Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja kako bi se skrenula pozornost na ozbiljnost ove bolesti te naglasila važnost prevencije i ranog prepoznavanja simptoma. Obilježavanjem ovog dana nastoji se educirati građane o čimbenicima rizika, važnosti zdravih životnih navika te potrebi hitnog reagiranja pri pojavi simptoma.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki događaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje.

U Hrvatskoj su cerebrovaskularne bolesti, među kojima je najčešći moždani udar, 2024. godine bile treći uzrok smrti.

U 2024. godini od cerebrovaskularnih bolesti umrlo je 3 656 osoba, odnosno 7,2 % svih umrlih. Od toga je 1 601 umrlih muškarca (6,4 % od svih umrlih muškaraca) i 2 055 umrlih žena (7,9 % od svih umrlih žena).

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada, a to su:

· iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela

· iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora

· iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida

· iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže

· iznenadne vrtoglavice

· iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem

Rizični čimbenici na koje možemo utjecati:

1. Hipertenzija (visoki krvni tlak)

2. Manjak tjelesne aktivnosti

3. Nezdrava prehrana

4. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost

5. Fibrilacija atrija

6. Pušenje

7. Alkohol

8. Povišene razine masnoća u krvi

9. Dijabetes

10. Depresija i stres

Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su:

• obiteljska povijest bolesti

• dob

• spol

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), rehabilitacija je ključan dio liječenja i oporavka nakon moždanog udara. Njezin je cilj pomoći oboljeloj osobi da oporavi narušene ili izgubljene sposobnosti, poboljša kvalitetu života i postigne veću razinu samostalnosti. Rehabilitaciju treba započeti čim se zdravstveno stanje osobe stabilizira, po mogućnosti unutar prvih nekoliko dana nakon moždanog udara.

SZO naglašava da rehabilitacija zahtijeva multidisciplinarni pristup koji može uključivati fizioterapiju, radnu terapiju, logopedsku terapiju, neuropsihološku i kognitivnu rehabilitaciju te psihološku podršku i savjetovanje. Takav pristup pomaže poboljšanju tjelesnih, kognitivnih i komunikacijskih sposobnosti te olakšava povratak svakodnevnim aktivnostima i društvenom životu.

Svatko može smanjiti vlastiti rizik pridržavajući se sljedećih preporuka:

· Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, dijabetes, visoku razinu masnoća u krvi, fibrilaciju atrija i depresiju

· Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte

· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i zasićenih masnoća

· Ograničite konzumaciju alkohola

· Nemojte pušiti

· Naučite prepoznati simptome i odmah zatražite pomoć