Održan okrugli stol i najava kampanje o alkoholu i mladima pod naslovom „Tko pije taj plaća“

U povodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti te podataka da se u odnosu na Hrvatsku učenici u dobi do 11 i 13 godina češće opijaju samo u dvije od 45 zemlja, a u dobi od 15 godina samo u 5 zemalja (Izvor HZJZ: HBSC 2014), Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva organizirao je okrugli stol o mladima i alkoholu na kojem je predstavljena kampanja pod nazivom „TKO PIJE, TAJ PLAĆA“. 

Okrugli stol je održan 29.11.2019. u 12 sati u konferencijskoj dvorani Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 7.

Ovo je jedna u nizu akcija koju provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva, Gradski ured za zdravstvo, Grada Zagreba, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te Ministarstvo unutarnjih poslova.

Prikazana je najnoviju situaciju s pijenjem kod mladih te pokrenuta kampanja o alkoholu i mladima pod naslovom „Tko pije taj plaća“. Kampanja se sastoji od promotivnih informativnih plakata na javnim prostorima i u srednjim školama diljem Hrvatske, tribina na ovu temu u školama u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, informativnog i interaktivnog sadržaja na www.hzjz.hr koji je namijenjen ne samo općoj javnosti već i nastavnicima i stručnim suradnicima škola kao pomoć pri obradi ove teme na nastavi. Kao ambasadori ove teme u emisiji Supertalent natjecao se Band Bonar koji je na melodiju pjesme Opijum otpjevao tekst o šokantnom negativnom utjecaja alkohola na mlade.

Na okruglom stolu su osim stručnjaka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sudjelovali i relevantni stručnjaci dugih ustanova i institucija što iz resora zdravstva, a što iz drugih resora.

Najnoviji pokazatelji pijenja među učenicima u Hrvatskoj:

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2018. g, preliminarni podaci za Hrvatsku pokazuju sljedeće:

U 2018. godini opilo se dva i više puta u životu 30,9% učenika i 18,7% učenica u dobi od 15 godina, 6,7% učenika i 3,7 učenica u dobi od 13 godina te 2,4% učenika u 0,4% učenica u dobi od 11 godina. Jedno opijanje u ovoj dobi može se smatrati izoliranim događajem koji spada u uobičajeno buntovništvo i propitivanje granica u doba odrastanja. Opijanje dva i više puta u životu s obzirom na ranu životnu dob ispitanika ukazuje na povećani rizik koji zahtjeva određenu pozornost i zabrinutost roditelja i stručnjaka.

Uspoređujući rezultate HBSC (Health Behaviour in School anketa provedenih 2010., 2014. i 2018., uočljivi su pozitivni trendovi jer se učestalost opijanja smanjuje od 2006. godine. Hrvatska je 2014. godine bila visoko između 45 zemalja uključenih u ovo istraživanje po opijanju: u donosu na Hrvatsku učenici su se češće opijali samo u dvije od 45 zemlja u dobi do 11 i 13 godina, a samo u 5 zemalja u dobi od 15 godina. Te 2014. godine trend smanjenja pijenja alkohola i opijanja među mladima zabilježen je u više zemalja. Trend smanjenja pijenja kod mladih u brojnim zemljama posljedica je efikasne implementacije više regulatornih mjera koje zabranjuju prodaju alkohola maloljetnicima, povećanje cijene alkoholnih pića, te osiguravaju okruženje bez alkohola. Kada u ožujku 2020. godine budu na raspolaganju međunarodni podaci, pitanje je hoće li ovo smanjene u opijanju koje je zabilježeno u Hrvatskoj od 2014. do 2018. godine biti dovoljno da više ne budemo među zemljama s najviše mladih koji se opijaju. Za sada preliminarni podaci pokazuju na ipak nešto povoljniju situaciju u 2018. godini odnosu na druge zemlje.

 

Govornici ovog okruglog stola bili su: doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,   Zvonimir Šostar, dr.med., ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, prof. log. Mirela Šentija Knežević, univ. spec. admin. urb., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. med. spec obiteljske medicine, prim. Željko Plazonić, dr. med., državnik tajnik Ministarstva zdravstva, dr.sc. Ivana Pavić Šimetin, dr.med., spec. školske medicine, zamjenica ravnatelja, voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Ivana Brkić Biloš, dr.med., specijalist epidemiologije, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Sandra Veber, voditeljica Službe prevencije Ravnateljstva policije, Ivana Portolan Pajić, dr.med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, dr. sc. Mario Šekerija, dr. med. specijalist epidemiologije, voditelj Odjela za maligne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doc. dr. sc. Zrinka Kovačić Petrović, dr. med., spec. psihijatrije, Tatjana Petričević-Vidović, dr. med., specijalist školske i adolescentne medicine, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar, Sanja Mikulić, voditeljica Službe za suzbijanje droge Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Darko Tot, načelnik Sektora za zajedničke poslove i programe Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Na okruglom stolu prikazane su smjernice Svjetske zdravstvene organizacije vezane uz opijanje mladih podržane od strane Odbora za nacionalnu politiku i djelovanje protiv alkohola u kojima su navedena preporučena područja djelovanja i ciljevi. Nevedeni ciljevi su:

