Što su kardiovaskularne bolesti
Kao što im samo ime kaže, kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila, u većini uzrokovanih aterosklerozom odnosno promjene, oštećenja i naslage na stijenci arterija.
Sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar). Kontrola čimbenika rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog tlaka mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
KVB su vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu: više od 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Ishemijska srčana bolest (npr. srčani udar) je odgovorna za 7,3 milijuna od ukupnog broja kardiovaskularnih smrti, a cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar) su odgovorne za 6,2 milijuna smrti.
Kako zaštititi svoje srce
Većina glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti može se kontrolirati. Donosimo nekoliko savjeta o tome kako možete kontrolirati te čimbenike i zaštititi svoje srce:
Budite aktivni
Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći spriječiti srčani i moždani udar. Pokušajte učiniti tjelovježbu sastavnim dijelom svoga života: koristite stube umjesto dizala, siđite s autobusa nekoliko stanica prije odredišta i prošećite ostatak puta. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine, također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima
Ako prestanete pušiti, Vaš će se rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepoloviti unutar prve godine te se s vremenom vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte prostorije pune duhanskog dima: pasivna izloženost duhanskom dimu (engl. second-hand smoke) značajno povećava rizik od srčanog udara.
Zdravije se hranite
Jedite velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću, te hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća. Pripazite na unos procesirane hrane, koja često sadrži visok udio soli. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola, a ako pijete, pijte umjereno. Ne zaboravite piti mnogo vode tijekom dana!
Održavajte primjerenu tjelesnu težinu
Održavanje primjerene tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog tlaka i smanjenju rizika od srčane bolesti i moždanog udara. Dobar način za praćenje zdrave težine je korištenje ITM-a (Indeks tjelesne mase), kojeg možete izračunati tako da podijelite svoju težinu u kilogramima sa svojom visinom na kvadrat. Zdrave odrasle osobe trebale bi održavati svoj indeks tjelesne mase u rasponu od 18,5 do 24,9 kg/m2.
Procijenite svoj rizik
Posjetite svog liječnika da Vam izmjeri krvni tlak, razinu kolesterola (masnoće) i glukoze (šećera) u krvi, izmjeri opseg struka, tjelesnu težinu i indeks tjelesne mase te pojasni rizik kojem ste izloženi.
Prepoznajte znakove upozorenja
Prepoznajte znakove upozorenja: što ranije potražite pomoć, veće su šanse za potpuni oporavak. Naučite kako izvesti prvu pomoć (kardiopulmonarnu reanimaciju) i pokušajte dobiti potvrdu o znanju prve pomoći kako biste mogli pomoći ako netko iznenada doživi srčani arest.
Redovito uzimajte propisane lijekove
Uzimajte lijekove koje Vam je propisao liječnik i pridržavajte se svog rasporeda.
Pratite napredak
Pratite svoj napredak: budite ponosni na sve što činite za vlastito zdravlje i zdravlje svoje obitelji.
Rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti
Vaše je srce veličine Vaše šake i najsnažniji mišić u Vašem tijelu. Počinje kucati oko tri tjedna nakon začeća. Ako doživite starost od 70 godina, Vaše će srce tijekom života kucati dva i pol bilijuna puta.
Srce može postati ranjivo od štetnih životnih navika kao što su pušenje, nezdrava prehrana ili prevelika razina stresa. Kardiovaskularni sustav može biti oslabljen i od već postojeće srčane bolesti ili stanja. Kad srčana funkcija postane kompromitirana, dolazi do kardiovaskularne bolesti, širokog termina koji obuhvaća bilo koji poremećaj sustava u kojem je srce središnji organ.
Mnogo je čimbenika rizika povezanih s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki od tih čimbenika kao što je obiteljska anamneza, ne mogu se promijeniti, dok na ostale kao što je povišen krvni tlak, možemo utjecati liječničkom intervencijom.
Ako imate neki od rizičnih čimbenika, to ne znači da ćete nužno razviti kardiovaskularnu bolest. No, što više rizičnih čimbenika imate, veće su šanse da ćete oboljeti ako ne poduzmete potrebne mjere za mijenjanje svojih rizičnih čimbenika i ne radite na tome da spriječite da ugroze zdravlje Vašeg srca.
Promjenjivi čimbenici rizika
- Tjelesna neaktivnost
- Upotreba duhanskih proizvoda
- Nezdrava prehrana
- Visoka razina kolesterola u krvi
- Povišen krvni tlak / hipertenzija
- Prekomjerna tjelesna težina i pretilost
Nepromjenjivi čimbenici rizika
- Obiteljska anamneza
- Dijabetes
- Ostali učestali nepromjenjivi čimbenici rizika uključuju:
- Dob: Starenje je samo po sebi rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti; rizik od moždanog udara povećava se svakim desetljećem nakon navršenih 55 godina.
- Spol: Važno je i kojeg ste spola: muškarci imaju povećan rizik od srčanih bolesti u usporedbi s predmenopauzalnim ženama. Međutim, jednom kad uđu u menopauzu, rizik je kod žena sličan riziku kod muškaraca. Rizik moždanog udara sličan je kod muškaraca i žena.
- Socioekonomski status: Slabiji socioekonomski status (siromaštvo) povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara neovisno o tome gdje živite. Kroničan stres, socijalna isključenost, anksioznost i depresija također povećavaju rizik.