Kako govorite kada govorite o mentalnome zdravlju?

Stigma, mitovi i zablude povezane s mentalnim poremećajima ili općenito problemima mentalnoga zdravlja negativno utječu na svakodnevni život osoba koje proživljavaju probleme mentalnog zdravlja što može voditi diskriminaciji i uskraćivanju čak i najosnovnijih ljudskih prava.

Stigmatizaciju možemo definirati kao proces negativnog obilježavanja osobe, dodavanja negativnih obilježja na temelju jedne karakteristike koju posjeduje. Podrijetlo riječi stigma puno govori o značenju toga naziva: riječ stigma na grčkome jeziku znači ‘naglasiti’, ‘istaknuti’, ‘označiti’ i nema negativno značenje. Pri preuzimanju te riječi u latinski jezik ona dobiva negativno značenje, točnije znači ‘sramoćenje’ i ‘degradacija’. Stigmatizacija osoba narušenog mentalnog zdravlja široko je rasprostranjena u društvu te ima negativne posljedice na osobu koja proživljava probleme mentalnoga zdravlja, njenu obitelj, ali i zajednicu. Uslijed stigmatizacije dolazi do povlačenja, zanemarivanja i izostanaka brige o vlastitom zdravlju – bilo mentalnom ili tjelesnom te tako stvaraju prepreke za dobivanje stručne pomoći i podrške njezine okoline.

Pojam stigmatizacije obuhvaća tri komponente: neznanje, predrasude i diskriminaciju. Ono je što ih čini problematičnima to da su stečeni vrlo rano u životu i da su otporni na promjenu. Stigmatizacija osoba s problemima mentalnoga zdravlja temelji se upravo na predrasudama. Najčešće predrasude povezane s mentalnim poremećajima odnose se na to da su neizlječivi, da su izraz slabosti, da su osobe s mentalnim poremećajem opasne, nesposobne, krive za vlastitu bolest i sl. Najčešća je predrasuda povezana s depresijom da će osoba biti doživljena kao slaba, poremećena, da će biti neshvaćena ili čak ismijana. Predrasude koje imaju depresivna djeca i adolescenti o depresivnosti često su razlog da ne traže pomoć i da svoje probleme ne povjeravaju drugima. Vrlo im je teško naći osobu u koju će imati povjerenja i koja će im jamčiti anonimnost.

Budući da se temelji na predrasudama, diskriminacija najčešće rezultira kršenjem ljudskih prava i odvajanjem, izoliranjem i odbacivanjem diskriminiranih osoba.

Upravo su strategije za smanjenje stigmatizacije osoba narušenoga mentalnog zdravlja jedna od važnih aktivnosti promicanja mentalnoga zdravlja. Strategije smanjenja stigmatizacije mogu imati pozitivan utjecaj na njihovu spremnost da traže stručnu pomoć i liječenje, kao i na njihovu sposobnost da u potpunosti sudjeluju u životu svoje zajednice. Stoga, svaki napor za promicanje mentalnog zdravlja nužno uključuje promicanje i zaštitu potreba i interesa osoba narušenoga mentalnog zdravlja.

Ilustracija iz Priručnika za učitelje i nastavnike – priručnik nastao u sklopu programa zdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih PoMoZi Da

 

Jedan od načina kako možemo djelovati na smanjivanje stigmatizacije i diskriminacije je i našom brigom o tome kako govorimo kada govorimo o mentalnom zdravlju ili osobama koje pate. Pročitajte infografiku „Riječi su važne“ i razmislite kako vi govorite kada govorite o mentalnom zdravlju.  Jezik i značenja koja se pridaju riječima mogu utjecati na one koji vas slušaju ili o kojima pričate. Svojim izborom riječi možete potaknuti razumijevanje mentalnog zdravlja u odnosu na probleme mentalnog zdravlja i mentalne bolesti/poremećaje, razbijanje stereotipa i mitova i naglasiti oporavak.

Imajte na umu kako suočavanje s problemima mentalnoga zdravlja, kao i mentalnim bolestima/poremećajima nije izbor osobe te mi svojim ponašanjem, stavovima i govorom možemo pružiti podršku i pomoći toj osobi, a ne ju stigmatizirati!

Ova infografika je nastala u okviru međunarodne organizacije Mental Health Europe (https://www.mhe-sme.org/) koja se zalaže za pozitivno mentalno zdravlje i dobrobit te prava osoba s iskustvom psihičke patnje uslijed narušenog mentalnog zdravlja ili mentalnih bolesti/poremećaja.

Infografika – Rijeci su važne

Dobili smo pravo na prijevod i korištenja infografike u svojim edukativnim aktivnostima promicanja mentalnoga zdravlja i destigmatizacije.

Projekt „Živjeti zdravo“ ovime podržava Dan prava osoba s duševnim smetnjama.

“Zajedno do fondova EU”