U sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo održao je 17. studenog stručni webinar
PREDSTAVLJANJE REZULTATA EUROPSKOG ISTRAŽIVANJA O PUŠENJU, PIJENJU ALKOHOLA I UZIMANJU DROGA MEĐU UČENICIMA (ESPAD 2019) TE STANJA I TRENDOVA ZLOUPORABE DROGA
Sudionike webinara je na početku pozdravila zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin. Ujedno je prenijela pozdrave dr. Dunje Skoko Poljak ispred Ministarstva zdravstva.
Podatke i pokazatelje su prezentirali djelatnici Službe za promicanje zdravlja i Službe za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović pozdravila je sudionike webinara ispred službe koja je koordinirala provedbu ESPAD istraživanja u Hrvatskoj.
Stanje i trendove zlouporabe droga prezentirali su Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i voditelj Službe za suzbijanje zlouporabe droga, a stanje i trendove kriminaliteta voditelj Službe kriminaliteta droga Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Ministarstva unutarnjih poslova Dražen Rastović.
__________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Tijekom webinara članovi ESPAD istraživačkog tima za Hrvatsku 2019., stručnjaci u području praćenja stanja i trendova zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te stručnjaci iz Ministarstva unutarnjih poslova su se između ostalog osvrnuli i na sljedeća pitanja:
Je li Hrvatska u rangu zemalja s visokom prevalencijom uporabe sredstava ovisnosti kod adolescenata?
Kada počinje eksperimentiranje s drogama? Što kažu učenici koliko su im sredstva ovisnosti dostupna?
Treba li nas brinuti razina raširenosti pušenja i pijenja alohola među učenicima?
Koliko je rašireno korištenje marihuane (kanabisa)?
Koliki su izazov nove psihoaktivne droge?
Kakvi su trendovi zlouporabe i kriminaliteta droga u Republici Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju?
U nastavku slijedi sažetak nekih od najznačajnijih odgovora odnosno pokazatelja, prvo iz ESPAD istraživanja, a zatim iz praćenja stanja i trendova zlouporabe droga Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.
Zahvaljujemo kolegama iz Ministarstva unutarnjih poslova na sudjelovanju u našem webinaru.
________________________________________________________________________________________________________________________________________________
REZULTATI EUROPSKOG ISTRAŽIVANJA O PUŠENJU, PIJENJU ALKOHOLA I UZIMANJU DROGA MEĐU UČENICIMA (ESPAD 2019) S OSVRTOM NA HRVATSKU
Sažetak rezultata u odnosu na rezultate objavljene za Europu[1]
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima je međunarodno istraživanje koje se od 1995. Godine svake četiri godine provodi među 15-16 godišnjacima u zemljama Europe, uključujući Hrvatsku. Rezultati ESPAD 2019 istraživanja objavljeni su u suradnji sa Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), a temelje se na anketi iz 2019. Provedenoj u 35 europskih zemalja, uključujući 25 članica EU.
Istraživanje ESPAD provedeno 2019. Godine sedmi je val istraživanja. Ukupno je kroz sedam valova istraživanja sudjelovalo je 47 zemalja.
U ESPAD 2019. Istraživanju u Hrvatskoj je uključeno ukupno 2772 učenika koji su u kalendarskoj godini istraživanja navršili 16 godina.
Europski trendovi ukazuju na smanjivanje pušenja i pijenja alkohola među adolescenatima ciljane dobne skupine, kao i korištenja ilegalnih droga, ali zabrinjavajuće prevalencije visokorizičnog korištenja marihuane, lijekova te novih psihoaktivnih droga (NPS). Novi uvidi u korištenju e-cigareta na razini ESPAD zemalja.
HRVATSKA
Primjetno smanjivanje pušenja i pijenja alkohola kod većine pokazatelja kao i u ESPAD zemljama, ali i dalje pri vrhu ljestvice ESPAD zemalja. Jedino pijenje alkohola u posljednjih 30 dana bilježi blagi porast u odnosu na 2015.
U odnosu na Europu e-cigarete u Hrvatskoj ne doprinose značajnoj promjeni u prevalenciji i trendu pušenja kod adolescenata.
Korištenje ilegalnih droga uglavnom bez značajnijih promjena, osim zabrinjavajućeg porasta korištenja marihuane. Zabrinjava i visoka prevalencija korištenja inhalanata i novih psihoaktivnih droga (NPS) u odnosu na prosjek ESPAD zemalja.
PUŠENJE
Prosjek ESPAD zemlje – pušenje
Pad prevalencije pušenja od 1995. do 2019. među ESPAD zemljama: za pušenje u životu (sa 68 % na 42%); u posljednjih 30 dana (sa 33 % na 20 %) te za svakodnevno pušenje (20 % na 10 %).
