Započeo je Europski tjedan mentalnog zdravlja koji se ove godine obilježava od 19. do 25. svibnja 2025. godine. Tim povodom je Služba za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo organizirala javnozdravstvenu tribinu pod nazivom „Zaštita mentalnog zdravlja – poštivanje ljudskih prava i prava osoba sa psihosocijalnim izazovima“.
Cilj tribine bio je podići svijest o mentalnom zdravlju kao temeljnom ljudskom pravu, potaknuti razmjenu stručnih znanja i iskustava te naglasiti potrebu za razvojem dostupnih usluga u zajednici.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, u pozdravnom je govoru naglasio važnost mentalnog zdravlja, naročito u kontekstu turbulentnih i izazovnih društvenih zbivanjima kojima smo okruženi. Istaknuo je kako je mentalno zdravlje među vodećim zdravstvenim prioritetima 21. stoljeća zbog visoke učestalosti, rane pojavnosti, mogućeg kroničnog tijeka, smanjene kvalitete života i značajnog opterećenja zdravstvenog sustava i društva u cjelini. Također, naveo je da mentalni poremećaji sudjeluju s oko 6 % u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj te da su vodeća skupina u ukupnom broju dana bolničkog liječenja (BOD) i vodeći uzrok bolničkog pobola u radno aktivnoj dobi (20 – 59 godina). Ravnatelj Capak naglasio je i kvalitetnu suradnju koju HZJZ ima sa svim relevantnim dionicima u području mentalnozdravstvene zaštite te pozvao na konstruktivan dijalog, međusektorsko povezivanje i razmjenu znanja kako bi se stvorio prostor za promicanje poruke da je mentalno zdravlje temeljno ljudsko pravo i kolektivna odgovornost.
Sve prisutne je ispred Ministarstva zdravstva i u ime ministrice doc. dr. sc. Irene Hrstić pozdravila doc. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva. Docentica Bubaš istaknula je kako zdravlje (i tjelesno i mentalno) nije rođenjem zagarantirano te da na njemu konstantno treba raditi. Sustavna ulaganja u mentalno zdravlje iznimno su važna i prioritet Ministarstva zdravstva čemu, između ostalog, svjedoče i Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. i pripadajući akcijski planovi koji su u izradi.
Uslijedio je i pozdravni govor prim. dr. sc. Ive Pejnović Franelić, voditeljice Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj koja je istaknula kako Svjetska zdravstvena organizacija već dugi niz godina ima odličnu suradnju s Hrvatskom. Područje mentalnog zdravlja, prema njezinim riječima, ne odražava se samo kroz zdravstveni sustav, već i kroz ljudska prava, socijalnu pravdu i otpornost društva. Stoga je ključno prihvaćanje različitosti i stvaranje otvorenijeg i inkluzivnijeg društva, uz uvažavanje osobnosti i jedinstvenosti svakog pojedinca.
Nakon pozdravnih govora predstavljeni su svi cijenjeni panelisti i to:
· doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med., državna tajnica u Ministarstvu zdravstva,
· prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, dr. med., voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj,
· Tatjana Vlašić, zamjenica Pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske,
· prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a
· prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, specijalistica psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče,
· Tena Sakar Vukić, influencerica za mentalno zdravlje i osoba s iskustvom psihosocijalnih izazova,
· doc. dr. sc. Natko Gereš, dr. med., specijalist psihijatrije iz Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a
Državna tajnica Ministarstva zdravstva, doc. dr. sc. Marija Bubaš, istaknula je dosadašnje napore Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva zdravstva u unaprjeđenju mentalnog zdravlja, s naglaskom na važnost prepoznavanja postojećih praksi. Pojasnila je kako izostanak formalnih dokumenata u određenim segmentima ne znači i izostanak djelovanja u tom području. Posebno je naglasila potrebu za multidisciplinarnim pristupom – kako među različitim strukama, tako i među tijelima državne uprave – jer i aktivnosti izvan izravne nadležnosti Ministarstva zdravstva, poput onih u drugim ministarstvima, mogu imati značajan utjecaj na mentalno blagostanje pojedinaca. Također je istaknula važnost promicanja zdravstvene pismenosti, posebno u pogledu korištenja primjerenih i destigmatizirajućih izraza vezanih za mentalno zdravlje u javnom prostoru.
Prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić detaljnije se osvrnula na QualityRights inicijativu, koja se već dugi niz godina implementira diljem Hrvatske. Ono što ovu inicijativu čini posebnom i prepoznatljivom jest njezina usmjerenost na jačanje kapaciteta i oporavak, uz naglasak na pristup mentalnom zdravlju temeljen na ljudskim pravima. Ključno područje njezina djelovanja jest izgradnja kapaciteta za borbu protiv stigmatizacije i diskriminacije, uključujući promicanje ljudskih prava i oporavka. Naglasila je kako bi se negativna kultura koja je još uvijek prisutna u području mentalnog zdravlja mogla promijeniti, potrebno temeljito promijeniti mentalitet. QualityRights to postiže kroz niz edukativnih materijala i platformu koja pruža pristup informacijama vezanim uz ljudska prava i mentalno zdravlje. Inicijativa nastoji potaknuti sve uključene stručnjake da bolje razumiju ljudska prava, kako bi se što bolje povezali s iskustvima samih ljudi koji se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja.
Zamjenica Pučke pravobraniteljice, gospođa Tatjana Vlašić, predstavila je djelovanje Ureda pučke pravobraniteljice u kontekstu zaštite osoba sa psihosocijalnim rizicima. Naglasila je kako se mentalnom zdravlju pristupa kroz koncept univerzalnog prava na zdravlje. Ured pučke pravobraniteljice nacionalni je mehanizam zadužen za osiguravanja jednakosti pristupa zdravstvenoj skrbi. U tom kontekstu, gospođa Vlašić istaknula je kako se najveći broj pritužbi koje Ured zaprima odnosi na dostupnost usluga i na duljinu čekanja na pojedine usluge (i u javnom i u privatnom sektoru). Također, naglasila je kako vrlo često mjere koje nemaju veze sa zdravstvenim sektorom uvelike utječu na mentalno zdravlje pojedinaca te da je stoga iznimno važno što su u fokusu ovogodišnjeg Europskog tjedna mentalnog zdravlja pitanje nejednakosti, siromaštva, nezaposlenosti, stanovanja i ostalih socijalnih prava. Izdvojila je ranjive skupine – osobe starije životne dobi, mlade, beskućnike, migrante i strane radnike te naglasila važnost dostupnosti usluga upravo ovih skupina.
Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić osvrnula se na aktualno stanje mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj, istaknuvši kako je prosječna duljina bolničkog liječenja kod osoba sa psihičkim poteškoćama i dalje znatno veća nego kod drugih zdravstvenih stanja. Predstavila je niz važnih iskoraka koji su ostvareni posljednjih godina, među kojima su osnivanje Službe za mentalno zdravlje pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, uspostava prvih mobilnih timova za mentalno zdravlje, uključivanje osoba s relevantnim iskustvom (peer workera) kao važnih članova timova podrške te provedba QualityRights e-obuka Svjetske zdravstvene organizacije o mentalnom zdravlju, oporavku i uključivanju u zajednicu. Istaknula je kako su promjene vidljive – možda ne uvijek dovoljnog intenziteta, ali su svakako prisutne. Kao primjer dobre inozemne prakse navela je koncept socijalnog recepta, kojim se u pojedinim europskim državama osobama omogućuje pristup uslugama važnim za njihovu dobrobit, a koje ne uključuju nužno farmakološko liječenje, poput različitih oblika socijalne podrške.
Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić naglasila je kako je jedan od primarnih ciljeva liječenja u psihijatriji danas pomoći ljudima da se socijalno uključe i razviju vještine potrebne za svakodnevni život. „Pacijenti su ti koji određuju svoje ciljeve, a na nama je da im pomognemo da iste i ostvare.“ istaknula je, dodavši kako u liječenju više nije isključivi cilj izostanak simptoma, već osnaživanje samih pacijenata. To uključuje i bolje razumijevanje informiranog pristanka na liječenje, gdje pacijent ne samo da dobije dovoljno informacija o tome zašto mu se nešto predlaže i koji su prednosti i rizici, već da ga se i osnaži u procesu donošenja odluka. S obzirom na pomak sustava od klasičnog, bolničkog liječenja prema mentalnom zdravlju u zajednici, potrebno je u isti taj sustav uvesti nove inicijative i promjene, poput mobilnih timova. Upravo je iz njihovog djelovanja vidljiva važnost peer workera, stručnjaka s osobnim iskustvom, koji se zahvaljujući vlastitom iskustvu oporavka i liječenja, te odrađenoj nužnoj edukaciji, mogu poistovjetiti s pacijentima i pomoći im da se osnaže i ostvare svoje ciljeve, a pritom svojim angažmanom i primjerom pomažu u suzbijanju stigmatizacije.
Nakon predstavljanja važnih informacija iz stručne perspektive, obratila nam se Tena Sakar Vukić, influencerica i aktivistica za mentalno zdravlje. Podijelila je svoje osobno iskustvo nošenja s dijagnozom mentalnog poremećaja i brojnim hospitalizacijama koje je prošla. Izrazila je zadovoljstvo velikim naporima koji se ulažu u destigmatizaciju osoba sa psihosocijalnim izazovima i postignutim pomacima. Naglasila je kako je važno osvijestiti da osobe s dijagnozom mentalnog poremećaja imaju i druge zdravstvene probleme koji često ostanu u „drugom planu“, ali i da su se po tom pitanju također dogodili pozitivni pomaci. Posebno je istaknula potrebe osoba sa psihosocijalnim izazovima na kojima još uvijek treba dosta raditi, s naglaskom na pomoć ženama u fertilnoj dobi. Također, naglasila je kako su osobe sa psihosocijalnim izazovima posebno ranjiva skupina za sve oblike nasilja, uključujući i seksualno. Na kraju, iskazala je zahvalnost za brojne poslovne suradnje koje je ostvarila unatoč svojoj dijagnozi te naglasila da velikim dijelom zbog toga ne osjeća stigmu. Zaključila je kako mentalno zdravlje ne smije predstavljati luksuz, već temeljno pravo!
Doc. dr. sc. Natko Gereš također je istaknuo važnost prepoznavanja i vrednovanja dosadašnjih primjera dobre prakse. Naglasio je kako pojedine kvalitetne inicijative i modeli postoje godinama, no često ostaju nedovoljno prepoznati u javnosti i stručnim krugovima. Kao primjer je naveo praksu anticipiranih odluka – pravnih mehanizama poput unaprijed izraženih naredbi, punomoći i obvezujućih izjava – kojima osobe mogu unaprijed zaštititi svoja prava i interese, osobito pravo na autonomno odlučivanje, u slučaju da kasnije zbog bolesti ili drugih okolnosti postanu nesposobne donositi odluke o vlastitom zdravlju i životu. Ovakve prakse posebno su važne u kontekstu progresivnih stanja poput demencija. Zaključno je istaknuo kako je potrebno dodatno ulagati u promociju i širu primjenu takvih pristupa koji doprinose zaštiti dostojanstva i autonomije pojedinca.
Zaključno, nužno je ostvariti dobru međuresornu suradnju, posebno u kontekstu zaštite mentalnog zdravlja jer ako jedan sustav ne može odgovoriti na određene potrebe, drugi može. Također, naglašavamo važnost kontinuiranog ulaganja u mentalno zdravlje, prevenciju i širenje dostupnosti usluga u zajednici, kao i važnu ulogu koju u procesu destigmatizacije imaju svi članovi našeg društva.
