Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog dvadeset drugu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021.-2023. godine je „Dostupnost zdravstvene zaštite“ (engl. Access to Diabetes Care).
U 2023. godini, naglasak kampanje usmjeren je na važnost prepoznavanja rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 kako bi se spriječilo ili usporilo razvoj komplikacija, naglašavanje utjecaja komplikacija povezanih s dijabetesom, te važnost pristupa informacijama i skrbi kako bi se osiguralo pravodobno liječenje.
Šećerna bolest u Hrvatskoj i svijetu
Šećerna bolest u zemlji i svijetu posljednjih desetljeća postaje globalni javnozdravstveni problem. Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije, u svijetu je trenutno 537 milijuna oboljelih u dobi od 20 do 79 godina, dok procjene za Republiku Hrvatsku govore o više od pola milijuna oboljelih. U CroDiab registru u 2022. godini sveukupno je registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću od čega je 333.856, odnosno 86% pacijenata koristilo primarnu zdravstvenu zaštitu. Prema evidenciji CroDiab registra, pregled godišnje dijabetičke kontrole učinilo je 58.050 pacijenata, odnosno 14,95% prevalentne populacije osoba sa šećernom bolešću evidentirane u CroDiab registru.
Briga o osobama sa šećernom bolešću u Hrvatskoj – dostupnost najvažnijih indikatora zdravstvene skrbi na Portalu zdravlja
Briga o osobama sa šećernom bolešću zahtijeva naglasak na pacijentu, zajedno s medicinskom evaluacijom koja obuhvaća procjenu rizika i praćenje akutnih i kroničnih komplikacija. Dijeljenje elektroničkih medicinskih zapisa sa samim pacijentima može pridonijeti značajnom unapređenju skrbi, boljem odazivu pacijenata na redovne godišnje preglede te povećanju kvalitete zdravstvene zaštite. S ciljem dodatnog unapređenja skrbi i povećanja samokontrole osoba sa šećernom bolešću, u 2022. godini pokrenut je projekt proširenja Portala zdravlja podacima iz CroDiab registra, odnosno uključivanjem indikatora skrbi godišnje dijabetičke kontrole. Proširenjem Portala zdravlja podacima iz CroDiab registra omogućuje se građanima evidentiranima u Nacionalnom registru osoba sa šećernom bolešću (CroDiab) učinkovitiji pregled i praćenje svojih podataka.
Pacijenti na Portalu zdravlja imaju uvid u svoj tip dijabetesa, posljednje dostupne vrijednosti na godišnjoj razini za tjelesnu težinu, visinu i indeks tjelesne mase (ITM), glikolizirani hemoglobin (HbA1c%), sistolički i dijastolički krvni tlak, ukupni kolesterol, HDL, LDL kolesterol i trigliceride, albumin/kreatinin te podatke o učinjenom godišnjem pregledu očiju i stopala.
Pregled godišnje dijabetičke kontrole izrazito je važan jer liječniku obiteljske medicine omogućuje prepoznavanje ranih znakova komplikacija šećernih bolesti, a samim time i njihovo usporavanje ili potpuno zaustavljanje. Opširnije informacije o tom pregledu nalaze se na informativnom letku Godišnja dijabetička kontrola.
Rizični čimbenici za razvoj šećerne bolesti
Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.
Procjena rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2
Na dob ili genetsku predispoziciju ne može se utjecati. Međutim, mogu se mijenjati ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 moguće se informirati o riziku i saznati kako ga smanjiti.