Antibiotska rezistencija

Mikrobiološka rezistencija na antibiotike (antimikrobna rezistencija, AMR) u današnje vrijeme predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju i preuzima sve veću važnost u svijetu. Povećanje broja multirezistentnih bakterija povezano s nedostatkom novih antibiotika prijetnja je globalnom zdravlju. Neki pacijenti ostaju bez terapijskih mogućnosti s obzirom da su neke bakterije rezistentne na sve antibiotike. Čak štoviše, „stari“ antibiotici, a ponekad i „noviji“, postupno su uklonjeni s tržišta jer nisu ekonomski isplativi, premda su i dalje učinkoviti. Pitanje antimikrobne rezistencije je velik izazov kojeg su odgovorni itekako svjesni te mu se pridaje iznimna važnost među izazovima održavanja javnog zdravlja.

Da bi se znao točan odgovor na pitanje što je antibiotska rezistencija, potrebno je naglasiti da su antibiotici vrijedni lijekovi koji sprečavaju rast bakterija, ali se primjenjuju isključivo za liječenje bakterijskih infekcija. Učestalim i nekritičnim uzimanjem antibiotika bakterije razvijaju otpornost, tj. zaobilaze načine na koje antibiotici na njih djeluju i u tome su sve uspješnije. Nažalost, antibiotici se često uzimaju nepotrebno, npr. za liječenje virusnih repiratornih infekcija, čiji se početni simptomi preklapaju sa sličnom, ali ne dokazanom bakterijskom infekcijom, kod povišene temperature ili u svrhu prevencije bakterijskih infekcija u dječjoj praksi. Osim u humanoj medicini, antibiotici se primjenjuju nekritično i u životinja,  a nalaze se i u namirnicama, što se također održava na zdravlje ljudi.

 

Kako upravo počinje sezona respiratornih infekcija, podsjetimo se da se one mogu spriječiti jednostavnim mjerama bez uporabe antibiotika – učestalim pranjem ruku, uporabom jednokratnih papirnatih maramica i izbjegavanjem dugotrajnog boravka u zatvorenim prostorima.

 

 

AMR nije ograničen na zemljopisno područje ni određenu državu. Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (EDCD) je 2008. godine  procijenio da je diljem Europe 25 000 smrtnih slučajeva i 2,5 milijuna dana produženog bolničkog liječenja na godišnjoj razini bilo uzrokovano infekcijama multirezistentnim bakterijama, što je dovelo do troška od 1,5 bilijuna eura. Prema podacima Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (OECD) se procjenjuje da bi svake godine 700 000 smrti diljem svijeta moglo biti prouzročeno AMR-om. Unatoč poduzetim koracima, uključujući i napore Svjetske zdravstvene organizacije (SZO, engl. WHO), broj žrtava (mortalitet, morbiditet) je u stalnom porastu, a izgledi su sve slabiji; prema literaturi i epidemiološkim istraživanjima, ako se ništa ne poduzme, rezistencija na antibiotike bi do 2050. godine mogla postati vodeći uzrok smrtnosti diljem svijeta. Zbog velike potrebe za prevencijom infekcija i racionalne upotrebe antibiotika, potrebe za pronalaženjem novih terapijskih mogućnosti, očuvanja učinkovitosti postojećih antibiotika i obuzdavanja širenja rezistencije, mnoge su zemlje i međunarodne organizacije napravile ambiciozne planove proteklih nekoliko godina.

