Kardiovaskularne su bolesti (KVB) većinom uzrokovane aterosklerozom odnosno promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenci arterija.
Svaka bolest srca, vaskularne bolesti mozga odnosno bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolesti (npr. moždani udar). Kontrola čimbenika rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog tlaka mogu smanjiti rizik od navedenih bolesti.
KVB su vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu: preko 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Ishemijska srčana bolest (npr. srčani udar) je odgovorna za 7,3 milijuna od ukupno broja kardiovaskularnih smrti, a cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar) su odgovorne za 6,2 milijuna smrti.
Kako zaštititi svoje srce
Većina glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti može se kontrolirati. Donosimo nekoliko savjeta o tome kako možete kontrolirati te čimbenike i zaštititi svoje srce:
Budite aktivni
Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći prevenirati srčani i moždani udar. Pokušajte učiniti tjelovježbu sastavnim dijelom svoga života: koristite stube umjesto dizala, siđite s autobusa nekoliko stanica prije odredišta i prošećite ostatak puta. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine, što su također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima
Prestanete li pušiti, Vaš će se rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepoloviti unutar prve godine, te se s vremenom vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte prostorije pune duhanskog dima: pasivna izloženost duhanskom dimu (engl. second-hand smoke) značajno povećava rizik od srčanog udara.
Zdravije se hranite
Jedite velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću kao i hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća. Pripazite na unos prerađene hrane, koja često sadrži visok udio soli. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola, a ako pijete, pijte umjereno. Ne zaboravite piti mnogo vode tijekom dana!
Održavajte primjerenu tjelesnu težinu
Održavanje primjerene tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog tlaka i smanjenju rizika od srčane bolesti i moždanog udara. Dobar način za praćenje zdrave težine je korištenje ITM-a (indeksa tjelesne mase), kojeg možete izračunati tako da podijelite svoju težinu u kilogramima sa svojom visinom na kvadrat. Zdrave odrasle osobe bi trebale održavati svoj indeks tjelesne mase u rasponu od 18,5 do 24,9 kg/m2.
Saznajte svoje brojeve
Redovito mjerite krvni tlak, razinu kolesterola i glukoze u krvi. Visok krvni tlak vodeći je rizični čimbenik za moždani udar i značajni čimbenik rizika za oko polovicu svih srčanih bolesti. Visoke razine kolesterola i glukoze u krvi također dovode do povećanog rizika.
Prepoznajte znakove upozorenja
Prepoznajte znakove upozorenja: što ranije potražite pomoć, veće su šanse za potpuni oporavak. Naučite kako primijeniti (izvesti) kardiopulmonarnu reanimaciju (prvu pomoć), i pokušajte dobiti potvrdu (certifikat) o znanju prve pomoći, kako biste mogli pomoći ako netko iznenada doživi srčani arest (zatajenje srca).
Redovito uzimajte propisane lijekove
Uzimajte lijekove koje vam je propisao liječnik i pridržavajte se svog rasporeda.
Pratite napredak
Pratite svoj napredak: budite ponosni na sve što činite za vlastito zdravlje i zdravlje svoje obitelji.
Rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti
Vaše srce je veličine Vaše šake i najsnažniji je mišić u Vašem tijelu. Počinje kucati oko tri tjedna nakon začeća. Ako doživite starost od 70 godina, srce će Vam tijekom života kucati dva i pol bilijuna puta.
Srce može postati ranjivo od štetnih životnih navika kao što su pušenje, nezdrava prehrana, ili od prevelike razine stresa. Kardiovaskularni sustav može biti oslabljen i od već postojeće srčane bolesti ili stanja. Kad srčana funkcija postane kompromitirana, dolazi do kardiovaskularne bolesti, širokog termina koji obuhvaća bilo koji poremećaj sustava u kojem je srce središnji organ.
Mnogo je čimbenika rizika povezanih s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki od njih, kao primjerice obiteljska anamneza, ne mogu se promijeniti, dok na ostale, kao što je povišen krvni tlak, možemo utjecati liječničkom intervencijom.
Ako imate neki od rizičnih faktora, ne znači da ćete nužno razviti kardiovaskularnu bolest. No, što više rizičnih čimbenika imate, veće su šanse da ćete oboljeti ne poduzmete li potrebne mjere da modificirate svoje rizične čimbenike i ne radite na tome da ih spriječite da ugroze zdravlje Vašeg srca.
Promjenjivi čimbenici rizika
- Tjelesna neaktivnost
- Upotreba duhanskih proizvoda
- Nezdrava prehrana
- Visoka razina kolesterola u krvi
- Povišen krvni tlak / hipertenzija
- Prekomjerna tjelesna težina i pretilost
Nepromjenjivi čimbenici rizika
- Obiteljska anamneza
- Dijabetes
Ostali učestali nepromjenjivi čimbenici rizika uključuju:
Dob: Starenje je samo po sebi rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti; rizik od moždanog udara povećava se svako desetljeće nakon navršenih 55 godina života.
Spol: Važno je i kojeg ste spola: muškarci imaju povećan rizik od srčanih bolesti u usporedbi s predmenopauzalnim ženama. Međutim, jednom kad uđu u menopauzu, rizik je kod žena sličan riziku kod muškaraca. Rizik od moždanog udara sličan je kod muškaraca i žena.
Socioekonomski status: Slabiji socioekonomski status (siromaštvo) povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara neovisno o tome gdje živite. Kroničan stres, socijalna isključenost, anksioznost i depresija također povećavaju rizik.
Česta pitanja i odgovori
Ovdje ćemo prikazati neke od čestih pitanja i odgovora vezano za ključne činjenice o kardiovaskularnim bolestima.
Koliki je teret kardiovaskularnih bolesti?
Procjenjuje se da 17,5 milijuna ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti svake godine, a 80 % tih smrti se događa u zemljama srednjeg i niskog dohotka.
Što uzrokuje kardiovaskularne bolesti?
Postoji mnogo rizičnih čimbenika koji pridonose razvoju kardiovaskularnih bolesti. Neki ljudi rađaju se s određenim zdravstvenim stanjima koja ih predisponiraju za razvoj srčane bolesti i moždanog udara, ali kod većine oboljelih od kardiovaskularnih bolesti do bolesti dođe zbog kombinacije faktora kao što su nezdrava prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i pušenje, da navedemo samo tri najčešća faktora. Što je veći broj rizičnih čimbenika kojima ste izloženi, veći je i rizik da ćete razviti kardiovaskularnu bolest. Mnogi od rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti uzrokuju probleme jer dovode do ateroskleroze. Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija, i razvija se godinama bez da uzrokuje simptome. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Ukoliko se pojavi u blizini srca govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, ukoliko se pojavi primjerice u nogama govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti.
Sužavanje i zadebljanje arterija događa se zbog nakupina masnog materijala, kolesterola i drugih supstanci na zidovima krvnih žila. Ove naslage nazivamo plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara
Što je kolesterol?
Kolesterol je vrsta masnoće, koju tijelo koristi za izgradnju staničnog zida te za sintezu nekih od esencijalnih hormona i normalan je gradivni sastojak svake stanice tijela. Kolesterol se prozvodi u jetri, te apsorbira iz masnoća životinjskog podrijetla koje konzumiramo. Kolesterol putuje krvlju na česticama koje se zovu lipoproteini. Postoje dva tipa lipoproteina: lipoproteini male gustoće (engl. low-density lipoproteins, LDL), i liporoteini velike gustoće (engl. high density lipoprotein, HDL). Lipoproteini male gustoće prenose kolesterol tijelom u krvi, dok lipoproteini velike gustoće prenose kolesterol iz krvi u jetru.
Kada je razina kolesterola visoka, ili su dva tipa lipoproteina izvan ravnoteže (dislipidemija), kolesterol može začepiti arterije i time poremetiti protok krvi.
Što su trigliceridi?
Trigliceridi su masnoće koje se nalaze u krvi, važne za energiju u mišićima. Putuju krvlju u lipoproteinima. S povećanjem razine triglicerida pada razina HDL-a. Visoke razine triglicerida povećavaju rizik od srčane bolesti. U malom broju slučajeva, vrlo visoka razina triglicerida može dovesti do pankreatitisa. Stanja koja mogu uzrokovati visoke trigliceride su pretilost, slabo kontrolirani dijabetes, pretjerana konzumacija alkohola, hipotireoza i bubrežna bolest.
Kako su povezani pušenje i srčane bolesti?
Pušenje oštećuje stijenke krvnih žila, povećava masne naslage u arterijama, povećava zgrušavanje krvi, ima negativan utjecaj na razinu masnoća u krvi, povećava šansu za spazam koronarnih arterija.
Nikotin ubrzava otkucaje srca i povećava krvni tlak.
Ima li prehrana ulogu u razvoju srčanih bolesti?
Prehrana ima značajnu ulogu u zaštiti ili predisponiranju ljudi za srčanu bolest (Prehrana može biti značajan zaštitni ili rizični čimbenik kod nastanka srčane bolesti). Pokazalo se kako prehrana s visokim udjelom životinjskih masnoća, alkohola, te s malo svježeg voća i povrća, povećava rizik za pojavu srčane bolesti. Pridržavanje prehrane s niskim udjelom životinjskih masnoća i soli ima dugoročni zaštitni učinak. Takva prehrana uključuje cjelovite žitarice, voće i povrće.
