Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća posvećen je osobama stradalim u prometu, njihovim obiteljima i zajednicama, ali i svima koji su u svom poslu svakodnevno uključeni u zbrinjavanje stradalih osoba. Obilježava se treće nedjelje u mjesecu studenom da bi se podigla svijest o veličini problema stradavanja u prometu i važnosti prevencije. Ovogodišnja mu je tema ostvarenje globalnog cilja: smanjenje broja poginulih i teže ozlijeđenih osoba u cestovnim prometnim nesrećama do 2020. godine za 50 posto sukladno već postojećim međunarodnim dokumentima i smjernicama, uključujući i ciljeve održivog razvoja. S obzirom na činjenicu da se velik broj prometnih nesreća može spriječiti, potrebno je ulagati najveće moguće napore u tom pravcu. Stoga je Generalna skupština Ujedinjenih naroda na svojoj 64. sjednici usvojila rezoluciju kojom je proglašeno Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa za razdoblje 2011. – 2020. godine i sve su države pozvane unaprijediti sigurnost u prometu.
Prema podacima najnovijeg Globalnog izvješća o stanju sigurnosti u cestovnom prometu (engl. Global Status Report on Road Safety 2015) procjenjuje se da je 2013. godine u svijetu zbog cestovnih prometnih nesreća smrtno stradalo 1,25 milijuna ljudi, a najviše stope smrtnosti su zabilježene u nisko i srednje razvijenim državama svijeta. Prometne nesreće su u svijetu vodeći uzrok smrti među mladima u dobi između 15 i 29 godina. Polovica ukupno poginulih u prometu pripada osjetljivoj skupini sudionika u prometu: motociklisti (23 %), pješaci (22 %) i biciklisti (4 %).
Prometne nesreće i njihove posljedice su značajan javnozdravstveni problem i u Republici Hrvatskoj. Vodeći su uzrok prijevremene smrtnosti među ozljedama. U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi izražen trend pada smrtnosti i ozlijeđenih od prometnih nesreća usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, stopa smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća je za Hrvatsku 2007. godine iznosila 13,9 na 100.000 stanovnika, dok je 2016. godine iznosila 7,3/100.000 stanovnika. U prometnim nesrećama je 2016. godine u našoj zemlji poginulo 307 osoba, a ukupno je smrtno stradalo osmero djece u dobi do 17 godina. Najviše je poginulih osoba stradalo zbog pogreške vozača i to najčešće zbog brzine neprimjerene uvjetima na cesti. Jedan od problema koji dovodi do prometnih nesreća s nastradalim osobama je vožnja pod utjecajem alkohola, pa je 2016. godine 70 osoba poginulo u prometnim nesrećama koje su prouzročili vozači motornih vozila pod utjecajem alkohola.
U Hrvatskoj se od 1994. godine provodi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, a u tijeku je provedba programa za razdoblje od 2011. do 2020. godine. Osnovni mu je cilj do 2020. godine smanjiti broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama za 50 posto. Premda je u području sigurnosti u cestovnom prometu postignut značajan napredak i dalje će se sukladno međunarodnim inicijativama i nacionalnim smjernicama provoditi sustavan rad na povećanju sigurnosti u prometu.
Dodatne informacije:
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2016