U cijelom se svijetu 24. ožujka obilježava Svjetski dan tuberkuloze kako bi se skrenula pažnja na ovu iznimno važnu zaraznu bolest. Događaj je posvećen otkriću liječnika Roberta Kocha, koji je toga datuma još davne 1882. godine prepoznao bakteriju Mycobacterium tuberculosis kao uzročnika tuberkuloze. Bakterija u naše tijelo ulazi putem respiratornog sustava, a klinička slika najčešće uključuje umor, kašalj koji traje nekoliko tjedana, povišenu temperaturu, noćno znojenje i gubitak na težini. Na početku treba naglasiti kako tuberkuloza nije bolest koja se događa nekome drugome te kako svatko od nas može oboljeti.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je posljednjih dvadesetak godina pokrenula brojne akcije u ovom području, a 2014. godini pokrenuta je „END TB Strategy“ koja obuhvaća razdoblje od 2016.-2035. godine. Ciljevi i vizija ove strategije su iznimno ambiciozni te priželjkuju završetak epidemije tuberkuloze na globalnoj razini do 2035. Ciljevi uključuju smanjenje broja umrlih od tuberkuloze za 95% te stope incidencije za 90% u odnosu na pokazatelje iz 2015.
Pojačani globalni napori doveli su do važnih napredaka u borbi protiv tuberkuloze, s godišnjim brojem smrtnih slučajeva koji se globalno smanjio za 45% između 2000. i 2019. godine. Međutim, dolazak pandemije COVID-19 značajno je ugrozio dosadašnje napore te su se od početka vodili razgovori o mogućem utjecaju „novog normalnog“ na pojavnost tuberkuloze. I premda su pojedini stručnjaci sramežljivo spominjali kako će epidemiološke mjere koje su poduzete kako bi se zaustavilo širenje virusa djelomično utjecati i na prijenos tuberkuloze, globalno su stručnjaci bili mišljenja kako će pandemija, iz više razloga, negativno utjecati na širenje tuberkuloze te da će broj oboljelih rasti. Ova se pretpostavka pokazala točnom te je u Godišnjem izvještaju SZO za 2021. godinu po prvi puta u više godina opisan porast broja oboljelih te 1,6 milijuna umrlih. Ovaj je podatak prekinuo pozitivan trend u padu broja prijavljenih tuberkuloza kojeg smo imali u razdoblju između 2005. i 2019. godine.
Značajan utjecaj COVID-19 pandemije na područje tuberkuloze vidimo i u Hrvatskoj, kad smo tijekom prve dvije pandemijske godine bilježili veliki pad broja uzoraka za dijagnostiku te pad broja prijavljenih tuberkuloza. Usprkos brojnim izazovima posljednjih godina, Hrvatska se može pohvaliti niskom incidencijom tuberkuloze (4,1/100 000) koja je na razini razvijenih zapadnih zemalja te niskim postotkom oboljelih sa rezistentnom tuberkulozom.
Premda je pandemija COVID-19 privremeno prekinula pozitivan trend u broju oboljelih i umrlih od tuberkuloze, brojne su globalne akcije trenutno u provođenju kako bi se ubrzala i osnažila naša borba protiv ove bolesti.