U organizaciji Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije je u Beču 22. i 23. svibnja 2018. god. održan sastanak o nastavku provođenja inicijative praćenja debljine u dječjoj dobi (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI), na kojem su prisustvovali i predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Ovoj se inicijativi Hrvatska pridružila u četvrtom krugu, u školskoj godini 2015./2016., a sljedeći, peti krug istraživanja planira se za školsku godinu 2018./2019. Prvim se krugom istraživanja pod akronimom CroCOSI utvrdilo da 35 % djece u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što hrvatsku djecu čini petom najdebljom u Europskoj regiji. Zanimljivost ovih rezultata upravo je u tome što Mediteranske zemlje poput Španjolske, Grčke, Italije i Malte prednjače u udjelima djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Uzroci porasta udjela djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom su nedovoljno jasni, multikomponentalni, i genetski i okolišni, a svakako uključuju sve aspekte modernih načina života odnosno sjedilačke stilove života i sklonost konzumaciji „brze“ hrane.
Brojke koje ukazuju na najalarmantnije stanje upravo u mediteranskim zemljama potvrđuju premisu da se mediteranska prehrana, koja slovi kao najbolja za očuvanje zdravlje, sve manje konzumira, posebice među djecom. Na tu se temu, kao jednu od vodećih i zabrinjavajućih vijesti, na svojoj naslovnici osvrnuo i britanski The Guardian člankom koji uz opis održanog sastanka COSI navodi da su mediteranska djeca najdeblja te da ne konzumiraju mediteransku prehranu, već konzumiraju manje voća i povrća, a više slatkiša i zaslađenih napitaka te su manje tjelesno aktivna. S druge strane, djeca u sjevernim zemljama poput Norveške i Danske, u kojima je ujedno i niža prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine, konzumiraju više ribe, maslinovog ulja i rajčica u odnosu na djecu koja žive u južnijim zemljama.
Zemlje u kojima su zabilježeni najniži udjeli prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece su Tadžikistan, Turkmenistan i Kazahstan, no ove zemlje tek počinju preuzimati modele zapadnjačke prehrane te postoji mogućnost da će se u njima povećati udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine.
Ovi pokazatelji upućuju da je neophodno nastaviti inicijativu COSI i praćenja stanja uhranjenosti djece u osnovnoškolskoj, ali i mlađim dobnim skupinama. Time će se uz osvještavanje ovog problema u našoj zemlji moći djelovati na planiranje sveobuhvatnih, multisektorskih javnozdravstvenih intervencija koje će doprinijeti porastu konzumacije pravilne prehrane i provedbi redovite tjelesne aktivnosti djece i odraslih.
Pročitajte više: Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016.