Sportašima je danas na raspolaganju golemo tržište dodataka prehrani – proteina, kreatina, predtreninga, vitamina i takozvanih sagorijevača masti. Malo tko od rekreativnih, pa nažalost i vrhunskih sportaša, zapravo shvaća koliko je to tržište slabo regulirano i koliko lako jedna jedina kapsula može uništiti čitavu karijeru.
Prema procjenama neovisnih laboratorijskih analiza, čak deset do dvadeset pet posto proizvoda namijenjenih sportašima sadrži nedeklarirane tvari, poput stimulansa i anaboličkih spojeva, odnosno drugih tvari koje se nalaze na Popisu zabranjenih sredstava Svjetske antidopinške agencije. To znači da svaki četvrti ili peti proizvod s police može sadržavati nešto što uopće nije navedeno na deklaraciji. Razlog je jednostavan: dodaci prehrani ne proizvode se i ne kontroliraju s istom strogoćom kao lijekovi. Proizvodni pogoni koji istodobno izrađuju i dodatke prehrani i, primjerice, anaboličke steroide za druge namjene, mogu unakrsno kontaminirati proizvodnu liniju, a da to nikada ne dospije na deklaraciju.
Antidopinška struka godinama prati nekoliko takozvanih uobičajenih osumnjičenika. Jedan je metilheksanamin, poznat i kao ekstrakt korijena geranija, stimulans koji se nekada koristio kao lijek protiv začepljenja nosa, a danas je zabranjen, no i dalje se pojavljuje kao neprijavljen sastojak u predtrenažnim formulama. Drugi je klenbuterol, anabolički agens zabranjen u svakom trenutku, bez ikakvog dopuštenog praga, koji u organizam može dospjeti i putem kontaminiranog mesa, a ne samo putem dodataka prehrani. Tu su i razni prohormoni te takozvani SARM-ovi, koji se prodaju kao legalna alternativa steroidima, iako zapravo sadrže tvari koje su formalno zabranjene.
Pravilo antidopinškog sustava pritom je nemilosrdno jasno: sportaš snosi punu odgovornost za sve što se pronađe u njegovu uzorku, bez obzira na to odakle tvar potječe. Nije važno radi li se o namjernoj prijevari ili o nesretnoj slučajnosti s kontaminiranim proizvodom, jer pozitivan nalaz ostaje pozitivan nalaz. Upravo je to razlog zašto su brojni slučajevi u posljednjih desetak godina, uključujući i one na olimpijskim natjecanjima, završili suspenzijama sportaša koji su tvrdili da nisu znali što zapravo konzumiraju.
Stručnjaci stoga savjetuju nekoliko koraka za smanjenje rizika. Prije svega, valja izbjegavati kupnju preko sumnjivih internetskih kanala ili takozvanog crnog tržišta, gdje ne postoji nikakva kontrola proizvodnje. Preporučljivo je tražiti neovisno certificirane proizvode, primjerice one s oznakom NSF Certified for Sport ili Informed Sport, koji jamče da je svaka serija testirana na zabranjene tvari. Prije uvođenja bilo kojeg novog dodatka, a osobito višesastojnih formula za mršavljenje ili izgradnju mišićne mase, koje se smatraju najrizičnijima, dobro je posavjetovati se s nutricionistom ili liječnikom. Naposljetku, gdje god je to moguće, prednost treba dati hrani pred dodacima, budući da je regulacija prehrambenih proizvoda znatno stroža nego kod suplemenata.
Granica između legalne sportske prehrane i nenamjernog dopinga zna biti iznenađujuće tanka. Dok tržište dodataka prehrani ostaje slabo regulirano, jedini način da se rizik svede na nulu jest izbjegavanje sumnjivih proizvoda i oslanjanje na neovisno testirane, certificirane alternative. (J.K)