Ukrase, lampice, veselje i smijeh na gradskim ulicama, druženja u krugu obitelji uz darivanje ispod okićenog božićnog drvca povezujemo s božićnim i novogodišnjim blagdanskim danima.
Međutim, iza kulisa i samog finala obiteljskog blagovanja, potrebno je urediti dom, obaviti kupnju, pripremiti hranu i kolače te organizirati okupljanja bližnjih. Sve te navedene obveze i visoka očekivanja od sebe i drugih, često dovode do ljutnje, stresa i nezadovoljstva.
Istraživanje koje je provelo Američko psihološko društvo 2006. godine o utjecaju božićnih i novogodišnjih blagdana na razinu stresa, pokazalo je kako Amerikanci to vrijeme godine, prije svega, smatraju radosnim. Većina ispitanika, njih 78 %, smatra kako u to vrijeme proživljavaju sreću, njih 75% ljubav, dok njih 60% tijekom tog perioda uživa u dobrom raspoloženju. Ipak, spomenuto istraživanje utvrdilo je i to kako žene, koje u većini preuzimaju odgovornost oko blagdanskih priprema, te oni s nižim primanjima, imaju povećanu razinu stresa.
Slično istraživanje, 2015. godine proveo je Mutz u 11 europskih zemalja. Istraživanje u Belgiji, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Slovačkoj, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu ukazalo je na to kako je predblagdansko vrijeme povezno s manjom razinom životnog zadovoljstva i manjom emocionalnom dobrobiti u odnosu na druge dijelove godine. Snažniji negativni efekti uočeni su kod nezaposlenih osoba, a manji negativni efekti kod osoba visokog stupnja obrazovanja, boljeg subjektivnog zdravlja, religioznih osoba te osoba koji žive sa svojem djecom. Međutim, i ovo istraživanje, kao i ono na američkom području, pokazalo je da žene tijekom tog perioda imaju nešto nižu emocionalnu dobrobit od muškaraca, no nije potvrđena razlika u razini životnog zadovoljstva.
Istraživanje koje su još 2002. godine u Americi proveli Kasser i Sheldon o odnosu blagdanskih aktivnosti i subjektivne dobrobiti pokazalo je kako su obiteljska druženja i religiozne aktivnosti povezane s većom subjektivnom dobrobiti dok je konzumerizam, odnosno pretjerana težnja za posjedovanjem i kupnjom stvari, povezan s većom razinom stresa i smanjenom razinom subjektivne dobrobiti.
Dakle, predblagdansko i blagdansko raspoloženje donosi nam radost, ljubav i veselje, ali i stres i nezadovoljstvo, kako bi Božić i Novu godinu ipak proveli u pozitivnom emotivnom naboju, Američko psihološko društvo izdalo je nekoliko savjeta koji nam u tome mogu pomoći:
- Vodite brigu o sebi!
Možda ćete tijekom božićnih blagdana osjetiti potrebu da ispunite sva očekivanja i obavite sve pripreme na vrijeme. No, ponekad je upravo briga za sebe najbolja stvar koju možete učiniti, a drugi će imati koristi od toga. Razmislite o aspektima svog života koji vam pružaju radost i zadovoljstvo, prošetajte, slušajte omiljenu glazbu ili čitajte knjigu. Je li važnije da dom bude savršeno uredan ili da ste Vi dobro raspoloženi?
- Volontirajte!
Uključite se u volonterske projekte u zajednici. Volontiranjem pomažemo drugim ljudima, što u naše živote unosi sreću i zadovoljstvo, a također nam pomaže sagledati
naše teškoće u širem kontekstu.
- Postavite realna očekivanja!
Imajte na umu da niti jedni blagdani nisu savršeni. Teškoće koje se pojave promatrajte kao mogućnost za učenje fleksibilnosti i otpornosti. Loše ispečen kolač ili ružno božićno drvce ne bi vam trebali uništiti blagdane, naprotiv od njih takvih možete napraviti smiješnu obiteljsku uspomenu. Ako vaša djeca imaju želje koje su iznad vaših mogućnosti, porazgovarajte s njima o tim mogućnostima i istaknite da srž blagdana nije u skupim poklonima.
- Imajte na umu koja je bit blagdana!
U vrtlogu blagdanskih kupnji i priprema, često zaboravljamo što je bit blagdana. Podsjetite se da je najvažnije vrijeme koje provodimo u društvu voljenih osoba, a ne pokloni, ukrasi ili obilje hrane.
- Potaknite dobru komunikaciju!
Potaknite kod članova svoje obitelji i vas samih zahvalnost razgovorom o svemu lijepom što imate u životu, uključujući i jedni druge. Ako postoje i nesuglasice, usmjerite se na ono što vam je zajedničko i što volite jedni kod drugih. Provedite vrijeme u ugodnim zajedničkim aktivnostima, igrajte društvene igre, pjevajte i plešite…
- Potražite podršku!
Kod nekih osoba božićni blagdani mogu biti tužan dio godine zbog osjećaja usamljenosti, razmišljanja o gubitcima i neuspjesima te zabrinutosti za budućnost. O svojima poteškoćama i problemima razgovarajte s bliskim prijateljima i obitelji. Otvoreni razgovor s bliskim osobama može vam pomoći da osvijestite svoje osjećaje i usmjerite se na moguća rješenja te ako je potrebno potražite stručnu pomoć.
Više o tome možete pronaći na mrežnim stranicama Američkog psihološkog društva http://www.apa.org/helpcenter/holiday-season
Neka Vam Božićni blagdani budu sretni i ispunjeni zahvalnošću, mirom i ljubavlju…Ipak je to bit Božića i blagdanskog druženja.
Literatura:
- American Psychological Association (2006). Holiday stress. Preuzeto s https://www.apa.org/news/press/releases/2006/12/holiday-stress (pristupljeno 12. prosinca 2019.)
- Mutz, M. (2015). Christmas and Subjective Well-Being – a Research Note. Applied Research in Quality of Life, 11, 1341-1356.
- Kasser, T. i Sheldon, K. M. (2002). What Makes for a Merry Christmas? Journal of Happiness Studies, 3 (4), 313-329.
- American Psychological Association (2019). Making the most of the holiday season. Preuzeto s http://www.apa.org/helpcenter/holiday-season (pristupljeno 11. prosinca 2019.)
„Zajedno do fondova EU”
