na desetom su mjestu s 1 343 umrlih osoba, od toga je 787 osoba umrlo zbog bubrežnog zatajenja. Prema broju hospitalizacija u 2021. godini, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na desetom su mjestu s 26 427 hospitalizacijom, a od toga su 5 293 hospitalizacije bile zbog bubrežnog zatajenja.
Prikazani podaci ukazuju kako je kronična bubrežna bolest tihi ubojica koji prvo godinama znatno narušava kvalitetu života. Budući da je preporučeno implementirati oportunistički probir na kronične bubrežne bolesti u visokorizičnih skupina, iznimno je bitno učiniti dostupnima osnovne pretrage krvi i urina, osigurati redovite liječničke preglede koji uključuju procjenu funkcije bubrega i promovirati usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika.
Kako spriječiti pojavu i progresiju kronične bubrežne bolesti?
U tome će Vam pomoći 8 ZLATNIH PRAVILA:
Krećite se – živite aktivnim životom.
Redovito kontrolirajte šećer u krvi.
Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
Jedite zdravu hranu, održavajte optimalnu tjelesnu težinu i smanjite unos soli na 5 grama dnevno.
Uzimajte odgovarajuću količinu tekućine.
Ne pušite.
Ne uzimajte pretjerano i bez liječničkog savjeta nesteroidne protuupalne lijekove (lijekove protiv bolova).
Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti.
Ivana Grahovac, dr.med.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
Ivana Andrijašević, mag. psych.
Materijali:
Reference:
(1) https://www.worldkidneyday.org/2023-campaign/2023-wkd-theme/
(2) https://www.worldkidneyday.org/2022-campaign/
(4) https://www.healthdata.org/results/gbd_summaries/2019/chronic-kidney-disease-level-3-cause
(6) Jelaković B, Vuković Lela I, Karanović S et al. Chronic Dietary Exposure to Aristolochic Acid and Kidney Function in Native Farmers from a Croatian Endemic Area and Bosnian Immigrants. CJASN 2015