Europski dan svjesnosti o antibioticima

Europski dan svjesnosti o antibioticima (18. studenoga) i Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW 18. do 24. studenoga) dio su europske i globalne kampanje koja se obilježava svake godine kako bi se poboljšala svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije i potaknula najbolja praksa među javnošću, dionicima „Jedno zdravlje“ i kreatorima politika, koji svi imaju ključnu ulogu u smanjenju daljnje pojave i širenja antimikrobne rezistencije

Tema 2022. godine je “Zajedno spriječimo antimikrobnu rezistenciju”. Pozivamo sve sektore  da potiču savjesnu uporabu antimikrobnih lijekova i da ojačaju preventivne mjere koje se bave smanjenjem antimikrobne rezistencije, radeći zajedno kroz pristup: One Health -_Jedno zdravlje kao sveobuhvatni pristup zdravlju čovjeka, životinja i okoliša.

U Hrvatskoj, ove sektore i razne struke unutar tih sektora povezuje Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA), pri Ministarstvu zdravstva RH koje koordinira sve aktivnosti vezane uz kontrolu širenja rezistencije na antibiotike u Hrvatskoj i koje surađuje s istovjetnim tijelima u drugim europskim zemljama. Podaci o rezistenciji na nacionalnoj razini koriste za prilagodbu međunarodnih smjernica za liječenje izvanbolničkih infekcija.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo kroz dva Europska Projekta EU JAMRAI I ( 2017-2021) i II (2022-) sudjeluje u implementaciji racionalne uporabe antimikrobnih lijekova putem edukacija i informiranja građana, suradnje i implementacije programa racionalizacije uporabe antibiotika na svim razinama zdravstvene zaštite.

Što je antimikrobna rezistencija?

Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove učinkovito. AMR otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, nastanka teške bolesti i smrti. Pojavu i širenje AMR-a ubrzali su:

1. neodgovarajuća uporaba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka;

2. neadekvatne sanitarne, higijenske, biosigurnosne i mjere prevencije i kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe,

3. sustavi uzgoja i proizvodnje hrane;

4. nedostatak ravnopravnog pristupa antimikrobnim lijekovima, cjepivima osigurane kvalitete.

5. boravak u zemljama sa visokom prevalencijom antimikrobne rezistencije mogu se vratiti u domovinu kolonizirani bakterijama otpornim na više lijekova.

Iz svega navedenog vidimo kako je otpornost na antibiotike sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u Europi. Dok broj infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike raste, broj novih antibiotika ne obećava, što predstavlja negativnu perspektivu dostupnosti učinkovitog liječenja antibioticima u budućnosti.

Prema provedenim istraživanjima procijenjeno je oko 1,27 milijuna smrti u 2019. godini nastalih uslijed antimikrobne rezistencije kod bakterija. Šest vodećih uzročnika smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom su višestruko otporne bakterije: Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa.

Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazuju da postoji gradijent sjever-jug, s niskom stopom rezistencije u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj koji općenito manje koriste antibiotike, i u južnoj Europi s višom stopom rezistencije koji koriste više antibiotika.

AMR je opisan kao tiha pandemija. To rezultira  milijunima suvišnih smrti  i povećanja troškova zdravstvene skrbi, gubitka života životinja, koji se reflektira na smanjenje proizvodnje hrane.

Svjetska banka je procijenila da bi globalno gospodarstvo do 2050.godine moglo izgubiti gotovo 4% godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) ako se AMR ne riješi, pri čemu su gubitci još veći u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ova situacija mogla bi gurnuti do 28 milijuna ljudi, većinom u zemljama u razvoju, u siromaštvo do 2050. uglavnom kroz učinke AMR-a na ekonomsku produktivnost, stočarsku proizvodnju i troškove zdravstvene zaštite.

Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve nas jer uzrokuju infekcije koje je teško liječiti. Uzimamo li antibiotike često i nepravilno, pridonosimo povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike, što je jedan od najhitnijih zdravstvenih problema u svijetu.

Što možemo učiniti kao pojedinci, a što kao zajednica?

Edukacija građana je bitan čimbenik u racionalizaciji potrošnje antibiotika s obzirom da su mnogi građani skloni samoinicijativnom uzimanju antibiotika. Građani pri tome nisu svjesni koliku štetu nanose umanjujući djelotvornost antibiotika u indikacijama kada su zbilja potrebni. Europska Unija apelira na sve zemlje članice da provode intenzivnu javnu kampanju za racionalizacijom uporabe antibiotika te se tome priključila i Hrvatska.

Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnica s tim da se oko 75% antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju.

  • Glavna odgovornost kreće od nas samih, a onda i od zajednice na svim razinama koja daje smjernice ponašanja u racionalnom i ispravnom korištenju antimikrobnih lijekova u humanom , animalnom i biljnom sektoru.
  • Samoliječenje antibioticima nije odgovorna primjena antibiotika.
  • Redovito perite svoje ruke i ruke svoje djece, na primjer nakon kihanja ili kašljanja prije dodirivanja drugih stvari ili ljudi.
  • Ne uzimajte antibiotike bez prethodne konzultacije s liječnikom koristeći zaostale antibiotike od prijašnjih tretmana ili ih nabavljate u ljekarni bez recept.
  • Ako u nekom trenutku vama, vašoj djeci ili drugim članovima obitelji zatrebaju antibiotici, oni možda više neće djelovati.
  • Pogrešna ili nepravilna uporaba antibiotika može uzrokovati da bakterije postanu otporne na buduće liječenje infekcija.

Zapamtite: Antibiotici neće djelovati u slučaju prehlade ili gripe.

Prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet liječnika.

Dodatne informacije o osviještenosti o antibioticima
dostupne su na: http://antibiotic.ecdc.europa.eu

Izvori:

Antimicrobial Resistance Collaborators. (2022). Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis. The Lancet; 399(10325):P629-655.

https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwjw_dWPlbL7AhVFVfEDHaltAAsQFnoECAwQAQ&url=https%3A%2F%2Fiskra.bfm.hr%2F&usg=AOvVaw18ICWI6ARJ1YzpVZ-Is8Jy