Otkako je u Njemačkoj 1886. godine konstruiran prvi automobil, transport se zauvijek promijenio. Danas, s više od milijardu motornih vozila na cestama širom planeta, ponekad se čini da ne možemo izbjeći zagađenje, buku i opasnosti koje automobili proizvode. Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2015. godine, kada je broj stanovnika iznosio 4 203 604, registrirano 1 966 683 motornih vozila.
Naša osobna vozila uvelike sudjeluju u procesu globalnog zatopljenja, koje ugrožava naše zdravlje i dovodi u pitanje dostupnost osnovnih ljudskih potreba. Onečišćenje kao posljedica cestovnog prometa emisijama ugljikovog dioksida, jednog od glavnih krivaca globalnog zatopljenja, ugljičnog monoksida, ugljikovodika, lebdećih čestica te prizemnog ozona i buke ima velik utjecaj na zdravlje ljudi, životinjski svijet i stanje okoliša, posebice u urbanim aglomeracijama.
Osim globalnog zatopljenja i drugi čimbenici iz prometa prestavljaju opasnost za zdravlje. Procjenjuje se da od prometnih nesreća smrtno stradava oko 1,25 milijuna ljudi godišnje, a glavni su uzrok smrtnosti u populaciji između 15 i 29 godine života. Predviđa se da će prometne nesreće postati sedmi najveći uzrok smrtnosti u svijetu. U Hrvatskoj se 2016. godine dogodilo 32 735 prometnih nesreća, u kojima je smrtno stradalo 307 osoba.
Štetne učinke na ljudsko zdravlje imaju i emisije štetnih plinova u prometu, među kojima su najznačajniji dušikovi spojevi. U zemljama EU-a 40 % dušikovih spojeva u atmosferu dolazi iz motornih vozila, dok u Hrvatskoj taj broj iznosi čak 42,9 %. Utjecaj na zdravlje može se očitovati djelovanjem na središnji živčani sustav, glavoboljom i tjeskobom kao i iritacijom očiju, nosa i grla. Bolesti krvožilnog sustava i pluća su također povezane s onečišćenjima zraka, a među njima su najčešće upale i infekcije dišnog sustava, astma, smanjena plućna funkcija i kronična opstruktivna plućna bolest. Rak pluća je također povezan s onečišćenjima zraka.
Imajući u vidu navedene učinke na zdravlje, jedan se dan u godini izdvaja pokušajem da se izbjegava korištenje automobila i umjesto njih koristi javni prijevoz, bicikli ili hodanje. Premda su se već tijekom 1990-ih započeli organizirati neformalni dani bez automobila, službeni globalni dan bez automobila pokrenut je 22. rujna 2000. godine. Mnogi veliki gradovi poput Bogote i Jakarte danas zatvaraju svoje ceste u centru i zamjenjuju ih pješačkim i biciklističkim stazama, a organizirane male akcije bez automobila odvijaju se svake godine diljem svijeta pa tako i u gradovima Hrvatske.
Cilj je obilježavanja Svjetskog dana bez automobila ohrabriti nas kako bismo se barem na jedan dan oslanjali na druge oblike prijevoza i smanjili onečišćenje, buku i opasnosti koje donose promet i transport. Smanjenje izloženosti onečišćenjima zraka iz prometnih izvora stvar je multisektorske suradnje koja uključuje upravljanje prometom, urbano planiranje, nove tehnologije te suradnju sa sektorom zdravstva.
Nije li Vam svejedno kakav zrak udišete Vi i Vaša djeca, uključite se u obilježavanje ovog dana:
- pratite dnevni tisak,
- potražite neka od povezanih događanja u svom gradu
- pokažite koliko vam je stalo do kvalitete zraka koji udišete i do zdravije sutrašnjice
Možda nas ovaj dan bez automobila sve potakne i ohrabri da ponovno više pješačimo, bicikliramo i tako ojačamo svoj cirkulacijski i imunološki sustav, povećamo kapacitet pluća i odgodimo starenje, a vožnjom tramvajima i autobusima javnog prijevoza smanjimo energetsku potrošnju i povećamo kućni budžet.