Reagirati navrijeme: zdravstvena pismenost odraslih u području mentalnog zdravlja djece i mladih

Nedostatak znanja, neupućenost, stigma i diskriminacija često su razlog zbog kojeg se na probleme mentalnog zdravlja gleda drugačije u usporedbi s problemima tjelesnog zdravlja. Stigma i neznanje smanjuju šansu da osoba potraži pomoć, ali i da joj potrebnu pomoć pruže pojedinci i stručnjaci u zajednici. Dok će većina osoba koje proživljavaju neko hitno stanje povezano s tjelesnim zdravljem dobiti prvu pomoć u javnosti ili zdravstvenoj ustanovi, to nije uvijek slučaj kada su u pitanju hitne situacije vezane za probleme mentalnog zdravlja i emocionalne krize. No, zbog sve većeg broja ljudi s problemima mentalnog zdravlja koji ne uključuju nužno patološka ponašanja, već i lakše poremećaje ili teškoće u svakodnevnom funkcioniranju, prepoznata je potreba da se javnost senzibilizira i educira i o tom bitnom aspektu sveukupnog zdravlja.

Svjetska federacija za mentalno zdravlje je, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2016. godine istaknula globalnu potrebu da se pojača svijest o jednakoj važnosti mentalnog i tjelesnog zdravlja na razini opće populacije kao i potrebu učenja vještine psihološke prve pomoći, odnosno prve pomoći u području mentalnog zdravlja, upravo kako bismo mogli pomoći osobama koja proživljavaju psihičke krize, jednako kao što se pruža prva pomoć kod tjelesnih hitnih stanja.

Zdravstvena pismenost u području mentalnog zdravlja podrazumijeva skup znanja i vjerovanja o mentalnom zdravlju i bolestima koja pomažu prepoznavanju poteškoća i poremećaja, kao i prevenciji i tretmanu problema mentalnog zdravlja.

Problemi mentalnog zdravlja prisutni su kod djece i mladih kao i kod odraslih, posebno depresija, anksioznost, zloporaba alkohola i droga. Poznato je da se prvi znakovi teškoća i problema s mentalnim zdravljem javljaju najčešće upravo u dječjoj i adolescentskoj dobi i imaju značajan utjecaj na njihove živote kako u mlađoj, tako i u odrasloj dobi, posebno ako ne dobiju potreban tretman. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 10 – 20 % djece i mladih globalno imaju neki psihički poremećaj. Polovica svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine, a tri četvrtine do sredine 20-ih godina.

Dr. sc. Ljiljana Muslić, prof. psihologije napisala je članak u biltenu za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih “RIZIK”, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Odsjek za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja   Zdravstvena pismenost odraslih u području mentalnog zdravlja djece i mladih