Dana 25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tog su dana 1960. godine ubijene tri sestre Mirabal, zbog svog otpora diktaturi u Dominikanskoj Republici, te su postale simbol borbe za pravednije društvo.
Svake godine tog datuma kreće kampanja „16 dana aktivizma za globalnu borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“, koja završava 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava.
Kroz povijest, pa i danas, rodno uvjetovano nasilje događa se u cijelom svijetu i u svim dijelovima društva. Pojavom interneta, razvojem tehnologije i rastom popularnosti društvenih mreža dio nasilja preselio se online.
Digitalno nasilje postaje jedan od vodećih oblika nasilja u Europskoj Uniji te se procjenjuje kako je oko 70 % djevojčica i žena doživjelo neki oblik digitalnog nasilja. U skladu s tim su i rezultati nacionalnog istraživanja Safe Click ++, rezultati kojeg pokazuju da je 75 % žena u Hrvatskoj doživjelo barem jedan oblik digitalnog nasilja.(1)
Iako digitalno nasilje može biti usmjereno i protiv dječaka i muškaraca, žene su, posebno djevojčice, djevojke, poznate ličnosti i pripadnice manjinskih skupina, pod povećanim rizikom, a rodna komponenta digitalnog nasilja često je neprepoznata. Upravo je zato tema ovogodišnjih 16 dana aktivizma „Zaustavimo digitalno nasilje nad svim ženama i djevojčicama.“. Cilj je pokrenuti sve dijelove društva u nastojanju sprečavanja digitalnog nasilja: vlade trebaju donijeti i provoditi zakone koje tu vrstu nasilja penaliziraju, tehnološke tvrtke trebaju osigurati sigurno digitalno okruženje i uklanjati štetan sadržaj, društvo treba donirati sredstva feminističkim udrugama kako bi radile na sprečavanju nasilja, a svatko od nas treba stati na stranu žrtava i pružiti im podršku.
Neki oblici digitalnog nasilja su:
- Dijeljenje intimnih slika bez pristanka – često nazivano osvetničkom pornografijom
- Kibernetičko nasilje, trolanje i online prijetnje
- Online uznemiravanje i seksualno uznemiravanje
- Deepfakeovi generirani umjetnom inteligencijom, poput seksualno eksplicitnih slika, deepfake pornografije i digitalno manipuliranih slika, videozapisa ili zvuka
- Govor mržnje i dezinformacije na platformama društvenih medija
- Doxxing – objavljivanje privatnih podataka
- Online uhođenje ili nadzor/praćenje radi praćenja nečijih aktivnosti
- Online grooming i seksualno iskorištavanje
- Catfishing i lažno predstavljanje
- Promicanje mizoginije – npr. manosfera ili incel forumi.
Digitalno nasilje ne prestaje na društvenim mrežama
Tjelesno nasilje lako prepoznajemo kao nasilje te ne preispitujemo njegovu štetnost. Važno je prepoznati da je cyber nasilje često jednako štetno, a može i prethoditi drugim oblicima nasilja poput psihičkog, tjelesnog, seksualnog i ekonomskog nasilja – dijeljenje privatnih informacija može dovesti do uhođenja, seksualnog zlostavljanja i silovanja, a osvetnička pornografija i deepfake generirani sadržaji mogu ugroziti ekonomsku sigurnost zbog narušavanja ugleda žrtve.
Zbog slabe regulacije odgovornosti tehnoloških kompanija, nedovoljne pravne prepoznatosti ovog oblika nasilja, anonimnosti počinitelja i činjenice da ovaj oblik nasilja prelazi granice država, često ga je teže prijaviti i zaustaviti. Problem predstavlja i razvoj umjetne inteligencije koji dovodi do novih oblika digitalnog nasilja i otežava njegovo zaustavljanje.
Republika Hrvatska je 2021. godine u Kazneni zakon uvela novo kazneno djelo – zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Tim su kaznenim djelom propisani uvjeti i kazne za dijeljenje snimke spolno eksplicitnog sadržaja trećoj osobi bez pristanka snimane osobe (tzv. osvetnička pornografija) te izradu ili izmjenu postojeće snimke spolno eksplicitnog sadržaja radi stvaranja lažne snimke i njezino korištenje kao autentične (tzv. deepfake).
Digitalno okruženje sve je važniji faktor rizika za nasilje nad ženama i djevojčicama
Kao što je borba protiv rodno uvjetovanog nasilja učinila javne prostore i domove sigurnijima za žene, isto je potrebno napraviti i s virtualnim svijetom.