Nisu li žene zaštićene od srčanih bolesti zbog estrogena?
Estrogen pomaže povećanju razine HDL čestica („dobrog kolesterola“), što djeluje kao zaštitni čimbenik kod žena, međutim, jednom kad prođu kroz menopauzu broj žena koje razviju srčanu bolest ne razlikuje se od muškaraca. Ukoliko žena ima dijabetes, ili ima povišenu razinu triglicerida, poništava se zaštitni učinak estrogena.
Kako se simptomi srčane bolesti razlikuju kod muškaraca i žena?
Simptomi srčanog udara kod muškaraca su snažna bol u prsima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti, te otežano disanje. Žene mogu imati neke od tih simptoma, no bol kod njih može biti više difuzna, te se širiti na ramena, vrat, ruke, abdomen ili čak leđa. Bol koju žene osjećaju može više nalikovati problemima s probavom, i ne mora biti stalna. Također, ne moraju nužno osjećati bol nego neobjašnjenu anksioznost, mučninu, vrtoglavicu, palpitacije i može ih obliti hladan znoj. Srčanom udaru kod žena može prethoditi neobjašnjen umor.
Kod žena je također značajno da je prvi srčani udar kojeg dožive teži i ozbiljniji nego kod muškaraca, i češće dovodi do smrtnog ishoda.
Jesu li srčane bolesti nasljedne?
Srčana bolest može se učestalo pojavljivati u nekim obiteljima. No čak i ako naslijedite rizične čimbenike koji vas predisponiraju na srčane bolesti, kao što su visok kolesterol u krvi, visok krvni tlak, dijabetes, ili prekomjerna tjelesna težina, postoje načini kojima možete spriječiti razvoj kardiovaskularne bolesti. Naučite kako zaštititi svoje srce.
Što sve ubrajamo u hipertenziju?
Optimalni krvni tlak definiramo kao vrijednost nižu od 120mmHg za sistolički krvni tlak. Hipertenzijom nazivamo razinu krvnog tlaka kod koje se pokazalo da liječnički tretman pokazuje više koristi nego štete. Tu razinu općenito definiramo kao sistolički krvni tlak od 140mmHg, i/ili dijastolički krvni tlak jednak ili veći od 90mm/Hg. Sistolički krvni tlak je maksimalni pritisak u arterijama u trenutku u kojem se srce kontrahira. Dijastolički krvni tlak je minimalni pritisak u arterijama između srčanih kontrakcija.
Koja je veza između povećanog krvnog tlaka i srčane bolesti?
Krv koja teče kroz arterije potiskuje stijenke arterija; i ovu silu mjerimo kao krvni tlak. Do povišenog krvnog tlaka dolazi kad se vrlo male arterije (arteriole) stisnu. Vaše srce mora pojačano raditi kako bi potiskivalo krv kroz suženi prostor, i pritisak unutar žila raste. Stalan pojačani pritisak na stijenke arterija slabi stijenke, i čini ih podložnima aterosklerozi.
O Svjetskom danu srca
Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna. U svibnju 2012. godine svjetski čelnici obvezali su se na smanjenje globalnog mortaliteta od nezaraznih kroničnih bolesti za 25% do 2025. godine. Kardiovaskularne bolesti (KVB) odgovorne su za gotovo polovicu smrti od kroničnih nezaraznih bolesti, što ih čini prvim uzrokom smrti u svijetu. Upravo zato je Svjetski dan srca izvrsna platforma pomoću koje se zajednica može udružiti u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti i time smanjiti globalni teret bolesti.
Obilježavanje Svjetskog dana srca inicirala je Svjetska kardiološka federacija, a cilj tog dana je informirati ljude diljem svijeta da su kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždani udar, vodeći uzrok smrti u svijetu, odgovorne za 17,5 milijuna smrti godišnje, te istaknuti što svaki pojedinac može poduzeti kako bi prevenirao i kontrolirao kardiovaskularne bolesti.
Obilježavanjem ovog dana želi se educirati javnost kako se kontroliranjem čimbenika rizika, kao što su upotreba duhanskih proizvoda, nepravilna prehrana i nedovoljno tjelesne aktivnosti, može izbjeći najmanje 80% prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara.
Svjetski dan srca globalna je kampanja tijekom koje pojedinci, obitelji, zajednice i vlade diljem svijeta sudjeluju u aktivnostima kojima preuzimaju odgovornost za svoje i kardiovaskularno zdravlje drugih.
Kroz ovu kampanju Svjetska kardiološka federacija ujedinjuje ljude iz svih zemalja, i različitog podrijetla, u borbi protiv tereta kardiovaskularnih bolesti, te inspirira i usmjerava međunarodnu akciju za poticanje načina života koji čuva zdravlje našeg srca.
