Godišnji odmor važan je za oporavak od svakodnevnih radnih i životnih zahtjeva, no povratak na posao može donijeti dodatni stres zbog ponovne prilagodbe na radni ritam, povećanih obveza i zaostalih zadataka. U prvim danima mogu se javiti umor, napetost, poteškoće s koncentracijom ili smanjena motivacija, što je najčešće dio prolazne prilagodbe. Povratak na posao ujedno je prilika za prepoznavanje vlastitih potreba i izvora stresa te uspostavljanje održivijih radnih navika.
U nastavku donosimo nekoliko praktičnih savjeta za uspješniju prilagodbu na posao nakon odmora. Imajte na umu da cilj nije napraviti sve odmah, nego ponovno uspostaviti održiv radni ritam.
Prvih dana nakon godišnjeg se nastojite vratite u ritam postupno.
Nakon odmora nije potrebno odmah očekivati maksimalnu produktivnost. Ako je moguće, u radni ritam vratite se postupno: odredite prioritete, realno planirajte obveze, izbjegavajte preopterećenje i osigurajte kratke pauze tijekom radnog dana.
Očuvajte vrijeme za odmor i oporavak.
Važno je nakon radnog vremena odvojiti se od poslovnih obveza. Kada je moguće, ograničite poslovne poruke i obavijesti, vrijeme izvan posla iskoristite za odmor, aktivnosti koje vas opuštaju i kontakte s bliskim osobama. Kvalitetan odmor i oporavak važni su za očuvanje energije, koncentracije i mentalnog zdravlja.
Osnovne životne navike važan su dio prevencije izgaranja.
U razdobljima povećanog opterećenja često zanemarimo osnovne potrebe. Redovit san, kretanje, uravnotežena prehrana, boravak na otvorenom, kvalitetni odnosi i vrijeme za odmor važni su za očuvanje mentalnog zdravlja i otpornost na stres.
Nije potrebno uvesti velike promjene odjednom. To može djelovati preopterećujući i postati još jedan zadatak od mnogih na listi. Male, realne i dugoročno održive promjene često su bolji izbor od kratkotrajnih, zahtjevnih pokušaja da se „sve dovede u red“.
Pravovremeno prepoznajte znakove dugotrajnog stresa.
Stres je u određenoj mjeri uobičajen dio života i rada. Problem može nastati kada je stres intenzivan ili dugotrajan te kada mogućnosti oporavka nisu dovoljne. Nekoliko napornih dana ne znači nužno izgaranje, ali trajni simptomi zahtijevaju pažnju.
Obratite pozornost ako dulje vrijeme primjećujete: izraženu emocionalnu ili tjelesnu iscrpljenost, poteškoće sa spavanjem, razdražljivost ili učestale promjene raspoloženja, gubitak motivacije i interesa, poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka, osjećaj smanjene učinkovitosti, sve izraženiju potrebu za povlačenjem ili izbjegavanjem ljudi, nemogućnost opuštanja nakon radnog vremena, učestale tjelesne tegobe koje povezujete sa stresom.
Što možete učiniti već danas?
Za početak nije potrebno napraviti velike promjene. Već danas možete:
1. Odrediti prioritete – Usmjerite se na ono što je najvažnije i izvedivo.
2. Planirati pauze – Kratki odmori tijekom radnog dana mogu pomoći u održavanju pažnje i smanjenju nakupljenog napora.
3. Postaviti granice – Kada je moguće, završetkom radnog vremena završite i s poslovnim obvezama.
4. Osigurati vrijeme za oporavak – Planirajte aktivnosti koje vas opuštaju i u kojima uživate.
5. Voditi računa o snu, kretanju i prehrani – Osnovne životne navike važan su temelj otpornosti na stres.
6. Razgovarati o opterećenju – Ako je količina posla dugotrajno neodrživa, pokušajte razgovarati s nadređenom osobom.
7. Potražiti podršku na vrijeme – Ne čekajte da teškoće postanu ozbiljne prije nego što potražite pomoć.
Kada potražiti pomoć?
Preporučuje se potražiti stručnu pomoć ako teškoće povezane sa stresom traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju, značajno otežavaju svakodnevno funkcioniranje, negativno utječu na san, odnose, radnu sposobnost ili kvalitetu života, dovode do osjećaja da se više ne možete nositi sa svakodnevnim zahtjevima, praćene su izraženim promjenama raspoloženja, tjeskobom te drugim psihičkim ili tjelesnim simptomima.
Prvi korak može biti razgovor s liječnikom obiteljske medicine, psihologom, psihijatrom ili drugim odgovarajućim stručnjakom za mentalno zdravlje.
Ako se pojave misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu, osjećaj da niste sigurni sami sa sobom ili druga hitna stanja, potrebno je odmah potražiti hitnu stručnu pomoć (Centar za krizna stanja i prevenciju suicida; KBC Zagreb – 01/2376-470).
Povratak na posao nakon godišnjeg odmora ne mora značiti povratak u iscrpljenost. Postupan ulazak u radni ritam, realno postavljanje prioriteta, dovoljno vremena za odmor i kvalitetna podrška mogu pridonijeti očuvanju mentalnog zdravlja. Briga o mentalnom zdravlju nije samo reakcija kada se pojavi problem – ona je dio svakodnevne brige o zdravlju i važan dio prevencije.
U slučaju da primijetite da poteškoće povezane sa stresom traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju te ne možete uredno svakodnevno funkcionirati te osjećate da se ne možete nositi sa svakodnevnim zahtjevima, možete se obratiti za pomoć Odjelu za djelatnost savjetovališta za mentalno zdravlje na broj telefona: 01/7851-652 ili e-mail: mentalno.zdravlje@hzjz.hr, gdje će vas stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja saslušati uz empatičan pristup, procijeniti stanje te dati informacije o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja i stručnjacima.