Gradski vrtovi za druženje i zdravlje

U mnogim se urbanim sredinama Hrvatske provode projekti “Gradski vrtovi“, što je pozitivan primjer korištenja gradskog zemljišta koje je prethodno često bilo zanemareno i neodržavano. Takav tip projekta može izrazito poboljšati kvalitetu života naših građana u socijalnom, zdravstvenom, ekonomskom i ekološkom smislu. Obrađivanjem gradskih vrtova je građanima omogućen ekološki uzgoj zdrave hrane, smanjenje opterećenja kućnog proračuna i zdrav način korištenja slobodnog vremena, posebice promicanjem zdravog načina života druženjem s obitelji, kretanjem ili vožnjom bicikla do lokacije vrtova te upoznavanjem najmlađih o važnosti bio-raznolikosti. Zanimanje za obradive površine je kod građana  vrlo pozitivno i veliko, jer je poznato da se ovakvi projekti uspješno provode već nekoliko godina.

sjetva
Priprema za sjetvu s našim najmlađima na uređenim vrtovima gradske četvrti Sesvete ( Foto: V. Josić)

 

Osim projekta „Gradski vrtovi“, u nekim urbanim područjima postoje i tzv. „divlji vrtovi“ koji za građane imaju istu svrhu, no većinom su izvan kontrole gradskih institucija, pa građani koji obavljaju vrtlarske radove nemaju odgovornost za njihovo održavanje.

Divlji vrtovi u gradu Zagrebu ( Foto: V. Josić)

 

Iako su najmoprimci zemljišta obvezni redovito održavati svoje parcele, u praksi se često može primijetiti da se navedene mjere ne provode. Poneke se parcele napuštaju iz osobnih razloga bez da se o tome obavijeste nadležne službe, ili se dio parcela jednostavno ne obrađuje. Ne uoči li se to na vrijeme ili predstavnici vrtova takvo napuštanje ne prijave nadzornim službama, neobrađivani vrtovi cijelu sezonu ostaju obrasli korovom.

U slučaju „divljih“ gradskih vrtova je izostanak komunikacije i sustavne skrbi još i veći. Naime, da bi se zdravlje zajednice očuvalo u kontekstu širenja zaraznih bolesti, nužna je informiranost i pravilno postupanje s okolišem.

Jedan od važnijih javnozdravstvenih problema u našem su okolišu komarci, koje većinom promatramo prvenstveno kao nametnike, no oni mogu biti i prijenosnici zaraznih bolesti. Za razvoj komaraca je neophodna voda, stoga je najbolji način u borbi protiv komaraca uklanjanje svih izvora vode koji im omogućavaju razmnožavanje.

Voda je neophodna i za uzgoj biljaka u vrtovima, a skupljanje kišnice je jedan od vrijednih ekoloških postupaka. U vrtovima je, međutim, skupljanje kišnice u improviziranim spremnicima za vodu, raznoraznim bačvama, kantama, starim kadama i sličnim posudama jedan od većih problema, jer se u nepokrivenim spremnicima lako razmnože komarci. U praksi se također događa da, osim kišnicom, građani sami napune posude vodom za zalijevanje vrtova, koja potom stoji nekoliko dana. Vrlo je važno takve spremnike dobro pokriti pokrovima od plastike ili sličnog nepromočivog materijala ili mrežom protiv komaraca. Kišnicu koja se skuplja se ne preporučuje držati duže od tjedan dana.

Vrlo je važno i kontinuirano održavati zelene površine, jer neke vrste komaraca mogu dugo preživjeti u vlažnim uvjetima. Osim neodgovarajućeg postupanja, problemi se također javljaju kod „ničijih“ dijelova zemljišta koji nisu održavani, kao primjerice puteljci koji vode do parceliranog dijela, zemlja uz ogradu ili travnati dijelovi koji se nalaze oko postavljenih sjenica… Komarcima su, naime, takvi uvjeti idealni za razmnožavanje.

pokrivene i nepokrivene bačve
Primjeri nepravilno otvorenih i pravilno zatvorenih bačvi za sakupljanje kišnice u vrtovima ( Foto: V. Josić)

 

U spomenutim je slučajevima edukacija građana o važnosti preventivnih mjera za uklanjanje povoljnih uvjeta za razvoj i razmnožavanje komaraca u čovjekovoj blizini od velikog značaja.  Jedna od učinkovitijih edukacija je obilazak stručnih službi na terenu, npr. u gradskim vrtovima, gdje se informira građane koji se zateknu u vrtovima, nakon čega i sami mogu educirati ostale najmoprimce. Osim navedenog, na ulazu u vrtove se može postaviti obavijest zaštićena od vremenskih uvjeta o važnosti uklanjanja povoljnih uvjeta za razvoj komaraca.

. Postavljena obavijest stručnih službi na svakom ulazu u vrt u gradskoj četvrti Sesvete ( Foto: V. Josić)

 

Znanje nam može pomoći da uživamo u hrani koju smo sami uzgojili, boravku na svježem zraku i druženju bez da nas u tome ometaju komarci. Pri tome je bitna suradnja svih nadležnih službi, a najviše svijest građana o tome kako ne stvarati povoljne uvjete za prisutnost različitih vrsta komaraca kao vektora zaraznih bolesti na području svih urbanih vrtova.

 

Pročitajte više: Javnozdravstveni značaj širenja invazivnih vrsta komaraca