Svjetski dan srca “POBIJEDI SRCEM BOLESTI SRCA”

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Uzroci kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni: od pušenja, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, pretilosti, nepravilne prehrane, tjelesne neaktivnosti, do zagađenja zraka.

U vrijeme pandemije COVID-19, osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti izložene su dvostrukoj prijetnji. Imaju povećan rizik od razvoja teže kliničke slike bolesti uzrokovane COVID-om, ali također su u strahu tražiti pomoć vezano za svoje postojeće kardiovaskularne probleme.

Živimo u jedinstvenim vremenima bez presedana. Pandemija COVID-19 stavila je u prvi plan zdravstvene djelatnike, zdravstvene sustave te našu osobnu odgovornost za vlastito zdravlje i zdravlje ranjivih skupina društva.

Ne znamo što pandemija dalje nosi, no znamo da je briga o vlastitom srcu sada važnija nego ikad.

Ovogodišnji Svjetski dan srca se obilježava 29. rujna uz slogan: «Koristi srce», kojim se svi pozivaju da prigodom obilježavanju ovog dana obećaju sebi i svima oko sebe da će živjeti zdravijim načinom života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.

I zato ove godine 29. rujna vas molimo da #KoristiteSrce kako biste:

  •  Odabrali bolje. Svi možemo zaštiti svoje srce i spriječiti kardiovaskularne bolesti izborom:
    • zdravije prehrane,
    • nepušenja,
    • izbjegavanja konzumacije alkohola
    • tjelovježbe
  • Razumjeli što to znači živjeti zdravo, ponašati se u skladu s tim znanjem, mijenjati vlastito ponašanje kako bismo kvalitetnije živjeli i danas i sutra.
  • Svojim ponašanjem bili primjer svojim bližnjima i svojoj djeci.
  • Vodili računa i o drugima, pogotovo oboljelima od srčanih bolesti jer oni imaju veći rizik od COVID-a i posljedica koje COVID može uzrokovati.

#Koristite srce kako bismo pobijedili COVID-19! Vodite brigu o svom srcu i kad ste kod kuće:

  • Nastavite se baviti tjelovježbom, hranite se uravnoteženo i dovoljno spavajte
  • Nastavite komunicirati s drugima, održavajte prijateljstva, održavajte kontakte s obitelji
  • Nemojte prekomjerno čitati/slušati o pandemiji, te koristite samo provjerene izvore
  • Nemojte stres pokušati liječiti pomoću alkohola i droge
  • Nemojte izbjegavati posjet hitnoj službi ili svom liječniku zbog straha od zaraze jer puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta u trajanju 150 min tjedno ili 75 min intenzivne aktivnosti. Ovako treba nastaviti i kad ste kod kuće:

  • Odmarajte aktivno tokom dana
  • Upišite se u online vježbaonicu
  • Dignite se, hodajte, opustite se

Kardiovaskularne bolesti u RH – najnoviji podaci

Kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine  biti uzrokom 23 milijuna smrti.  U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. godine umrlo 22 020 osobe, odnosno 42,5% ukupno umrlih.  Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 47,9% umrlih žena (12 673)  36,9% umrlih muškaraca (9 347). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 15,4% (7 965) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 10 %  (5 180) u ukupnom mortalitetu.

Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od KVB u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (49% pad  smrtnosti za kvb ukupno od 2000. do 2016., 34% za ishemijsku bolest srca, a 54% za cerebrovaskularne bolesti (kvb od 572,7/100.000 na 292, IBS od 201 na 132, CVB od 176 na 80,0/100.000). No, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola.

U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 292/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope KV smrtnosti. Prosjek za zemlje  Europske regije iznosi 315/100.000, a za zemlje EU 190/100.000,  dok je  raspon stopa za zemlje EU  od 97-565/100.000. (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije  198, Austrije 182,  Italije 152/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 371/100.000.

Iako je zadnjih petnaestak godina i u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB-a, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što su pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje KVB-om ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.

Aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana srca

Ove godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo sa suradnicima pripremio je,  povodom Svjetskog dana srca, edukativno promotivnu kampanju s porukama o važnosti očuvanja zdravlja srca, osobito u ovo vrijeme pandemije COVID 19 bolesti. Poruke će u obliku plakata i kratkih video poruka biti prisutne u Domovima zdravlja, ljekarnama, javnom prijevozu na nacionalnoj razini, na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te u digitalnom obliku na facebook HZJZ-a.

Svjetski dan srca-plakat

Svjetski dan srca-plakat2

Svjetski dan srca-plakat3

Infografiku o važnosti prestanka pušenja

Infografiku o važnosti tjelesne aktivnosti u zaštiti zdravlja

Letak Dan srca

Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta o bolestima srca i moždanom udaru kao vodećim svjetskim uzrocima smrti.  Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Svrha obilježavanja je i educiranje javnosti o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti. Naime, od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije, a u Europi od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire oko 4 milijuna ljudi odnosno 45 % svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80 % prijevremenih smrti.