U organizaciji Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u ponedjeljak je svečano obilježen Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Tema ovogodišnja konferencija za medije bila je „Mogućnosti i ograničenja u ranom prepoznavanju i suvremenom liječenju demencije danas“.
Na događaju su sudjelovali vodeći stručnjaci i predstavnici institucija. Ispred Ministarstva zdravstva obratila se Draženka Zadro, mag. oec., dok su u raspravi sudjelovali eminentni stručnjaci i specijalisti psihijatrije: prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica, prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić te doc. dr. sc. Natko Gereš. Glas oboljelih i njihovih obitelji zastupala je Sanja Klajić Grotić dr. med., obiteljska liječnica i stručnjakinja za demenciju ispred udruge Nezaboravak. Raspravu je moderirao doc. dr. sc. Tomislav Benjak.
Stručnjaci su građanima uputili ključne poruke:
- Demencija nije normalna starost i dio slučajeva nije neizbježan.
- Najbolji lijek za mozak danas je uredan krvni tlak.
- Slušni aparat i naočale nisu sitnica, nego briga za mozak.
- Ako primijetite promjene pamćenja, obratite se liječniku umjesto da čekate.
- Krvni test i novi lijekovi su napredak, ali nisu za svakoga i nisu čudo.
Alzheimerova bolest je neizlječiva, progresivna neurodegenerativna bolest mozga i ujedno najčešći uzrok velikog neurokognitivnog poremećaja, koji čini 60 do 70 % svih slučajeva demencije. Demencija predstavlja stečeni sindrom obilježen trajnim padom kognitivnih funkcija – uključujući pamćenje, izvršne sposobnosti, jezik, prosudbu i pažnju – što bolesnicima s vremenom značajno otežava ili potpuno onemogućuje obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Bolest u prosjeku traje desetak godina, a zbog ubrzanog starenja stanovništva i duljeg životnog vijeka na globalnoj i nacionalnoj razini, poprima epidemijske razmjere. Osobe koje žive s ovim stanjem pripadaju skupini posebno ranjivih građana, stoga njihova zaštita nadilazi isključivo medicinske okvire. Riječ je o kompleksnom društvenom i pravnom pitanju, pri čemu je, u skladu sa Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, nužno osigurati sustavno poštivanje njihova dostojanstva, autonomije te prava na informirani pristanak
Na globalnoj razini više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom uz projekciju da će se taj broj do 2050. godine gotovo utrostručiti. U Europskoj uniji se do sredine stoljeća očekuje više od 18 milijuna oboljelih.
U Hrvatskoj s demencijom već danas živi više od 50.000 osoba (1,3 % ukupnog stanovništva), a stopa za populaciju stariju od 60 godina iznosi 4,1 %. Bolest pogađa oko 10 % osoba starijih od 70 godina te čak 20 do 40 % starijih od 85 godina. Trenutno je četvrti najčešći uzrok smrti u zemlji.
Podaci sustava CEZIH za razdoblje od 2021. do 2025. godine potvrđuju stalan rast broja oboljelih starijih od 65 godina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Broj evidentiranih pacijenata kontinuirano raste, pa je tako s 25.197 osoba u 2021. godini taj broj narastao na 29.512 u 2025. godini. Ovaj porast za više od četiri tisuće pacijenata u pet godina stvara sve veći pritisak na primarnu zaštitu, hospitalizacije i dnevne bolnice.
Prema izvještaju Lancetove komisije iz 2024. godine, čak 45 % demencija u svijetu moglo bi se spriječiti ili odgoditi utjecajem na sedam čimbenika rizika: liječenje povišenog krvnog tlaka, regulaciju kolesterola u srednjim godinama, korištenje slušnog aparata (gubitak sluha nosi 7 % rizika), korekciju vida, kretanje, društvene kontakte te izbjegavanje pušenja i alkohola.
Dio izlaganja bio je posvećen i europskom projektu JADE Health (2025. – 2027.) koji okuplja 39 partnera iz 18 zemalja kroz 44 pilot-inicijative. HZJZ vodi ključni radni paket za metodologiju i evaluaciju modela skrbi. Cilj projekta je osigurati znanstvenu i operativnu podlogu za nove modele skrbi, s naglaskom na rano otkrivanje, prevenciju i što dulje očuvanje samostalnosti bolesnika. Analiza devet zemalja utvrdila je da su rascjepkane prakse i nedostatak integriranih modela zajednički izazov u Europi. U Hrvatskoj, unatoč regionalnim programima (PAM i SPAM) i Akcijskom planu do 2027. godine, tek predstoji strukturirana, koordinirana nacionalna primjena rane dijagnostike i naprednih digitalnih alata.
U skladu sa Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, istaknuta je važnost poštivanja dostojanstva i autonomije oboljelih
Budući da se pojedinci i obitelji prije same dijagnoze suočavaju s brojnim pitanjima, kao prva adresa i podrška u sustavu osigurano je Savjetovalište za mentalno zdravlje HZJZ-a. Riječ je o mjestu za inicijalni razgovor i informiranje, a ne za postavljanje medicinske dijagnoze. Usluge savjetovališta su potpuno besplatne i povjerljive. Građani se mogu obratiti svakog radnog dana u uredovno vrijeme na telefon 01 7815 652 (ili mobilni 091 468 3067), kao i putem e-pošte na mentalno.zdravlje@hzjz.hr u svako doba.
Fotogalerija:
