Održano je svečano pokretanja pilot-projekta Probir rizika u mentalnom zdravlju školske djece

Priopćenje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim društvom za školsku i sveučilišnu medicinu HLZ-a, organizirao je svečano pokretanja pilot-projekta “Probir rizika u mentalnom zdravlju školske djece”, a povodom Međunarodnog dana djece (Universal Children’s Day).

Svečano pokretanja pilot-projekta održano je 20. studenoga 2019. u Ministarstvu zdravstva.

Dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, u ime HZJZ-a ukazala na to da je ovo nakon Zubne putovnice i probira slabovidnosti novi program probira za djecu i mlade.

Skupu su se obratile savjetnica ministrice Sanja Horvatić, MZO, savjetnica ministrice Zvjezdana Bogdanović, MDOMSP i savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Andreja Makar koje su podržale ovu inicijativu kao važan korak u povećanju dostupnosti zdravstvene zaštite i društvene podrške mladima.

Skup je u ime Ministarstva zdravstva otvorila dr. Dunja Skoko Poljak naglasivši da je ovaj projekt obaveza prema zaključcima twinning projekta unaprjeđenja skrbi za osobe s teškoćama u mentalnom zdravlju.

Prim. Marija Posavec, predsjednica Hrvatskog društva za školsku i sveučilištu medicinu HLZ govorila je o izazovima adolescencije.

Dr. sc. Ivana Pavić Šimetin prikazala je protokol provedbe probira rizika u mentalnom zdravlju. Probir će raditi školski liječnici tijekom sistematskih pregleda učenika 1. razreda srednje škole ove školske godine u cijeloj Republici Hrvatskoj, kao temelj za širu trajnu primjenu u narednim godinama. Sljedećih školskih godina provodit će se u okviru drugih sistematskih pregleda, ovisno o zaključcima ovog projekta (5. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole i studenti). Cilj je utvrditi rizik na vrijeme kako bi stručna pomoć bila što uspješnija s očuvanom kvalitetom života, adolescentnog razvoja i obrazovanja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, teškoće u mentalnom zdravlju odgovorne su za 16% opterećenja bolesti u adolescenciji. Čak 50% mentalnih bolesti i poremećaja počinje prije 14. godine no većina slučajeva se ne prepoznaje pravovremeno. Depresija je jedan od vodećih uzroka bolesti i nesposobnosti adolescenata. Posljedice neliječenja protežu se u odraslu dob.

Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) pokazuje da se u dobi od 15 godina u Hrvatskoj približno svaki dan osjeća potišteno 15% djevojčica i 5,2% mladića, razdražljivo 16,2% djevojka i 6,2% mladića, nervozno 22,1% djevojaka i 10,7% mladića, dok glavobolju svaki dan ima 10% djevojaka i 3% mladića. Pijenje alkohola kao potencijalni uzrok ali i posljedica ovih zdravstvenih smetnji učestalo je među učenicima. Čak 8% dječaka i 3% djevojčica opilo se već u dobi od 11 godina. U dobi od 15 godina 4% učenika i 1,2% učenica pije alkoholna pića svaki dan.

Registrirani pobol zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja za dob do 19 godina u Hrvatskoj 2018. godine

Na razini primarne zdravstvene zaštite  u 2018. godini registrirano je ukupno 21.550 dijagnoza za djecu i mlade do 19 godina koja su bila liječena zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja, što predstavlja udio od 5,2% u ukupnom pobolu zbog mentalnih poremećaja te udio od 1,0% u ukupnom pobolu za dob do 19 godina. Najčešće registrirane dijagnoze bile su iz podskupina Ostali mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja te Neurotski, vezani uz stres i somatoformni poremećaji.

Na razini stacionarne zdravstvene zaštite u 2018. godini registrirano je ukupno 2.279  hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja u dobi do 19 godina što predstavlja udio od 5,9% u ukupnim hospitalizacijama zbog mentalnih poremećaja te udio od 2,3% u ukupnim hospitalizacijama za dob do 19 godina. Broj hospitalizacija dječaka i djevojčica bio je podjednak  (1.171 hospitalizacija dječaka i 1.108 hospitalizacija djevojčica). U dobi do 9 godina bilo je 434 hospitalizacija, a vodeće dijagnoze bile su specifični razvojni poremećaji (miješani, motoričkih funkcija, govora i jezika), pervazivni razvojni poremećaji te mješoviti poremećaji ponašanja i osjećaja. U dobi 10-19 godina bilo je 1.845  hospitalizacija, a vodeće dijagnoze bile su mješoviti poremećaji ponašanja i osjećaja, emocionalni poremećaji s početkom specifično u djetinjstvu, akutni i prolazni psihotični poremećaji, reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe i depresivni poremećaji.

Prema podatcima Registra za psihoze u 2017. godini bilo je registrirano ukupno 10 novooboljele djece i mladih osoba do 19 godina s dijagnozom shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja (bolnička incidencija) što predstavlja udio od 1,5% u ukupnom broju novooboljelih osoba. Bilo je više novooboljelih dječaka nego djevojčica (8 dječaka i  2 djevojčice).

Izvršena samoubojstva jedan su od pokazatelja ugroženosti mentalnog zdravlja. Prema podatcima  Registra izvršenih samoubojstava i DZS-a u 2018. godini registrirano je ukupno 13 samoubojstava u dobi do 19 godina što predstavlja udio od 1,9% u ukupnom broju samoubojstava te 4,5% u ukupnoj smrtnosti za ovu dob. Broj samoubojstava dječaka bio je znatno veći od broja samoubojstava djevojčica (11 slučajeva i 2 slučajeva). U dobi do 14 godina bila su registrirana 3 samoubojstva, a u dobi 15-19 godina 10 samoubojstava.