Svjetski dan prevencije samoubojstava 10. rujna 2008. godine
“Misli globalno, planiraj nacionalno, djeluj lokalno”
Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije oko milijun ljudi, odnosno 14,5 osoba na 100.000 stanovništva godišnje u svijetu počini samoubojstvo.
Svakih 40 sekundi gubitak osobe koja je počinila samoubojstvo pogađa živote njene obitelji i prijatelja. Smatra se da je broj pokušaja samoubojstava i do 20 puta veći. Patnje obitelji i prijatelja stradalih osoba mogu trajati godinama.
U mnogim razvijenim zemljama samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu uzroka smrti kod osoba svih dobi. Iako su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna u svrhu podizanja svijesti o potrebi i obvezi akcija u prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Međunarodno udruženje za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP), inicijator obilježavanja ovog dana, Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation – WHO) i partneri zauzimaju se i pozivaju na prevenciju suicidalnog ponašanja, osiguranje adekvatnog liječenja i praćenja osoba koje su pokušale samoubojstvo kao i odgovorno izvještavanje o samoubojstvima u medijima.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava je “Misli globalno, planiraj nacionalno, djeluj lokalno” s naglaskom na prevenciji samoubojstava u kojoj su uključeni svi i na svim razinama – osobnoj, javnoj i političkoj.
“Misli globalno, planiraj nacionalno, djeluj lokalno” slogan koji je primarno korišten u akcijama očuvanja okoliša, može se jednako dobro primijeniti i u prevenciji samoubojstava:
- na globalnoj razini u podizanju svijesti o samoubojstvima kao jednom od vodećih preventabilnih uzroka prijevremene smrtnosti
- na nacionalnoj razini u potrebi vlada da razvijaju politiku nacionalnih strategija prevencije samoubojstava
- na lokalnoj razini u potrebi primjena raznih dokazanih aktivnosti u okviru mnogih praktičnih preventivnih programa
Ovogodišnja tema poziva na uključivanje svih sektora društva: javnosti, humanitarnih organizacija, raznih zajednica, istraživača, kliničara, praktičara, političara, zakonodavaca, volontera, osoba ožalošćenih zbog samoubojstva bliske osobe. Pozornost je usmjerena u na rastuće opterećenje i koštanje suicidalnih ponašanja u odnosu na aktivnosti u promociji razumijevanja problema samoubojstva i efektivnih preventivnih aktivnosti.
Priređeno prema izvoru podataka: IASP, WHO.
Svjetski dan mentalnog zdravlja – 10. listopada 2008.
“UČINIMO MENTALNO ZDRAVLJE GLOBALNIM PRIORITETOM”
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine, na dan 10. listopada svake godine u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme mentalnog zdravlja.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja “Učinimo mentalno zdravlje globalnim prioritetom” naglašava kontinuiranu potrebu da mentalno zdravlje postane globalni prioritet.
Više od 450 milijuna osoba u svijetu živi s mentalnim poremećajem; mentalni poremećaji ne biraju svoje žrtve, prisutni su u svim kulturama i u svakoj životnoj dobi. Naglašava se potreba i korist za osobe s mentalnim poremećajima i narušenim mentalnim zdravljem, za razvojem efektivnih metoda rane dijagnostike i liječenja koje će pridonijeti boljem i potpunijem oporavku.
Cilj ovogodišnje kampanje je senzibilizirati sve čimbenike društvenog života, na lokalnoj i globalnoj razini, za hitnim promjenama u povećanju dostupnosti službi za mentalno zdravlje i smanjenje stigme koja prati mentalne bolesti.
Mentalno zdravlje označava širok pojam koji obuhvaća dobro (pozitivno) mentalno zdravlje kao i probleme i poremećaje vezane uz mentalno zdravlje (narušeno/negativno mentalno zdravlje).
DOBRO/POZITIVNO MENTALNO ZDRAVLJE uključuje:
- dobar osjećaj o samom sebi, svijest o svojim pravima, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanja uz svjesno razumijevanje i prihvaćanje mogućih psiholoških problema
- sposobnost prepoznavanja, prihvaćanja i iskazivanja misli i osjećaja, svjesnosti o drugima, stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih odnosa s ljudima
- sposobnost prihvaćanja životnih promjena i djelotvornog sučeljavanja sa stresnim događajima te korištenje stresa kao dijela psihološkog procesa osobnog osnaživanja
NARUŠENO/NEGATIVNO MENTALNO ZDRAVLJE/problemi i poremećaji mentalnog zdravlja uključuju:
- psihološke patnje vezane uz razne životne situacije, događaje i probleme
- česte mentalne poremećaje (anksiozni poremećaji i depresije)
- teške mentalne poremećaje (psihoze)
- poremećaje ličnosti
- progresivne organske bolesti mozga (demencije)
Mentalni poremećaji okarakterizirani su psihološkom i biološkom disfunkcijom odnosno disfunkcijom u ponašanju pojedinca. Uključuju čitav niz smetnji od poremećaja afekta, opažanja, mišljenja, inteligencije, pažnje, nagona i volje do poremećaja svijesti kao i njihove kombinacije.