  1. Širenje informacija vezanih uz zdravlje, uključujući rizike povezane s alkoholnim pićima, kako bi pomogli potrošačima da donosu informiranu odluku
  2. Poticanje znanja o zdravlju i socijalnoj šteti, koja može nastati teškim epizodnim pijenjem,  u relevantnim službama i podskupinama
  3. Širenje znanja o zdravlju i socijalnoj šteti nastaloj teškim epizodnim pijenjem među mladima
  4. Pooštravanje propisa i mjera kako bi se smanjila prodaja i posluživanje alkoholnih pića
  5. Podržavanje i provođenje fiskalne politike i politike cijena kako bi odvratili od teškog epizodnog pijenja
  6. Promicanje i osiguravanje provedbe probira, rane identifikacije i kratke intervencije u svim relevantnim podskupinama i okruženjima
  7. Promicanje, osiguravanje i provođenje odgovarajuće razine kontrole u objektima koji prodaju i poslužuju alkoholna pića, posebno vezano za prodaju alkoholnih pića maloljetnim osobama
  8. Podržavanje multisektoralnog pristupa
  9. Oglašavanje u skladu s Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama i nacionalnim propisima
  10. Ograničavanje izlaganja mladih oglašavanju alkohola putem interneta i novih medija, uključujući sponzoriranje
  11. Dostupnost informacija o opasnosti konzumiranja alkohola tijekom trudnoće, faze dojenja i dojenačke dobi
  12. Širenje znanja o oštećenjima povezanim s alkoholom i poremećajima u razvoju poput FAS-a među zdravstvenim radnicima i među osobljem socijalnih službi i škola
  13. Osiguravanje savjetovanja, odgovarajuće skrbi i tretmana za djecu i obitelji koje su u riziku
  14. Promicanje aktivnosti i okruženja bez alkohola za mlade
  15. Pružanje potpore djeci i obiteljima u nošenju problemima povezanima s alkoholom
  16. Smanjenje prometnih nesreća povezanih s alkoholom
  17. Osiguravanje savjetovanja i odgovarajućeg tretmana osoba koje prekomjerno konzumiraju alkoholna pića i njihovih obitelji
  18. Dostupnost podataka o štetnosti alkohola kako bi bili osnova za kreiranje politika
  19. Poticanje istraživanja iz EU-a na poljima s već utvrđenim nedostacima znanja i temama koje treba proučavati na europskoj razini
  20. Praćenje provedbe akcijskog plana

Kao najučinkovitije intervencije za smanjenje štetnih posljedica alkohola istaknute su:

Smanjenje dostupnosti alkohola na način:

  • smanjenja financijske dostupnosti, povećanjem cijena alkoholnih pića kroz primjenu minimalne cijene po jedinici alkohola u alkoholnom piću
  • smanjenje prostorne i vremenske dostupnosti  prodaje alkoholnih pića kroz niz različitih mjera:
    1. zabranom prodaje alkoholnih pića maloljetnim osobama, odnosno uvođenje dobne granice za prodaju alkohola, koja može biti i viša od granice punoljetnosti
    2. zabranom prodaje alkohola na benzinskim postajama
    3. zabranom prodaje izvan određenog vremena, odnosno u noćnim satima (iza 22h ili 23h)
    4.  zabranom prodaje alkohola na sportskim i kulturnim događanjima
    5. licenciranjem dućana ovlaštenih za prodaju alkoholnih pića
  • zabrana reklamiranja alkohola u svim medijima
  • zakonsko reguliranje konzumiranja alkohola u vožnji
  • zdravstvene intervencije za smanjenje rizičnog pijenja: uvođenje AUDIT trijažnog upitnika i kratke intervencije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
  • širenje znanja i svijesti o štetnosti alkohola
  • označavanje alkoholnih pića u smislu nutritivnog sastava i u smislu zdravstvenih tvrdnji vezano za štetnost alkohola poglavito za štetnost pijenja u trudnoći
  • praćenje pokazatelja o potrošnji alkoholnih pića i štetnim posljedicama za zdravlje populacije