“Zdravlje bubrega za sve – Ujednačimo dostupnost skrbi i optimalnog liječenja!”
Svjetski dan bubrega obilježava se svake godine, drugog četvrtka u ožujku.
Globalnu kampanju osmislili su Međunarodno nefrološko društvo (ISN) i Međunarodna federacija zaklade za bubrege (IFKF) kako bi se podigla svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje.
Ovogodišnja je tema kampanje: “Zdravlje bubrega za sve – Ujednačimo dostupnost skrbi i optimalnog liječenja!”.
Prema procjenama, kronična bubrežna bolest pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta i uzrok je više od 3,1 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. godini.
Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.
Tijekom posljednja tri desetljeća, napori u liječenju kronične bubrežne bolesti usredotočeni su na pripremu i provedbu nadomjesne bubrežne terapije. Međutim, nedavna terapijska otkrića nude dosad neviđene mogućnosti sprečavanja ili odgađanja bolesti i ublažavanja komplikacija kao što su kardiovaskularne bolesti i zatajenje bubrega, čime se u konačnici produžuje trajanje i poboljšava kvaliteta života osoba koje boluju od kronične bubrežne bolesti.
Iako bi spomenute nove terapije trebale biti univerzalno dostupne svim pacijentima, u svakoj zemlji i svakom okruženju, prepreke kao što su nedostatak osviještenosti o kroničnoj bubrežnoj bolesti, nedovoljne spoznaje o novijim terapijskim strategijama ili nedovoljno povjerenje u iste, nestašica specijalista za bolesti bubrega i troškovi liječenja doprinose velikim razlikama u pristupu liječenju, osobito u zemljama s niskim i srednjim prihodima, ali i u nekim okruženjima s visokim prihodima. Te nejednakosti naglašavaju potrebu podizanja svijesti o kroničnoj bubrežnoj bolesti i izgradnje kapaciteta radne snage u zdravstvu.
Kronična bubrežna bolest česta je bolest koja se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Riječ je o dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije.
U početnim stadijima često nema simptoma ili oni ostanu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno. U toj se fazi nepravilna bubrežna funkcija može otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, gdje se mogu uočiti povišene vrijednosti kreatinina u krvi, kao i znakovit nalaz povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi, mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.
Budući da je u završnim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što veća kvaliteta života.
Vodeći uzroci bubrežne bolesti jesu šećerna bolest i povišeni arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima iz okoliša.
Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja od iste, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju prema liječnikovim uputama i pridržavaju se preporučenih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Prema broju umrlih u 2022. godini u Hrvatskoj, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na devetom su mjestu s 1 581 umrlih osoba, od toga je 787 osoba umrlo zbog bubrežnog zatajenja.
Vodeći se procjenama da 10 % odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, procjenjuje se da u Hrvatskoj od kronične bubrežne bolesti boluje do 300 000 osoba.
Preporuke kako spriječiti pojavu i progresiju kronične bubrežne bolesti:
1. Krećite se – živite aktivnim životom.
2. Redovito kontrolirajte šećer u krvi.
3. Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
4. Jedite zdravu hranu, održavajte optimalnu tjelesnu težinu i smanjite unos soli na 5 grama dnevno.
5. Uzimajte odgovarajuću količinu tekućine.
6. Ne pušite.
7. Ne uzimajte nesteroidne protuupalne lijekove (lijekove protiv bolova) u pretjeranim količinama i bez preporuke liječnika.
8. Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti.
Potrebno je educirati javnost o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje, mogućnostima i važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
Ivana Grahovac, dr.med.
Ivana Andrijašević, mag. psych.
Materijali:
https://www.worldkidneyday.org/