Objavljeni rezultati petog kruga Europske inicijative za praćenje debljine u djece  (2018. – 2022.)

Objavljeni rezultati petog kruga Europske inicijative za praćenje debljine u djece  (2018. – 2022.)

 

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je rezultate petog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece – COSI (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative). Prikupljanje podataka provodilo se u razdoblju od 2018. do 2020. godine, sudjelovale su 33 zemlje Europske regije SZO-a te je u konačnici izmjereno gotovo 411 000 djece u dobi između šest i devet godina. Republika Hrvatska (RH) se prvi puta pridružila u četvrtom krugu istraživanja. Peti krug istraživanja na području RH provodio se u školskoj godini 2018./2019., sudjelovale su 232 škole, a konačni uzorak uključivao je 2711 djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina.

Posljednje COSI izvješće bilježi zabrinjavajući udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Ukupno gledano gotovo svako treće dijete Europske regije SZO-a (29%) ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a veći udio prisutan je u dječaka (31%) nego u djevojčica (28%). Kao što je vidljivo u Slici 1. raširenost problema varira među zemljama, najviša je u zemljama mediteranske regije, a najniža u zemljama sjeverne i istočne Europe. RH se nalazi na visokom petom mjestu gdje čak 35% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Nadalje, na razini Europske regije SZO-a prisutna je razlika u udjelu debljine među dječacima i djevojčicama. Problem debljine prisutniji je u dječaka (14%) nego u djevojčica (10%), a izrazite spolne razlike prisutne su i u Hrvatskoj gdje debljinu ima 18% dječaka i 12% djevojčica (Slika 2).

Slika 1. Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u Europskoj regiji SZO-a

 

Slika 2. Udio djevojčica i dječaka s debljinom u zemljama Europske regije SZO-a

 

Iako SZO preporučuje svakodnevnu konzumaciju pet porcija svježeg voća i povrća, većina zemalja Europske regije SZO-a izvješćuje nisku konzumaciju istih. U 27 zemalja koje su bilježile podatke o konzumaciji pojedinih namirnica 43% djece konzumira svježe voće svaki dan, a povrće samo 34% (Slike 3 – 4). Usporedimo li te podatke s onima iz Hrvatske možemo vidjeti da je konzumacija svježeg voća i povrća u Hrvatskoj niža od prosjeka. U Hrvatskoj svako treće dijete (32%) svakodnevno konzumira voće, a povrće svakodnevno konzumira tek svako peto dijete (20%). Prema tome, Hrvatska je zajedno s Litvom i Gruzijom smještena na samo začelje po dnevnoj konzumaciji svježeg voća te među posljednjih pet zemalja po konzumaciji svježeg povrća.

Slika 3. Svakodnevna konzumacija voća

Slika 4. Svakodnevna konzumacija povrća

 

Zaslađeni napici predstavljaju jedan od najčešćih izvora dodatnih šećera u djece. Prema posljednjem COSI izvještaju gotovo četvrtina djece (22%) konzumira zaslađene napitke više od tri puta tjedno. U većini zemalja problem konzumacije zaslađenih napitaka izraženiji je u dječaka te u djece čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja. Slične rezultate možemo očitati iz podataka prikupljenih u Hrvatskoj. Štoviše, u Hrvatskoj je prisutna najveća razlika u konzumaciji zaslađenih napitaka u djevojčica i dječaka, kao i najveća razlika s obzirom  na obrazovanje roditelja (Slike 6 – 7).

Slika 5. Konzumacija zaslađenih pića više od tri puta tjedno

 

Slika 6. Konzumacija zaslađenih pića više od tri puta tjedno u dječaka i djevojčica

 

Slika 7. Konzumacija zaslađenih pića više od tri puta tjedno u djece u odnosu na stupanj obrazovanja roditelja

 

Pogledamo li rezultate o tjelesnoj aktivnosti u prosjeku samo 41% djece (od 28 zemalja koje su bilježile podatke) odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom (npr. bicikl, romobil). U Slikama 9 i 10 možemo vidjeti kako je ta pojava u prosjeku češća u dječaka te u djece čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja. Djeca u Hrvatskoj, u usporedbi s COSI prosjekom, ipak češće aktivno dolaze i odlaze u školu i to nešto više od polovice (51%). Uz to, za razliku od većine zemalja, u RH nije uočena razlika između dječaka i djevojčica (Slika 9), kao ni poveznica između razine obrazovanja roditelja i aktivnog dolaska i odlaska u školu (Slika 10).

Slika 8. Aktivni dolazak i odlazak u školu

 

Slika 9. Aktivi dolazak i odlazak u školu u dječaka i djevojčica

 

Slika 10. Aktivni dolazak i odlazak djece u školu u odnosu na stupanj obrazovanja roditelja

Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu i dalje predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Europskoj regiji. Prekomjerna tjelesna masa u ranoj životnoj dobi utječe na djetetovo tjelesno i mentalno zdravlje, školski uspjeh i kvalitetu života te povećava rizik razvoja debljine i drugih kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi. U usporedbi s prethodnim COSI izvješćima nastavlja se trend značajnih razlika među zemljama u udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te razlika u prehrambenim navikama, tjelesnoj aktivnosti i utjecaju socioekonomskih odrednica na ta ponašanja. U usporedbi s ostalim zemljama Hrvatska bilježi visok udio djece s prekomjernom tjelesnom masom te poražavajuće rezultate u prehrambenim navikama djece. Valja naglasiti kako je većina podataka prikupljena prije 2019. godine, stoga, u petom krugu COSI izvješća nije uzet u obzir i utjecaj pandemije COVID-19. Potencijalni utjecaj lockdown mjera i škole na daljinu bit će vidljiv u rezultatima šestog kruga COSI-a koji je u Hrvatskoj proveden u proljeće 2022. godine. Prikupljeni podaci ističu potrebu za implementacijom snažnijih intervencija i politika usmjerenih na smanjenje i prevenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece na prostoru Europske regije SZO-a.

Detaljnije informacije o metodologiji i rezultatima istraživanja možete pronaći u publikacijama:

Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI) https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/03/CroCOSI-2021-publikacija-web-pages.pdf

CroCOSI Infografika 2018./2019. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/03/CroCOSI-Fact-sheet-2018.2019.-WEB.pdf

WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI). Report on the fifth round of data collection, 2018–2020 https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1476879/retrieve

Childhood Obesity Surveillance Initiative COSI. FACT SHEET HIGHLIGHTS 2018-2020 https://www.who.int/docs/librariesprovider2/default-document-library/fs-cosi-r5-report.pdf?sfvrsn=7602bd6b_2&download=true