Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru ovisnosti koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opioidima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na vrstu droge i punoljetnost osobe.
U 2025. godini na liječenje je došlo 5.565 osoba, od toga 4.241 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (76,2 %), a 1.324 osoba zbog neopijata (23,8 %). Osobe srednje dobi s opioidima kao glavnim sredstvom ovisnosti i dalje predstavljaju najveću skupinu u tretmanu što je pokazatelj njihove izražene potrebe za liječenjem i duljeg zadržavanja u sustavu liječenja, no istodobno se kod mlađih dobnih skupina bilježi porast zahtjeva za liječenjem zbog uporabe sintetskih kanabinoida i amfetamina.
Podaci ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2025. godini, od ukupno 612 prvi put liječenih, 85 osoba liječeno je zbog opioidne ovisnosti (13,9 %), a njih 527 (86,1 %) zbog uporabe neopijata.
Prema podacima o spolu i dobi liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupnog broja liječenih osoba bilo je 4.593 muškaraca (82,5 %) i 972 žene (17,5 %).
Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 40,5, a za muškarce 42,8 godine.
Za čitavu Hrvatsku stopa liječenih iznosi 228,0 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godine. U sedam županija, uključujući i Grad Zagreb, stopa liječenih osoba viša je od nacionalnog prosjeka. To su: Šibensko-kninska (497,5), Istarska (493,6), Zadarska (492,3), Primorsko-goranska (370,1), Dubrovačko-neretvanska (285,4), Splitsko-dalmatinska (277,0) i Grad Zagreb (258,4).
Analiza životnih uvjeta pokazuje da obitelj i dalje ima važnu ulogu u procesu liječenja. S primarnom obitelji živi 2.131 osoba (38,3 %), češće muškarci nego žene. U 2025. godini 40 % liječenih imalo je djecu, a roditeljstvo je znatno češće među ženama (52,6 %) nego muškarcima (37,3 %).
Evidentirane su i 602 osobe (10,8 %) koje žive s drugim korisnicima psihoaktivnih tvari.
Ključnu ulogu u ranom prepoznavanju problema i poticanju na liječenje i dalje ima neposredno okruženje osobe, najviše obitelj (55,8 %), u manjoj mjeri prijatelji (14,5 %) i policija (10,8 %), dok zdravstveni i obrazovni sustav te poslodavci rjeđe prvi prepoznaju problem.
Najveći broj osoba na liječenje se javio samoinicijativno (58,7 %), liječnici primarne zdravstvene zaštite bili su drugi najčešći izvor upućivanja (14,0 %), a obitelj treći izvor (6,5 %). Roditelji češće saznaju za problem u ranim fazama kod korisnika kanabinoida, stimulansa i kokaina koji su ušli u tretman, a problemi vezani uz heroin često se otkrivaju kasnije ili uopće ne dođu do znanja obitelji.
Među liječenima zbog ovisnosti o opioidima, 24,0 % je bilo pozitivno na hepatitis C, a 2,5 % na hepatitis B. Udio HIV pozitivnih osoba već je dulji niz godina nizak i stabilan, a za 2025. godinu iznosi 0,3 %.
Tijekom 2024. godine umrle su 322 osobe koje su tijekom života bile uključene u tretman ovisnosti, a većinu su činili muškarci (81 %). Najčešći su uzroci smrti bolesti cirkulacijskog sustava (58 osoba, 18 %) i zloćudne novotvorine (44 osobe, 13,7 %), a najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je u dobnim skupinama 50-54 godine (57 osoba, 17,7 %), 45-49 godina (55 osoba, 17,1 %). Navedeno pokazuje pomak uzroka smrti s otrovanja prema kroničnim somatskim bolestima te ukazuje na starenje populacije osoba uključenih u tretman ovisnosti.
- Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2025. godini možete pogledati i preuzeti OVDJE (PDF, 1.2 MB).