Antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se do tada koristili u liječenju infekcija koje takvi mikroorganizmi uzrokuju. Zbog razvoja AMR-a se često u liječenju koriste skupi, manje dostupni, nerijetko i ekonomski neodrživi lijekovi, a ponekad i ne postoji terapijsko rješenje zbog pojave bakterija rezistentnih na sve postojeće antibiotike. Razlog sve većeg broja multirezistentnih mikroorganizama, iako ne jedini, je u sve većoj i nekritičnoj uporabi antibiotika, čime bakterije razvijaju otpornost, tj. zaobilaze načine djelovanja lijekova.
Ponekad nepotrebno uzimanje antibiotika kod nedokazanih bakterijskih infekcija u humanoj medicini, npr. kod prehlade i gripe, nekritična uporaba u veterinarskoj medicini, ali i u namirnicama, sigurno su doprinijele sve većoj antimikrobnoj rezistenciji. AMR je složeni problem koji utječe na cijelo društvo i potječe od mnogih međusobno povezanih čimbenika.
Danas je antimikrobna rezistencija globalni problem i nije ograničena na zemljopisno područje ili državu, te postaje prioritet po pitanju javnog zdravstva. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) iz 2008. godine, 25 000 smrtnih slučajeva i 2,5 milijuna dana produženog bolničkog liječenja na godišnjoj razini bilo je uzrokovano infekcijama multirezistentnih bakterija, uz trošak od 1,5 bilijuna eura. Prema podacima Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (OECD) se procjenjuje da bi AMR mogao biti uzrok 700 000 smrti godišnje diljem svijeta.
Unatoč brojnim naporima državnih, europskih i međunarodnih inicijativa koje su odraz zajedničke posvećenosti aktivnom rješavanju ovog problema, uključujući i napore Svjetske zdravstvene organizacije (SZO, engl. WHO), broj žrtava (mortalitet, morbiditet) je u stalnom porastu. Stoga SZO ukazuje na antimikrobnu rezistenciju kao jedan od glavnih globalnih zdravstvenih problema medicine i naglašava nužnost poduzimanja zajedničkih napora u pronalasku rješenja kako AMR ne bi do 2050. godine postao vodeći uzrok smrtnosti diljem svijeta. Naglasak se stavlja na zajednički pronalazak rješenja i koordinirano djelovanje da se izbjegne dupliciranje napora i postigne bolja povezanost svih sudionika unutar svjetskog pokreta borbe protiv AMR-a.
SZO je nakon razmatranja problema AMR-a u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja (OIE) razradio globalni akcijski plan djelovanja (engl. GAP), s pet glavnih ciljeva: proširiti znanja o potrebi sprečavanja infekcija, pažljivo primjenjivati antibiotike, otkrivati nove lijekove/terapije, utjecati na očuvanje postojećih antibiotika i pokušavati kontrolirati širenje rezistentnih bakterija u okolišu, te naglašava pristup „Jedno zdravlje“ (engl. „OneHealth“) kao sveobuhvatni pristup zdravlju čovjeka, životinja i okoliša.
Hrvatska se u cilju rješavanja problema AMR-a pridružila projektu Europska zajednička akcija o antimikrobnoj rezistenciji i infekcijama povezanih s rezistentnim mikroorganizmima (engl. “Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infection“, EU-JAMRAI) djelovanjem Službe za mikrobiologiju HZJZ-a. Projekt koordinira Nacionalni Institut Francuske za zdravstvo uz potporu francuskog Ministarstva zdravstva, a započeo je u lipnju 2017. godine i temelji se na postojećim radovima i inicijativama zemalja članica EU-a i međunarodnih organizacija. U njemu sudjeluje 47 organizacija iz 22 zemlje članice EU-a. Cilj je projekta ostvariti pristup „Jedno zdravlje“, koji objedinjuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša, stavljajući naglasak na sinergiju između različitih stručnjaka i organizacija radi smanjenja troškova za suzbijanje AMR-a i stvaranju mostova među različitim resorima – humane medicine, veterinarske medicine, prehrambene industrije i ekologije, kako bi se proširio opseg poduzetih aktivnosti i izradile konkretne preporuke za europski doprinos međunarodnim inicijativama.
Projekt će se provoditi u nekoliko radnih paketa (engl. Work package – WP), a RH će najvećim dijelom sudjelovati u Radnom paketu 7 (WP7), čiji je naziv Odgovarajuća uporaba antibiotika u zdravstvenoj praksi (engl. Appropriate use of antimicrobials in health care).
Zajednička akcija AMR-HCAI trebala bi osigurati da se politika utemeljena na dokazima za kontrolu AMR-a usvoji i koordinirano provodi u svim zemljama članicama EU-a, čime se osiguravaju nacionalne specifičnosti u skladu sa smjernicama i preporukama ECDC-a i Svjetske zdravstvene organizacije, te u vezi s drugim europskim inicijativama.
Pronalazak rješenja za problem antimikrobne rezistencije je zasigurno i u sveobuhvatnom pristupu promicanja znanja o odgovarajućoj upotrebi antibiotika u svim dobnim skupinama od najranije dobi i potencijalne štetnosti neopravdane uporabe da se sačuva djelotvornost vrijednih postojećih lijekova za liječenje infekcija prema ciljanoj medicinskoj indikaciji.