Novi podaci otkrivaju visoku prevalenciju pušenja e-cigareta među adolescentima u Europi – 40 % za životnu uporabu i 14 % za uporabu u posljednjih mjesec dana.
Prevalencija ranog početka svakodnevnog pušenja (s 13 godina ili ranije) je na najnižoj razini od početka praćenja (10% 1995 godine, na 3% 2019. godine).
Cigarete su prema dostupnosti odmah iz alkohola, 60 % adoelscenata u Europi je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne.
Hrvatska – pušenje
- U Hrvatskoj se bilježi pad prevalencije pušenja u životu, ali od 2011. godine (sa 70 % na 54 %).
- Prevalencija pušenja adolescenata u Hrvatskoj i dalje viša u odnosu na ESPAD prosjek.
- Hrvatska je među zemljama s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (19 %), nalazi se na drugom mjestu ljestvice ESPAD zemalja, iza Bugarske (22%).
- Prevalencija ranog početka svakodnevnog pušenja na najnižoj razini razine od 1999. (11 % 1999 godine, na 4,2 % 2019. godine)ali i dalje viša prevalencija u odnosu an ESPAD prosjek.
- 69 % učenika u Hrvatskoj je izjavilo kako su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne, te je Hrvatska prema percepciji dostupnosti cigareta iznad ESPAD prosjeka.
ALKOHOL
Prosjek ESPAD zemlje – alkohol
Polagani pad pijenje alkohola među adolescentima u Europi, ali i dalje ostaje visoko.
Više od tri četvrtine (79 %) učenika pilo je alkohol u životu, a gotovo polovica (47 %) njih pila je alkohol u posljednjih mjesec dana (trenutno korištenje).
Najniža razina prevalencije ekscesivnog epizodičnog pijenja (pijenje 5 ili više alkoholnih pića u jednoj prigodi u posljednjih 30 dana) u Europi (35 %) nakon što je dosegla vrhunac 2007. (43 %).
Spolne razlike u prevalenciji ekscesivnog epizodičnog pijenja su se smanjile (mladići 36 %; djevojke 34 %).
Svaki treći adolescent (33 %) probao je alkohol (barem jednu čašu) s 13 godina ili ranije, a 6,7 % njih se opilo s 13 godina ili ranije.
Prema percepciji ESPAD učenika alkohol je najlakše dostupno sredstvo ovisnosti, 78% ESPAD učenika je izjavilo da im je alkohol prilično ili vrlo lako dostupan.
Hrvatska – alkohol
- Prema pokazateljima pijenja alkohola Hrvatska je iznad ESPAD prosjeka
- 90 % učenika u Hrvatskoj je barem jednom u životu pilo alkohol
- 58 % učenika u Hrvatskoj pilo je u posljednjih 30 dana, što je blagi porast u odnosu na 55 % u 2015.
- Pad prevalencije ekscesivnog epizodičnog pijenja godine (sa 54 % 2011. na 45 % 2019. godine), te se Hrvatska nalazi na 6. mjestu ljestvice ESPAD zemalja.
- Prevalencija ekscesivnog epizodičnog pijenja veća u mladića u odnosu na djevojke (47 % mladići, 43 % djevojke) no spolne razlike su se smanjile kao i u Europi.
- 42 % učenika u Hrvatskoj je popilo barem jednu čašu alkohola s 13 godina ili ranije, a njih 8,1 % se opilo s 13 godina ili ranije, te je Hrvatska po oba pokazatelja iznad ESPAD prosjeka.
- Alkohol je najlakše dostupno sredstvo ovisnosti prema percepciji učenika u Hrvatskoj, 87 % učenika u Hrvatskoj je izjavilo da im je alkohol prilično ili vrlo lako dostupan.
DROGE i druge supstance
Prosjek ESPAD zemlje
Svaki šesti učenik u Europi koristio ilegalnu drogu barem jednom u životu (17 %); razine značajno variraju među ESPAD zemljama (raspon: 4,2 % – 29 %).
16 % ispitanika koristilo je marihuanu barem jednom u životu (11 % u 1995.), a 7,1 % ju je koristilo u posljednjih mjesec dana (4,1 % u 1995.).
Životno korištenje marihuane je u laganom padu od 2011., dok je korištenje u posljednjih mjesec dana stabilno od 2007.
4 % učenika u Europi je u kategoriji visokorizičnog korištenja marihuane čime su potencijalno u riziku od razvijanja problema vezanih uz korištenje marihuane.
Pad prevalencije ranog početka korištenja marihuane (s 13 godina ili ranije) od 2007. godine (sa 3,7 % 2007. godine na 2,5 % 2019. godine).