Digitalno nasilje često dovodi do povlačenja žena s interneta, s raznih foruma i društvenih mreža, čime im se onemogućuje sudjelovanje u zajednici i ograničavaju ili uskraćuju prilike za druženje, edukaciju, informiranje i zabavu. Izloženost manipulaciji, prijetnjama, ucjenama, seksualiziranom sadržaju, širenju intimnih materijala bez pristanka te psihološkom uznemiravanju u online prostoru može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, sigurnost i dobrobit žrtava.
Kako bi se smanjili rizici, ključno je:
- jačati digitalnu pismenost djece, mladih i odraslih, osobito djevojaka i žena
- poticati odgovorno online ponašanje i prepoznavanje manipulativnih obrazaca
- educirati roditelje i stručnjake koji rade s mladima o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija
- osigurati dostupnu psihosocijalnu podršku žrtvama digitalnog nasilja
- ojačati mehanizme prijave i sankcioniranja nasilja na digitalnim platformama
Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja javnozdravstveni izazov, a učinkovito sprječavanje zahtijeva suradnju obrazovnih institucija, zdravstvenog sustava, socijalnih službi, pravosuđa i lokalne zajednice.
U sprječavanju nasilja nad ženama ključno je uključivanje muškaraca i dječaka
Modeli ponašanja koje mladi muškarci preuzimaju iz obitelji, vrtića, škole, medija i digitalnog okruženja utječu na njihove stavove o rodnim ulogama, moći i prihvatljivosti nasilja.
Važno je poticati:
- razvoj empatije i nenasilne komunikacije
- kritičko razmišljanje o medijskim i digitalnim sadržajima koji normaliziraju mizoginiju
- jačanje emocionalne pismenosti i prihvaćanje ranjivosti
- edukaciju o zdravim odnosima, granicama i odgovornosti
- mlade muškarce na to da reagiraju kao saveznici (bystander intervention)
Muškarci imaju ključnu ulogu u stvaranju kulture u kojoj se nasilje ne tolerira, a žene i djevojčice osjećaju sigurno i podržano.
Ako ste vi ili netko vama blizak izloženi nasilju (uključujući digitalno nasilje), važno je potražiti pomoć što ranije
Pomoć i podrška dostupne su kroz županijske zavode za javno zdravstvo, SOS linije, savjetovališta i skloništa, kao i profesionalne službe koje pružaju psihološku i pravnu podršku žrtvama nasilja.
U Hrvatskoj su dostupni sljedeći oblici podrške:
1.ŽUPANIJSKI ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pružaju:
- psihološko savjetovanje
- kriznu intervenciju
- savjete u vezi digitalnog nasilja
- podršku roditeljima, djeci i mladima
Popis svih zavoda možete pronaći na linku.
2. SOS TELEFONI
• 116 006 – Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja
• informacije o SOS linijama, kontaktima i radnom vremenu možete pronaći na linku
3. SKLONIŠTA ZA ŽENE I DJECU ŽRTVE NASILJA
Skloništa pružaju siguran smještaj, psihološku podršku, socijalne usluge i pravnu pomoć.
4. ZAVODI ZA SOCIJALNI RAD
Možete zatražiti hitnu intervenciju, savjetovanje, zaštitu djece te upućivanje u dodatne službe.
5. POLICIJA I HITNE SLUŽBE
• 192 – Policija
• 112 – Jedinstveni broj za hitne službe
U slučaju neposredne opasnosti uvijek nazovite policiju.
Pomoć je dostupna i važno je znati da nitko ne mora prolaziti kroz nasilje sam.
Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a pruža podršku i informacije svima kojima je potrebna pomoć u vezi mentalnog zdravlja. Telefonsko savjetovanje je dostupno svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 sati na broju: 01 7815 652 ili +385 91 468 3067 (u slučaju nedostupnosti fiksne linije).
Ako vam je lakše komunicirati putem e-maila, slobodno pošaljite upit u bilo kojem trenutku na adresu: mentalno.zdravlje@hzjz.hr. Na vaš upit bit će odgovoreno u najkraćem mogućem roku, a sve informacije bit će pružene u skladu s vašim potrebama i situacijom.
Izvori:
(1) https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/na-okruglom-stolu-u-hrvatskome-saboru-istaknuto-digitalno-nasilje-dozivjelo-je-cak