Različite državne, europske i internacionalne inicijative koje su se pojavile posljednjeg desetljeća su odraz zajedničke posvećenosti aktivnom rješavanju ovog problema. Od osnovne je važnosti da svi sudionici udruže snage da bi se izbjeglo nepotrebno preklapanje napora te da se osigura bolja povezanost unutar svjetskog pokreta borbe protiv AMR-a. Stoga je, nakon razmatranja problema AMR-a u svijetu, WHO u suradnji s FAO-om i OIE-om razradio globalni plan djelovanja (engl. GAP). GAP postavlja pet velikih ciljeva i naglašava pristup „Jedno zdravlje“ (engl. OneHealth) kao sveobuhvatni pristup zdravlju čovjeka povezanom sa životinjskim svijetom i okolišem. Mnoge su se države obvezale da će do sredine 2017. godine izraditi i provesti nacionalnu strategiju u skladu s GAP-om. Europska unija je nedavno prihvatila i ambiciozne zaključke Vijeća o sljedećim koracima za borbu protiv AMR-a koji uključuju uspostavljanje mreže „OneHealth“ među zemljama članicama. Europsko vijeće i njegove agencije kao i ostala međunarodna tijela (OECD, WHO Europe, ECDC, OIE, FAO) su u najboljoj poziciji da podupru zemlje u primjeni nacionalnih strategija za podizanje svijesti o AMR-u i razvijanju politike kontroliranja AMR-a u ljudskom i veterinarskom zdravstvenom sektoru. Akademska zajednica i farmaceutska industrija su pak u najboljoj poziciji za razvijanje novih lijekova i alternativnih pristupa terapiji, a državne i međunarodne agencije bi trebale učiniti napore radi pojačanja nadzora i razviti pokazatelje za praćenje potrošnje antibiotika i rezistencije kod ljudi i životinja. Obveza zdravstvenih djelatnika je primijeniti AMR smjernice i pratiti njihovu primjenu. U skladu s tim, kontroliranje rezistencije i očuvanje efikasnosti antibiotika je dužnost sviju i može se ostvariti jedino zajedničkim trudom uz nastojanja da se razviju novi antimikrobni lijekovi.

Iako se AMR i infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi (engl. Health-Care Associated Infections, HCAI) često razmatraju odvojeno, povezanost među njima je dobro utvrđena i isti se odbori mnogih organizacija suočavaju s oba ova problema. Prevencija infekcije i strategije kontrole bi trebale ići ruku pod ruku s:

  • racionalnom upotrebom antibiotika,
  • odgovarajućim sredstvima za kontrolu i nadziranje te
  • ispravnim dijagnostičkim testovima za odluku o odgovarajućoj terapiji.

Jačanje inicijativa javnog zdravstva za rješavanje ovog javnozdravstvenog problema zahtijeva jedinstveni pristup na razini Europe, uzimajući u obzir lokalne značajke i postojeće inicijative. Iako postoje bitne razlike u epidemiologiji AMR-a i organiziranju nadzora infekcija u europskim zemljama, načela osnovnih strategija u kontroli AMR-a i prevenciji HCAI-a su jednaka. Međutim, da bi se prevladale državne razlike, različite organizacije, pristupi prevenciji i kontroli infekcije te nadzor nad upotrebom antibiotika, u rješavanje problema se moraju uključiti mnogi relevantni sudionici u svakoj pojedinoj zemlji.

Hrvatska se u cilju rješavanja problema AMR-a pridružila projektu Europska zajednička akcija protiv antimikrobne rezistencije i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi (EU-JAMRAI) u kojem sudjeluje većina zemalja EU-a. Projektom bi se trebalo omogućiti osnaživanje i usklađivanje napora usmjerenih rješavanju pitanja AMR-a i HCAI-a prema pristupu Jednog zdravlja čovjeka, životinja i okoliša. Da bi se postigli konkretni rezultati, iznimno je važno osigurati dosljedno djelovanje ključnih sudionika na različitim razinama. Uz to se u našoj zemlji često održavaju stručni sastanci koji okupljaju vrhunske domaće i strane predavače koji omogućuju uvid u najnovija saznanja o širenju rezistentnih sojeva te mogućnostima prevencije i liječenja infekcija izazvanih ovim zahtjevnim uzročnicima, a svake tri godine i nacionalni Simpozij o rezistenciji bakterija na antibiotike.

U rješavanju problema antimikrobne rezistencije možda je i najznačajnije u svim dobnim skupinama promicati znanja o potencijalnoj štetnosti neopravdane uporabe antibiotika i AMR-u i to kod građana svih dobi: od vrtićke i predškolske do starije životne dobi. Samo bi ovakav sveobuhvatan pristup i to tijekom cijele kalendarske godine mogao spriječiti neželjene učinke prekomjerne potrošnje antibiotika i sačuvati ove vrijedne lijekove za liječenje infekcija prema ciljanoj medicinskoj indikaciji.

 

 

Doznajte više:

Upotreba antibiotika kod izvanbolničkih pacijenata u Hrvatskoj

Acinetobacter baumannii, bakterija višestruko otporna na lijekove

Praćenje antimikrobne rezistencije u gonokoka u Hrvatskoj

Pročitajte i Europski dan svjesnosti o antibioticima te Svjetski tjedan podizanja svijesti o antibioticima.