31. kolovoza 2001. u Melbourneu je započelo obilježavanje Međunarodnog dana podizanja svijesti o predoziranju koji ima za cilj povećati osviještenost i informiranost o navedenom problemu i smanjiti stigmu smrti povezanih s drogom. Obilježavanje navedenog dana je ujedno i prilika za poticanje rasprave o prevenciji predoziranja utemeljenoj na znanstvenim dokazima i sveobuhvatnim politikama o drogama. Od 2012. godine Međunarodni dan svjesnosti o predoziranju vodi neprofitna australska javnozdravstvena organizacija Penington Institute. Penington Institute kao globalni organizator Međunarodnog dana svjesnosti o predoziranju povezuje iskustva iz stvarnog života i znanstvena istraživanja kako bi se unaprijedila sigurnost zajednice u vezi s drogama, uključujući alkohol i lijekove. Zagovara se i potreba za redovitim pružanjem osnovnih informacija o dostupnim tretmanskim uslugama i programima podrške kako bi se smanjile štete povezane s drogama i informiralo o riziku od predoziranja i mogućim načinima prevencije.
Prema izvješću Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) o stanju problematike droga u svijetu (World Drug Report 2026), problem zlouporabe droga u svijetu i dalje se povećava, a tržište droga postaje sve raznolikije i prilagodljivije. Procjenjuje se da je tijekom 2024. godine droge uzimalo oko 331 milijun ljudi, što je 34 % više nego prije deset godina, dok je 2023. godine od posljedica njihove uporabe umrlo gotovo 500.000 osoba. Istodobno, mogućnost pristupa liječenju i dalje je nejednaka, osobito za žene i druge ranjive skupine. Poseban razlog za zabrinutost predstavlja sve veća dostupnost sintetskih droga; tijekom 2024. godine u svijetu je zabilježeno 755 novih psihoaktivnih tvari, što je najveći broj dosad zabilježen u jednoj godini. Raste i proizvodnja te uporaba kokaina, čija je proizvodnja u posljednjem desetljeću više nego učetverostručena, dok je 2024. godine kokain uzimalo procijenjenih 25 milijuna ljudi. Istodobno se šire tržišta metamfetamina i drugih stimulansa, a pojavljuju se i novi, izrazito snažni sintetski opioidi. Izvješće upozorava da se organizirane kriminalne skupine brzo prilagođavaju promjenama u potražnji, tehnologiji i geopolitičkim okolnostima te zaključuje da je za učinkovito suočavanje s problemom droga potreban sveobuhvatan pristup koji uključuje prevenciju, liječenje i smanjenje štetnih posljedica, ali i učinkovito suzbijanje proizvodnje i trgovine drogama.
Prema Europskom izvješću o drogama 2026. (European Drug Report 2026: Trends and Developments) Agencije Europske unije za droge (EUDA), europsko tržište droga obilježavaju sve veća dostupnost i raznolikost droga te pojava novih psihoaktivnih tvari, uz stalno prilagođavanje proizvođača i kriminalnih skupina radi izbjegavanja zakonskih kontrola. Poseban izazov predstavlja sve izraženija polikonzumacija, odnosno istodobna uporaba više psihoaktivnih tvari, koja povećava rizik od otrovanja i smrtnog ishoda. Kanabis i dalje ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Europi, ali se njegovo tržište mijenja pojavom proizvoda visoke potentnosti te sintetskih i polusintetskih kanabinoida. Kokain je najčešće korišteni ilegalni stimulans, uz nastavak rasta njegove dostupnosti, čistoće i uporabe, dok se u pojedinim sredinama povećava i uporaba crack kokaina. Istodobno se šire sintetski katinoni i ketamin, a posebno zabrinjava pojava novih sintetskih opioida, osobito nitazena, zbog njihove izrazite potentnosti i rizika od smrtonosnog otrovanja, uključujući njihovu prisutnost u krivotvorenim lijekovima. Opioidi i dalje imaju ključnu ulogu u smrtnim slučajevima povezanim s drogama, pri čemu se velik broj slučajeva povezuje s uporabom više tvari. U sigurnosnom smislu, kriminalne skupine sve se više koriste novim tehnologijama, alternativnim pomorskim rutama i složenim načinima prikrivanja pošiljki, a u kriminalne aktivnosti povezane s drogama sve se češće uključuju i mladi. Sve navedeno upućuje na to da se europsko tržište droga brzo mijenja, pri čemu tradicionalne podjele među pojedinim vrstama droga i skupinama korisnika postaju sve manje izražene, dok nove tvari, novi proizvodi i novi načini distribucije dodatno otežavaju prepoznavanje rizika i praćenje stanja na tržištu.
