Svjetski dan moždanog udara- #NeBudiTaj

Svjetski dan moždanog udara obilježava se i ove godine na već dobro nam poznati datum- 29. listopada.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Moždani udar u brojkama

Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto.

Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 milijuna ljudi godišnje, a 5.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica.

Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Posljedice moždanog udara

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

#NeBudiTaj

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara posebnu pažnju odlučila je posvetiti rizicima i prevenciji. Iako je svaki četvrti pojedinac u riziku od moždanog udara, ne smijemo zaboraviti da je većina moždanih udara ipak preventabilna i to pomoću nekoliko vrlo jednostavnih koraka! Upravo je u tom duhu osmišljen i ovogodišnji slogan koji prati kampanju Svjetskog dana moždanog udara, a glasi #NeBudiTaj (engl. #DontBeTheOne). Znači nemoj biti 1 od 4 koji će imat moždani udar!

Cilj ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara usmjeren je ka podizanju razine svjesnosti javnosti o tome koje korake je potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara te je ista kampanja ujedno i ključna komponenta strateškog cilja WSO-a „reducirati pojavnost moždanog udara na pola.“

Prevencija moždanog udara

Kao što je već naglašeno, gotovo svi moždani udari mogu biti prevenirani (i do 90%). Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. 10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:

Hipertenzija (visoki krvni tlak)– više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.

Tjelovježba– oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.

Prehrana– modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.

Tjelesna težina– prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!

Fibrilacija atrija– nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.

Pušenje– više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.

Alkohol– više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.

Kolesterol– više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.

Dijabetes– svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.

Depresija i stres– mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.

Izazovi liječenja moždanog udara

Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju moždanog udara i nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo.

Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote! Na poboljšanje ishoda moždanog udara može se utjecati znatno prije nego pacijent uopće dođe u kontakt sa zdravstvenim stručnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.

Pristup zdravstvenoj skrbi izazov je kojem se potrebno posvetiti iz više aspekata. Financijske barijere sprječavaju otkrivanje i tretiranje rizičnih faktora, ali i sam pristup specijalističkoj skrbi kod moždanog udara. Pristup univerzalnim zdravstvenim uslugama te lijekovima i metodama prevencije moždanog udara znatno smanjuje pojedinačne i opće troškove moždanog udara.

Rehabilitacija i kvaliteta života nakon moždanog udara izrazito je važan problem čije rješavanje znatno pomaže ekonomskom, socijalnom i psihološkom stanju pacijenta. Rehabilitacija započinje u bolnici što je prije moguće nakon moždanog udara. To može poboljšati funkciju i pomoći preživjelom da zadobije što veću neovisnost tijekom vremena. Mnogim preživjelima treba kontinuirano liječenje kako bi se riješili tjelesnih i ostalih posljedica moždanog udara te sačuvali svoje mentalno zdravlje i dobrobit.

Moždani udar u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2018. godini od moždanog udara umrlo je 6 137 osoba, odnosno 11,6% svih umrlih. Od toga je 2 578 umrlih muškarca (9,9% od svih umrlih muškaraca) i 3 559 umrlih žena (13,3% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 508 osoba odnosno 5,6% od ukupno umrlih  te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, a u dobi 70 i više godina stope smrtnosti u žena se približavaju smrtnosti u muškaraca. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.

Posljednjih 15-tak godina (od 2000. do 2016.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždani udar) u Hrvatskoj, od 176 na 80,9/100.000), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine (smanjenje 59%). Po mortalitetu od cerebrovaskularnih bolesti Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 80,9/100.000 spada među zemlje koje su iznad prosjeka zemalja europske regije. Prosjek za zemlje  Europske regije iznosi 77,2/100.000, a za zemlje EU 42/100.000,  a  raspon stopa za zemlje EU  je od 22-171/100.000. (Francuska-Bugarska).

Zaključno možemo reći da je i u svijetu i u Hrvatskoj zabilježen trend smanjenja smrtnosti od moždanog udara, ali s obzirom na starenje stanovništva, globalizaciju, urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika, bolju zdravstvenu skrb, bolje preživljenje bolesnika, očekujemo veću prevalenciju cerebrovaskularnih bolesti i rastuće opterećenje tim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije kroz sustavan program.

Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  •  Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.
  •  Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Popravimo crnu statistiku i nemojmo biti jedni od četiri pojedinca koji dožive moždani udar!

#NeBudiTaj

Simpozij “Prevencija moždanog udara” će se održati 30.10.2019./u 18 h, hotel Capital. Program simpozija možete preuzeti ovdje.

Letak Moždani udar možete preuzeti ovdje.