Najnoviji rezultati Posebnog Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti pokazuju određene promjene u obrascima tjelesne aktivnosti građana Hrvatske između 2022. i 2026. godine. Istraživanje je u Hrvatskoj provedeno od 10. do 29. travnja 2026. godine na 1.007 ispitanika, dok su podaci iz 2022. godine prikupljeni na 1.008 ispitanika. Pri usporedbi rezultata potrebno je uzeti u obzir da su se pojedine formulacije i kategorije odgovora između dvaju istraživanja razlikovale, zbog čega nisu svi pokazatelji izravno usporedivi.
Za javnozdravstveni kontekst posebno je važan podatak o tjelesnoj aktivnosti koja nije izravno povezana sa sportom. Udio građana koji se takvom aktivnošću bave gotovo svakodnevno povećao se s 11 % u 2022. na 24 % u 2026. godini, dok se udio onih koji je nikada ne provode smanjio s 23 % na 18 %. U ovu vrstu aktivnosti uključeni su, među ostalim, hodanje, bicikliranje u svrhu prijevoza, ples, vrtlarenje i druge aktivnosti svakodnevnog života.
Posebno je izražen porast aktivnog kretanja u svakodnevnom životu. Udio građana koji navode tjelesnu aktivnost na putu od kuće do škole, posla ili trgovine povećao se s 23 % na 37 %, odnosno za 14 postotnih bodova. Istodobno je porastao i udio tjelesne aktivnosti u parkovima i na otvorenom, s 23 % na 31 %. Ovi rezultati ukazuju na sve veću važnost uključivanja kretanja u svakodnevne aktivnosti i korištenja prostora u zajednici za tjelesnu aktivnost.
Važan dodatni pokazatelj predstavlja hodanje. U 2026. godini 70 % građana Hrvatske navodi da hoda najmanje 10 minuta u kontinuitetu četiri do sedam dana tjedno, 27 % jedan do tri dana tjedno, a 2 % navodi da nikada ne hoda u trajanju od najmanje 10 minuta. Budući da ovaj pokazatelj nije u istom obliku prikazan u dostupnim hrvatskim podacima za 2022. godinu, ne može se koristiti za izravnu praćenje promjena tijekom vremena.
Istodobno, rezultati pokazuju da se formalno bavljenje sportom i tjelovježbom nije povećalo u jednoznačnom smjeru. Udio građana koji se sportom ili tjelovježbom bave gotovo svakodnevno povećao se sa 6 % na 8 %, ali je udio onih koji se nikada ne bave sportom povećan s 40 % na 43 %. Zbog promjena u kategorijama odgovora između dvaju istraživanja ove rezultate potrebno je tumačiti oprezno.
Pritom, vrijeme provedeno sjedeći ostalo je gotovo nepromijenjeno. Udio građana koji sjede više od 8,5 sati dnevno iznosi 12 % i u 2022. i u 2026. godini. To pokazuje da povećanje pojedinih oblika tjelesne aktivnosti ne mora nužno biti praćeno smanjenjem sjedilačkog ponašanja.
Javnozdravstveno značenje rezultata
Najvažnija poruka novih rezultata za javno zdravstvo jest da se promjene između 2022. i 2026. godine ne očituju prvenstveno kroz povećanje formalnog bavljenja sportom, već kroz veće uključivanje tjelesne aktivnosti u svakodnevni život. Porast gotovo svakodnevne tjelesne aktivnosti izvan sporta, aktivnog kretanja tijekom svakodnevnog putovanja te aktivnosti u parkovima i na otvorenom pokazuje važnost stvaranja okruženja koja građanima omogućuju i olakšavaju redovito kretanje.
Hodanje, aktivni odlazak u školu, na posao ili u kupovinu te korištenje prostora u lokalnoj zajednici predstavljaju jednostavne i široko dostupne mogućnosti za uključivanje tjelesne aktivnosti u svakodnevni život, bez potrebe za posebnim sportskim znanjem, opremom ili organiziranim treningom. Takav pristup u skladu je s Nacionalnim programom „Živjeti zdravo“, u okviru kojega se kroz aktivnosti poput „Hodanjem do zdravlja“ promiče redovito hodanje kao jednostavan i dostupan oblik tjelesne aktivnosti.
Za djecu i mlade ovi su nalazi posebno važni jer škola predstavlja jedno od ključnih okruženja za stvaranje navike svakodnevnog kretanja. Aktivno putovanje do škole može se poticati sigurnim pješačkim i biciklističkim dolaskom, ali i stvaranjem dodatnih prilika za kretanje tijekom boravka u školi. U tom kontekstu aktivnosti programa „Živjeti zdravo“, poput Poligona za tjelesnu aktivnost školske djece i svakodnevnog 10-minutnog vježbanja, predstavljaju mogućnosti za povećanje vremena koje djeca provode u kretanju i stvaranje navike svakodnevne tjelesne aktivnosti.
Rezultati stoga podupiru pristup prema kojemu se tjelesna aktivnost ne treba promatrati samo kroz organizirani sport, već kao sastavni dio svakodnevnog života – tijekom putovanja, boravka u školi, kod kuće i u lokalnoj zajednici. Za javnozdravstvene intervencije to znači da je, uz poticanje bavljenja sportom, važno nastaviti razvijati i održavati okruženja koja ljudima olakšavaju hodanje, aktivni prijevoz i kratke, redovite oblike kretanja.
Zaključak
Rezultati Eurobarometra 2026. ukazuju na pomak prema većem uključivanju tjelesne aktivnosti u svakodnevni život građana Hrvatske, osobito kroz zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti izvan sporta, aktivno kretanje te boravak i kretanje na otvorenom. Istodobno, činjenica da se formalno bavljenje sportom nije povećalo u jednoznačnom smjeru, kao i da je vrijeme provedeno sjedeći ostalo gotovo nepromijenjeno, pokazuje da je potrebno nastaviti djelovati kroz različita okruženja i oblike tjelesne aktivnosti.
U tom je kontekstu važno nastaviti sustavno ulagati u okruženja koja omogućuju svakodnevno kretanje, osobito za djecu i mlade. Cilj nije samo povećati sudjelovanje u sportu, već stvoriti uvjete u kojima zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost postaje prirodan, jednostavan i održiv dio svakodnevnog života.
| Pokazatelj | 2022. | 2026. | Promjena |
| Gotovo svakodnevna tjelesna aktivnost izvan sporta | 11 % | 24 % | ↑+13 p.b. |
| Nikada ne provodi tjelesnu aktivnost izvan sporta | 23 % | 18 % | −5 p.b. |
| Tjelesna aktivnost na putu (škola/posao/trgovina) | 23 % | 37 % | +14 p.b. |
| Tjelesna aktivnost u parkovima i na otvorenom | 23 % | 31 % | + 8 p.b. |
| Gotovo svakodnevno bavljenje sportom/tjelovježbom | 6 % | 8 % | + 2 p.b. |
| Nikada se ne bavi sportom | 40 % | 43 % | + 3 p.b. |
| Sjedenje > 8,5 sati dnevno | 12 % | 12 % | 0 p.b. |