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je od 2019. do 2024. zabilježeno ukupno 539 smrtnih slučajeva izravno povezanih s uporabom droga (2019:97, 2020:99, 2021:77, 2022:102; 2023:93 i 2024:71). Tijekom promatranih godina, većina osoba umrla je od predoziranja opijatima (2019: 73,2 %; 2020: 81,8 %; 2021: 76,6 %, 2022: 70,6 %, 2023: 71 % i 2024: 66,2 %), zatim zbog predoziranja uzrokovanog uporabom više ili neodređenih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 12,1 %; 2021: 10,4 %; 2022: 18,6 %; 2023: 15,1 % i 2024: 14,1 %), te ne-opijatskih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 6,1 %; 2021: 13,0 %; 2022: 10,8 %; 2023: 14,0 % i 2024: 19,7 %). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u bazi hospitalizacija tijekom 2025. godine zabilježeno je 109 hospitalizacija kod kojih je glavna otpusna dijagnoza bila otrovanje narkoticima i psihodislepticima, antieptilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te otrovanje psihotropnim lijekovima. U posljednjih devet godina broj hospitalizacija zbog navedenih uzroka je u padu za 50 %. Tijekom 2025. godine zabilježeno je 57 dolazaka u dnevne bolnice na liječenje i skrb zbog otrovanja narkoticima i psihodislepticima, antieptilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te psihotropnim lijekovima.
Uporaba droga prepoznata je kao uzrok smrtnosti koji se može prevenirati, a razni nacionalni i međunarodni strateški dokumenti, smjernice i standardi preporučuju provedbu javnozdravstvenih odgovora koji obuhvaćaju mjere za smanjenje smrti povezanim s uporabom droga. U okviru intervencija za smanjenje smrtnih ishoda uzrokovanih predoziranjem, previđeni su i programi „kućnih doza“ naloksona koji obuhvaćaju kombinaciju edukacije o rizicima od predoziranja i edukaciju o pružanju prve pomoći te distribuciju naloksona osobama koje potencijalno mogu svjedočiti predoziranju s ciljem smanjenja smrtnosti od predoziranja.
S ciljem unapređenja kvalitete i učinkovitosti aktivnosti smanjenja šteta, u Republici Hrvatskoj od 2015. godine primjenjivale su se Smjernice za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga. S obzirom na promjene koje su se tijekom proteklog desetljeća dogodile u području uporabe droga i smanjenja šteta, u kolovozu 2026. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je nove Smjernice za provedbu aktivnosti smanjenja šteta povezanih s uporabom droga kojima je cilj doprinijeti osiguravanju kvalitete aktivnosti koje se u Republici Hrvatskoj provode u području smanjenja šteta povezanih s uporabom droga u različitim okruženjima i sustavima.
Prepoznajući važnost ulaganja u osnaživanje kapaciteta za pružanje kvalitetnih odgovora, Ministarstvo zdravstva kroz javne natječaje financira programe koji se u području smanjenja šteta provode udruge.
Iako su programi smanjenja šteta u Republici Hrvatskoj dio javnozdravstvene politike i provode se već skoro 30 godina, a u okviru kojih se osobama koje koriste droge pruža niz usluga od informiranja i savjetovanja, anonimne i besplatne zamjena šprica i igala, testiranja na virusne hepatitise, HIV i spolno prenosive bolesti do supstitucijske terapije, u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećem Akcijskom planu za razdoblje do 2026. planirane su mjere za daljnje jačanje ovih programa te razvoj i uvođenje inovativnih programa, lijekova i proizvoda za smanjenja šteta.
U koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od 2024. u provedbi je Pilot-projekt uvođenja kućnih doza naloksona. U okviru projekta nalokson u obliku nazalnog spreja uveden je na tržište Republike Hrvatske te je 500 kompleta naloksona distribuirano putem mreže Službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, kaznenih tijela, udruga koje provode programe smanjenja šteta i terapijskih zajednica, krajnjim korisnicima izloženima visokom riziku od predoziranja. Prije same implementacije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, organizirao je edukacije za imenovane koordinatore u svim uključenim institucijama i organizacijama. Koordinatori su zaduženi za provedbu edukacija, preuzimanje i distribuciju naloksona te za mjesečno izvještavanje putem strukturiranog obrasca. Do srpnja 2026., educirano je ukupno 127 stručnjaka, među kojima zdravstveno i zatvorsko osoblje te koordinatori iz nevladinog sektora i terapijskih zajednica, a također su educirane i 393 osobe u visokom riziku od predoziranja te 286 osoba koje potencijalno mogu svjedočiti predoziranju i primijeniti nalokson. Od početka provedbe Pilot-projekta zabilježeno je ukupno 31 predoziranje, od čega je u 12 slučajeva primijenjen nalokson, a 5 je slučajeva rezultiralo smrtnim ishodom. Hrvatska je ovime postala 17. država članica Europske unije koja je osigurala dostupnost kućnih doza naloksona i uspostavila model javnozdravstvenog odgovora na predoziranja opioidima.
Pored navedenog, s ciljem unaprjeđenja kvalitete podataka o akutnim intoksikacijama drogama u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provodi se Pilot-projekt praćenja intoksikacija drogama i novim psihoaktivnim tvarima u Gradu Zagrebu te ustrojavanje kliničko-toksikološke mreže unutar Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj. Cilj je pružiti detaljne informacije o prirodi i opsegu šteta povezanih s uporabom droga poput kanabisa, kokaina, heroina i drugih opioida, amfetamina, višekratne uporabe droga s alkoholom, kao i nemedicinske uporabe lijekova na recept i bez recepta te novih psihoaktivnih tvari, ali i osnažiti kapacitete za prepoznavanje zdravstvenih šteta povezanih s uporabom droga čime će se omogućiti kvalitetno praćenje aktualnih trendova, prepoznavanja novih rizika i pravovremeni javnozdravstveni odgovori.