Svaki treći ESPAD učenik (33 %) smatra da mu je marihuana prilično ili vrlo lako dostupna.
Nemedicinsko korištenje lijekova među adolescentima u Europi ostaje zabrinjavajuće.
3,4 % učenika u Europi izjavilo je da je koristilo nove psihoaktivne droge (NPS) u životu – što i dalje predstavlja više razine korištenja nego amfetamini, ecstasy, kokain ili LSD svaki za sebe.
Hrvatska – droge
- Hrvatska se prema konzumaciji ilegalnih droga u životu nalazi iznad europskog prosjeka.
- 21 % učenika u Hrvatskoj navodi da je barem jednom u životu probalo drogu.
- Marihuana je i dalje najčešće korištena ilegalna droga među učenicima ESPAD zemalja, a i u Hrvatskoj.
- Prema svim pokazateljima korištenja marihuane među adolescentima Hrvatska je iznad prosjeka ESPAD zemalja.
- Podaci pokazuju da je 21 % učenika u Hrvatskoj uzelo marihuanu barem jednom u životu, njih 9,2 % je uzelo marihuanu u posljednjih 30 dana.
- Životna prevalencija korištenja marihuane stagnira u odnosu na 2015. godinu, dok je prevalencija korištenja u posljednjih 30 dana u porastu od 2007. godine (tada je iznosila 6,2 %).
- Prevalencija visokorizičnog korištenja marihuane u Hrvatskoj je iznad ESPAD prosjeka (4,7 %).
- 2,8 % učenika u Hrvatskoj je marihuanu koristilo prvi put s 13 godina ili ranije, što je pad u odnosu na 2015. godinu (3,2 %), te se približila ESPAD prosjeku.
- 40 % učenika u Hrvatskoj je izjavilo da im je marihuana prilično ili vrlo lako dostupna.
- Hrvatska bilježi pad prevalencije korištenja traknvilizatora i sedativa bez liječničkog recepta (sa 4,2% iz 2015. na 2,3 % u 2019.), te je 2019. među zemljama s najnižom prevalencijom.
- Prema podacima o uzimanju NPS među učenicima, Hrvatska je iznad prosjeka ESPAD zemalja: 5,1 % učenika navodi da je u životu probalo NPS. U posljednjih 12 mjeseci je NPS uzelo 3,7 % učenika u Hrvatskoj.
- Iako podatci o inhalantima iz 2019. nisu u potpunosti usporedivi s ranijim valovima istraživanja, Hrvatska bilježi pad korištenja inhalanata u životu od 2011. godine (28 % ), no i dalje se nalazi među zemljama s najvišom prevalencijom (15 %).
APSTINENTI
Prosjek ESPAD zemlje
Među učenicima u Europi bilježi se porast prevalencije sveukupne životne apstinencije od sredstava ovisnosti – cigareta, alkohola, inhalanata, trankvilizatora ili sedativa te ilegalnih droga (porast sa 6,7 % 2003. godine na 17 % 2019. godine).
Hrvatska – apstinenti
- Porast prevalencije životne apstinencije učenika u Hrvatskoj od 2011. godine (s 4,5 % 2011. na 7,9 % 2019. godine), ali je Hrvatska i dalje znatno ispod prosjeka ESPAD zemalja.
__________________________________________________________________________________________________________________________________________________
TRENDOVI I PROBLEMATIKA DROGA U REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPI[2]
Tržište droga
Europljani svake godine na maloprodajnoj razini troše najmanje 30 milijardi EUR na droge; na kanabis 39%, 31% na kokain 25% na heroin te 5% na amfetamine i MDMA.
Procjenjuje se kako je u protekloj godini (u dobi od 15 do 64 godine) kanabis konzumiralo oko 25,2 milijuna Europljana, opioide (uglavnom heroin) i kokain oko 1,3 milijuna korisnika, a oko 2 milijuna probalo je amfetamine ili metamfetamine.
Nove psihoaktivne tvari su i dalje ozbiljna prijetnja zdravlju, te je do kraja 2019. godine EMCDDA (Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama) pratio više od 790 novih psihoaktivnih tvari.
Nestabilnost izazvana epidemijom COVID-19 je dovela do ubrzane prilagodljivosti okruženja vezanog za kriminalne aktivnosti. Darkweb tržište droga, socijalne mreže i aplikacije vezane uz kriptiranu komunikaciju dobili su veću ulogu u osiguravanju dostavljanja droga do konzumenata.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova tijekom 2019. godine na području RH zabilježeno je ukupno 2.867 kaznenih djela povezanih s drogama, zbog navedenih djela prijavljeno je 1.273 osoba, od čega 976 odrasle osobe (76,7%), 211 mlađih punoljetnih osoba (16,6%) i 86 maloljetne osobe (6,7%).
