Epidemiološki podaci u Europi
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) je u lipnju ove godine na svojim mrežnim stranicama izdao epidemiološko izvješće (Rapid Risk Assessment) o zabilježenom porastu oboljelih od hepatitisa A (veći broj slučajeva od očekivanog) u razdoblju od siječnja do svibnja 2025. u četiri zemlje članice EU/EEA — Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Od početka 2025. godine pa do kraja studenog 2025. godine u zemljama EU/EEA prijavljeno je nešto više od 6000 slučajeva hepatitisa A. Većina slučajeva prijavljena je iz 4 zemlje: Austrija (216), Češka (2310), Mađarska (1548) i Slovačka (2482).
Češka i Slovačka bilježe najveći broj slučajeva i smrtnih ishoda. U Mađarskoj i Slovačkoj zabilježen je porast slučajeva među djecom, dok Češka i Austrija uglavnom prijavljuju oboljele među odraslima.
Osobe u riziku od zaraze
Prema izvješću ECDC-a, porast infekcija virusom hepatitisa A u navedenim zemljama prvenstveno je bio u specifičnim skupinama odraslih koje pripadaju ranjivim skupinama za zarazu, a to su osobe koje su beskućnici, osobe koje koriste droge, uključujući one koje koriste droge injektiranjem te među osobama koje žive u lošim sanitarnim uvjetima odnosno s ograničenim pristupom za osnovnu higijenu. Također, slučajevi su zabilježeni i među pripadnicima romskih zajednica u Češkoj i Slovačkoj. ECDC procjenjuje visok rizik za širenje zaraze unutar navedenih ranjivih skupina, dok je nizak do umjeren rizik za opću populaciju. Unutar navedenih skupina, rizik od težeg oblika bolesti procjenjuje se kao umjeren za osobe mlađe od 40 godina, a visok za odrasle u dobi od 40 godina i više, budući da se težina bolesti povećava s dobi. Za osobe s postojećim bolestima jetre ili starije odrasle osobe, rizik može biti vrlo visok. Bolest je teža i može imati smrtni ishod kod starijih i osoba s kroničnim bolestima jetre. Osobe starije od 65 godina češće imaju zaštitu protutijelima uslijed preboljenja bolesti prije u životu.
Glavne zahvaćene skupine razlikuju se po državama: u Austriji i Češkoj značajan broj slučajeva zabilježen je među beskućnicima i osobama koje koriste droge, dok su Mađarska i Slovačka prijavile oboljele u romskim zajednicama te među osobama koje žive u lošim sanitarnim uvjetima.
Epidemiološki podaci u Hrvatskoj
Učestalost hepatitisa A u Hrvatskoj kontinuirano je padala od polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući poboljšanim higijenskim uvjetima života, odnosno preventivnim mjerama osobne i komunalne higijene, tako da posljednjih 20-ak godina imamo nisku učestalost hepatitisa A. U posljednjih deset-ak godina bilježi se oko 5 do 15 oboljelih godišnje, od kojih je značajan udio među putnicima izvan Hrvatske. Uz sporadične slučajeve oboljenja, povremeno se javljaju i povećan broj oboljelih i manje epidemije hepatitisa A.
Prema podacima prijava zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je od početka 2025. godine zabilježeno 25 oboljelih od hepatitisa A, od čega je 72 % (18) muškaraca i 28 % (7) žena, svi odrasle dobi. Dio oboljelih zarazio se izvan Hrvatske.
S obzirom na trenutnu epidemiju hepatitisa A na području Europe, i na činjenicu da se u budućnosti može očekivati još oboljelih od hepatitisa A u Europi te unos bolesti i u našu populaciju, u nastavku teksta podsjećamo na osnovne informacije o hepatitisu A i načinima zaštite.
Hepatitis A (zarazna žutica) – osnovne informacije
Hepatitis A je akutna zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa A (HAV). Ne prelazi u kronični oblik, a nakon preboljenja razvija se trajni imunitet (zaštita protutijelima).
Prijenos: Virus hepatitisa A primarno se prenosi fekalno oralnim putem odnosno ako osoba stavi u usta namirnice ili predmete onečišćene stolicom zaražene osobe ili, bliskim kontaktima sa zaraženom osobom u kućanstvu ili kolektivima. To se može dogoditi na nekoliko načina, npr. ako zaražena osoba koja priprema hranu ne opere ruke nakon vršenja nužde i rukuje prljavim, onečišćenim rukama s hranom. Osoba se može zaraziti i ako pije vodu kontaminiranu virusom hepatitisa A ili pića rashlađena ledom koji je napravljem s vodom onečišćenom virusom. Onečišćena hrana i voda (uključujući led) čest su izvor infekcije putnika u zemlje nižih higijenskih uvjeta i standarda.
Rjeđe se prenosi spolnim putem ili krvlju, prilikom injektiranja droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i ostalog pribora.
Bolest ima dužu inkubaciju (od 15 do 50 dana. Prosjek 28 dana), a osobe mogu biti zarazne 1-2 tjedna prije pojave simptoma te još sedam dana od početka pojave prvih nespecifičnih simptoma bolesti.
Osobe koje su u povećanom riziku za zarazu uključuju: osobe koje koriste droge (posebno injektiranjem), muškarce koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola, beskućnike i primatelje zaraženih krvnih pripravaka.
Simptomi: Bolest može biti blaga ili bez simptoma, osobito kod djece. U odraslih bolest je obično teža, javlja se naglo, s povišenom temperaturom, umorom, bolovima u trbuhu te žuticom. Simptomi mogu trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Liječenje: Liječenje se provodi simptomatski, bolesnici se spontano oporavljaju.
Vrlo rijetko, u manje od 1% slučajeva se može javiti fulminantni oblik bolesti koji je izuzetno težak oblik bolesti kod kojeg dolazi do naglog i teškog zatajenja jetre.
Smrtnost je vrlo niska (0,1–0,3 %), a veća je u osoba starijih od 50 godina ili s kroničnim bolestima jetre.
Prevencija i mjere zaštite: Glavne preventivne mjere su osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera, edukacija o osobnim higijenskim mjerama zaštite, osobito higijeni ruku kao i mogućnostima cijepljenja.
Najvažnije mjere zaštite od hepatitisa A uključuju:
- održavanje osobne higijene redovito pranje ruku
- higijenski ispravnu pripremu hrane i vode, izbjegavanje potencijalno kontaminirane hrane ili vode
- cijepljenje za osobe u većem riziku za zarazu, uključujući osobe koje putuju u područja s većom učestalošću ili pojavnošću hepatitisa A ili kao prevencija u slučaju pojave epidemije bolesti.
Savjeti za zaštitu uključuju i odgovorno spolno ponašanje te izbjegavanje situacija koje povećavaju fekalno-oralni prijenos radi smanjenja rizika za prijenos spolnim putem, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost.
Na putovanju u zemlje s većom učestalošću hepatitisa A savjetuje se izbjegavanje konzumiranja sirovog voća i povrća, konzumiranje hrane, vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora (primjerice ulična prodaja hrane i slično).
Za osobe koje su bile u kontaktu s oboljelim preporučuje se postekspozicijska zaštita, cijepljenjem i/ili primjenom imunoglobulina te pojačane mjere higijene.
Više o hepatitisu A možete pročitati na:
Zaštita zdravlja na putovanju – crijevne zaraze