Tema ovogodišnjeg Dana srca „Moje srce, Tvoje srce“
Ovim sloganom pozivaju se svi da prigodom obilježavanju ovog dana obećaju sebi i svima oko sebe živjeti zdravijim načinom života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca. Zato porukom, „Što mogu učinit za svoje srce, za Tvoje srce i za sva naša srca“ potaknimo zdravije životne navike i unaprijedimo zdravlje našeg naroda.
Stoga ove godine nastojmo obećati sebi i drugima: da ćemo jesti zdravije, biti tjelesno aktivniji i reći ne pušenju.
Svatko od nas u svojim rukama drži moć koja nam omogućava da imamo zdravo srce.
Pročitajte najvažnije poruke povodom Svjetskoj dana srca!
Svjetski dan srca osnažuje ljude kako bi poboljšali zdravlje svog srca
- Osnovan 2000. godine, Svjetski dan srca je inicijativa Svjetske kardiološke federacije. To je ujedno najveća svjetska platforma za podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), uključujući srčanu bolest i moždani udar
- Na sam 29. rujan i u danima prije i nakon, diljem svijeta biti će organizirane tisuće aktivnosti u cilju širenja poruke o tome kako se možemo boriti protiv prijevremene smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima, svjetskim ubojicom broj jedan
Zajedno imamo moć pomoći ljudima da žive dulje, bolje i kvalitetnije!
- 80 % prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti možemo prevenirati kontrolom četiri glavna čimbenika rizika: upotreba duhanskih proizvoda, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna upotreba alkohola
- Upotreba duhanskih proizvoda i pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubijaju 6 milijuna ljudi i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 % kardiovaskularnih bolesti
- Pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubije 600.000 ljudi: 28 % od tog broja su djeca
- Unutar dvije godine nakon prestanka pušenja rizik od koronarne srčane bolesti značajno je smanjen. 15 godina nakon prestanka razina rizika od kardiovaskularnih bolesti ista je kao i kod nepušača.
Zdrava srca dobra su za naše obitelji, zajednice i društvo
- Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za 17,5 milijuna prijevremenih smrti svake godine, i predviđa se da će do 2030. taj broj narasti na gotovo 23 milijuna
- Zajedno s drugim nezaraznim kroničnim bolestima, kardiovaskularne bolesti pridonose siromaštvu, posebno u zemljama niskog i srednjeg dohotka, zbog velikih zdravstvenih troškova i troškova koji nisu pokriveni privatnim ili socijalnim zdravstvenim osiguranjem
- Posljedično, kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja niskog i srednjeg dohotka
- Samo male promjene u načinu života mogu dovesti do velike razlike u zdravlju našeg srca: 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, prestanak pušenja i zdrava prehrana mogu prevenirati srčane bolesti i moždani udar
- Dijeljenjem znanja možemo inspirirati jedni druge da postanemo zdraviji
Teret kardiovaskularnih bolesti MOŽE SE smanjiti. Važno je da svi počnemo djelovati odmah
- Pojedinci trebaju preuzeti odgovornost za zdravlje vlastitog srca, i osnažiti se tako da razumiju svoj i rizik svojih članova obitelji, te djeluju na smanjenje tog rizika
- Vlade i Ministarstva zdravstva moraju imati točna i jasna saznanja o razini problema, ulaganjem u nadzor i praćenje kardiovaskularnih bolesti
- Države trebaju implementirati intervencije na razini populacije kako bi smanjile kardiovaskularne bolesti, uključujući:
- Sveobuhvatne politike kontrole duhanskih proizvoda
- Poreze kojima bi se smanjio unos hrane bogate životinjskom masnoćom, šećerom i soli
- Osigurati staze za pješake i bicikliste u cilju povećanja tjelesne aktivnosti
- Donijeti strategije za smanjenje štetne uporabe alkohola
- Osigurati zdrave obroke u školama
Male promjene u načinu života, kao što su zdrava prehrana, više tjelovježbe i prestanak pušenja, mogu dovesti do značajne razlike u zdravlju vašeg srca. Na Svjetski dan srca tražimo od vas da podijelite kako vi osnažujete svoje srce, i time inspirirate milijune ljudi diljem svijeta da poboljšaju zdravlje svog srca.
Kao i uvijek, oslanjamo se na vašu potporu kako bismo održali Svjetski dan srca globalnom uspješnom inicijativnom, kao što je to postao, posebno u zadnjim godinama.
Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska kardiološka federacija
Pročitajte i: Obilježen Svjetski dan srca 29. rujna 2018.
Čuvajmo zdravlje srca i krvnih žila