U 2019. godini ukupno je zabilježeno 10.843 zapljena svih vrsta droga, što je nešto manje u odnosu na 2018. godinu kada je zabilježena 11.268 zapljena, a od 2005. ukupno je identificirano 118 novih psihoaktivnih tvari, od čega najviše sintetskih kanabinoida i sintetskih katinona.
- Količina zaplijenjene droge u 2018. i 2019. godini u RH
Prevalencija i trendovi uporabe droga
Prema istraživanjima o zlouporabi droga provedenim u općoj populaciji, procjenjuje se kako je više od 96 milijuna odraslih (15-64 godine) bar jednom u životu probalo neku ilegalnu drogu te je 19.1 milijuna mladih odraslih osoba (15-34 godine) konzumiralo drogu u prošloj godini[3].
Kanabis je nezakonita droga koju najčešće konzumiraju osobe svih dobnih skupina.
Prema istraživanju zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj provedenom 2015. godine, životne prevalencije konzumacije kanabisa, kokaina, MDMA i amfetamina (u dobnoj skupini od 15 do 64 godine) su niže od europskog prosjeka.
Usporedba godišnjih prevalencija konzumacije navedenih droga u dobnoj skupini od 15 do 34 godine pokazuje kako je u Republici Hrvatskoj nešto veća pevalencija konzumacije kanabisa i amfetamina.
EU Analiza droga u otpadnim vodama, EU studija provedena u sklopu COST projekta Sewage biomarker analysis for community health assessment. (2019.) u više europskih gradova u kojoj je sudjelovao i grad Zagreb, pokazuje da se na području grada Zagreba dnevno „potroši“ 395.6 miligrama (2018. – 234.5 miligrama) kokaina na 1000 stanovnika što je tri puta više kokaina nego prije pet godina. Zagreb je među prvih dvadesetak gradova kad je riječ o dnevnoj potrošnji amfetamina i ecstasya (145.7 mg amfetamina, 36.5 mg ecstasya).
EU Analiza droga u otpadnim vodama (2019)
Štetne posljedice povezane s uporabom droga i odgovori na problematiku
Politika smanjenja šteta i rizika povezanih s uporabom sredstava ovisnosti zagovara provedbu različitih intervencija kojima se nastoje spriječiti, smanjiti i ublažiti zdravstvene, društvene i ekonomske štete za pojedinca, zajednicu i društvo,
Konzumenti opijata čine najveću skupinu koja se podvrgava specijaliziranom liječenju u Europi. Konzumenti kanabisa i kokaina čine drugu i treću najveću skupinu korisnika takvih usluga, a glavni način liječenja predstavljaju psihosocijalne intervencije.
Podaci za Republiku Hrvatsku pokazuju kako je u 2019. ukupno 97 osoba umrlo uslijed posljedica predoziranja drogama ili 12,4% više u odnosu na 2018. godinu.
Udio osoba zaraženih HIV virusom je stabilan, a od 2009. godine do 2019. godine postotak zaraženih kretao se između 0,2 i 0,5%. Kao i 2018. godine, postotak zaraženih je 0,3 %.
U 2019. godini, u Republici Hrvatskoj je ukupno u zdravstvenom sustavu bilo liječeno 6.858 osoba, od čega je 5.338 broj svih liječenih osoba od opijata od kojih je 242 bilo liječeno po prvi put. Zbog uzimanja i/ili ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima liječeno je 22 % osoba te je primjetno da je došlo do povećanja broja osoba liječenih zbog neopijatske ovisnosti, kao i do povećanja prvi put liječenih zbog zlouporabe droga.
Procijenjeni ukupni javni rashodi za provedbu politike o drogama u Hrvatskoj godišnje iznose oko 900.000.00,00 kuna, od čega se više od 50% ukupnih rashoda odnosi na područje tretmana ovisnosti.
ESPAD prezentacija 17_11_2020_
HZJZ 11-2020 stanje i kretanje problematike droga MUP 17112020
Usporedba stanja problematike droga EU-RH_webinar za objavu
Webinar Mjesec Služba za droge
[1] Rezultati za Europu su prosjeci ESPAD zemalja objavljeni 12.11.2020. od strane ESPAD grupe i EMCDDA-a
[2] Prema EU Izvješću o drogama 2020 dostupno na https://www.emcdda.europa.eu/edr2020 i EU Izvješću o tržištu droga 2020, dostupno na https://www.emcdda.europa.eu/publications/joint-publications/eu-drug-markets-report-2019_en ,EMCDDA
[3] Prevalencija konzumacije droga u posljednjih godinu dana odnosi se na udio ispitanika u uzroku koji su naveli da su uzimali određeno sredstvo ovisnosti u godini koja je prethodila istraživanju