Svjetski dan moždanog udara

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada.

Ovogodišnje obilježavanje nastavlja #jači od > moždanog udara (#GreaterThan) kampanju Svjetske organizacije za moždani udar o važnosti prevencije moždanog udara s naglaskom na važnost bavljenja sportom tj. tjelesnom aktivnošću.

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

U publikaciji Svjetske organizacije za moždani udar ”Global Stroke Factsheet” iz 2022., navedeno je kako se u posljednjih 17 godina za 50 % povećao doživotni rizik od razvoja moždanog udara te da će 1 od 4 osobe starije od 25 godina doživjeti moždani udar tijekom života.

Budući da se 90 % moždanih udara može spriječiti, važno je poznavati vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilnog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

· iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela

· iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora

· iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,

· iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice

· iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

U Hrvatskoj je moždani udar 2023. godine bio četvrti uzrok smrti.

U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3 255 osoba, odnosno 6,3 % svih umrlih. Od toga je 1 433 umrlih muškarca (5,6 % od svih umrlih muškaraca) i 1 822 umrlih žena (7,1 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrle su 283 osobe, odnosno 3,5 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine.

Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:

• pušenje

• nepravilna prehrana

• tjelesna neaktivnost

• pretilost

• povećana konzumacija alkohola

• visoki krvni tlak

• povišeni kolesterol

• šećerna bolest

• bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)

• tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka: