Međunarodni dan starijih osoba se od 1991. godine obilježava svake godine 1. listopada. Glasovanjem skupštine Ujedinjenih naroda (UN) 14. prosinca 1990. godine uspostavljen je 1. listopad kao Međunarodni dan starijih osoba, što je zapisano i u Rezoluciji UN-a 45/106. Svemu je prethodila inicijativa Bečkog međunarodnog akcijskog plana o starenju, koji je usvojen od strane Svjetske skupštine o starenju 1982. godine, ali je usvojen i kasnije iste godine na Generalnoj skupštini UN-a. U 2002. godini druga Svjetska skupština o starenju usvojila je Madridski međunarodni akcijski plan o starenju, kako bi odgovorila na moguće izazove starenja stanovništva u 21. stoljeću i potaknula promicanje razvoja društva među svim uzrastima.
Ovaj je dan utemeljen u cilju podizanja svijesti o pitanjima koja se tiču starijih osoba, poput doprinosa starijih osoba društvu, ali i procesa starenja. Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana starijih osoba je: Kretanje u budućnost: isticanje talenata, doprinosa i sudjelovanja starijih osoba u društvu (engl. Stepping into the Future: Tapping the Talents, Contributions and Participation of Older Persons in Society).
Prema popisu stanovništva 2011. godine, Republika Hrvatska je imala 758.633 stanovnika u dobi 65 i više godina, s udjelom starijih osoba od 17,7 posto u ukupnoj populaciji. Prema podacima o umrlima Državnog zavoda za statistiku je 2016. godine umrlo 42.425 (u 2015. 44.350) osoba u dobi 65 i više godina, a stopa smrtnosti za ovu dob je iznosila 52,36/1.000 (u 2015. 55,5/1.000). U dobnoj skupini 65 i više godina najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti, stopa 25,67/1.000 (28,9/1.000 u 2015.g.). Na drugom mjestu uzroka smrti su novotvorine sa stopom od 13,05/1.000 (12,9/1.000 u 2015.), zatim slijede bolesti dišnog sustava 2,72/1.000 (3,0/1.000 u 2015.), ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka 2,17/1.000 (2,2/1.000 u 2015.) te bolesti probavnog sustava 1,79/1.000 (1,9/1.000 u 2015.). U 2015. godini su zabilježene 1.761 nasilnih smrti (stopa od 2,17/1.000) u osoba 65 i više godina. Najveći broj nasilnih smrti uzrokovan je padovima (993; stopa 1,23/1.000) i namjernim samoozljeđivanjem (262; 0,32/1.000). Čak je 7,55 posto svih vanjskih uzroka smrti osoba u dobi višoj od 65 godina 2016. godine posljedica prometnih nesreća (133 osobe, stopa 0,16/1,000).
Procjene demografskih kretanja pokazuju da se do 2030. godine na svijetu očekuje populacija od 1,4 milijardi osoba u dobi iznad 60 godina. Već se doseljavanje ljudi širom svijeta u gradove događa rekordnom brzinom; očekuje se da će do 2030. godine 6 od 10 ljudi živjeti u urbanim područjima svijeta. U skladu s fenomenom urbanizacije, broj starijih osoba najbrže raste u urbanim područjima zemalja u razvoju. Kombinirani učinak oba fenomena znači da se broj osoba starijih od 60 godine života u gradovima može povećati na više od 900 milijuna do 2050. godine. Tada bi starije osobe činile četvrtinu ukupnog gradskog stanovništva u zemljama u razvoju. Ovi demografski trendovi starijim osobama stvaraju veće mogućnosti za poboljšanje kvalitete njihova života.
Visoko razvijeni gradovi pružaju veće mogućnosti stvaranja prihoda i obrazovnih mogućnosti, osim stambenih i urbanih karakteristika koje predstavljaju sigurnija okruženja za starije osobe, uključujući i ugradnju mogućnosti bolje prilagođenih starijim osobama (engl. age-friendly) u javnim objektima, poput pristupačnog, pouzdanog, sigurnog i fizički dostupnog prijevoza kao jednog od važnijih čimbenika sudjelovanja, samostalnosti i socijalnog uključivanja starijih osoba.
Razumijevanje demografskih kretanja je preduvjet stvaranja mogućnosti održivog razvoja, a poznavanje dinamike starije populacije svakako predstavlja glavni preduvjet oblikovanja razvojnih izazova s kojima se svijet suočava u 21. stoljeću.
Više potražite na: https://www.un.org/development/desa/ageing/international-day-of-older-persons-homepage/unidop2017.html