Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, ove godine dvadeset i petu godinu za redom. Obilježavanje je pokrenuto zbog podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB) i važnosti brige o zdravlju svog srca.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je: ”Ne propusti niti jedan otkucaj”, kako bi se upozorilo na činjenicu da ljudi diljem svijeta prerano umiru od kardiovaskularnih bolesti, uskraćujući sebi i svojim najmilijima dragocjene zajedničke trenutke.
Svjetska kardiološka federacija (WHF) upozorava kako će jedna od pet osoba umrijeti prerano zbog kardiovaskularnih bolesti (KVB), koje odnose više života nego zajedno rak i kronične bolesti dišnog sustava. Ipak, do 80 % slučajeva bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti.
Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar) te hipertenzija koja je zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu.
I u Hrvatskoj su KVB već desetljećima vodeći uzrok smrtnosti.
U 2024. godini od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je umrlo 20 341 osoba, odnosno 39,8 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su KVB uzrok smrti 44,1 % umrlih žena (11 409) te 35,4 % umrlih muškaraca (8 932). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 11,6 % (5 321) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 10,4 % (5 321) u ukupnom mortalitetu.
Iako je zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a uzrok su i 24 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života). U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 591,7/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.
Unatoč dobro poznatim dobrobitima kretanja za tjelesno i mentalno zdravlje, mnogi ih i dalje zanemaruju. Redovita tjelesna aktivnost – već 30 minuta dnevno – može spriječiti velik broj slučajeva kardiovaskularnih bolesti, no čak trećina odraslih osoba nije dovoljno aktivna. Rezultati posljednjeg EHIS istraživanja za Hrvatsku ukazuju kako tek 19,5 % ispitanika zadovoljava smjernice SZO-a o aerobnoj tjelesnoj aktivnosti (provode aerobnu TA barem 150 minuta tjedno), a 15,7 % ih se pridržava smjernica SZO-a o tjelesnoj aktivnosti za jačanje mišića, tj. provodi tjelesnu aktivnost za jačanje mišića barem 2 puta tjedno.
Povodom 25. obljetnice Svjetskog dana srca, Svjetska kardiološka federacija poziva nas da tijekom rujna svakodnevno odvojimo 25 minuta za tjelesnu aktivnost – kako bismo unijeli pozitivne promjene u svoj život i zaštitili zdravlje svog srca.
Također se i ove godine prikupljaju potpisi peticije za donošenje akcijskog plana borbe protiv kardiovaskularnih bolesti koji će se predstaviti na sastanku Ujedinjenih naroda o nezaraznim bolestima 2025. godine, te potaknuti čelnike država na donošenje hrabre političke deklaracije.
Peticija se nalazi na poveznici: Sign Our Petition – World Heart Federation
Izvori:
World Heart Day 2025 – Global Action for Heart Health | WHF
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds)
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/07/EHIS-Osnovni-pokazatelji-1.pdf
